Afera Spisak: Spremna krivična prijava, za DPS su i građani na prodaju
MUP, kao i drugi državni organi, alatka su u izbornim zloupotrebama DPS-a, kaže Vladimir Jokić. Postoje mnoge baze podataka i njima rukovode partijski vojnici, navela je Ines Mrdović
Demokratska Crna Gora podnijeće krivične prijave zbog zloupotrebe Centralnog registra građana i uticaja na izbornu volju birača, najavio je član Predsjedništva te partije Vladimir Jokić i bivši gradonačelnik Kotora.
“Spiskovi su dokaz onome što opozicija govori godinama unazad, da je Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i drugi državni organi, alatka u izbornim zloupotrebama DPS-a”, rekao je Jokić za “Vijesti”.
Izvod iz baze za dva biračka mjesta u Kotoru, u naselju Škaljari, otkriva da DPS ima pristup podacima iz biračkog spiska. Pored imena i matičnog broja, mjesta rođenja, u evidenicji su i ime oca, rođeno prezime, što birački spisak ne sadrži. Ti podaci se mogu naći u Centralnom registru stanovništva koji vodi MUP.
Baza u koju “Vijesti“ imaju uvid sadrži i procjene koje obično rade različite osobe, a postoji i kategorija napomena - od toga u kojoj je građanin partiji, do podataka da li je u inostranstvu, da li je na neki način povezan sa nekom institucijom (npr. dom starih) i slično. Demokratski front je još 2012. godine optužio DPS da vodi bazu „siguran glas“ i tada su optužili šeficu administracije Filozofskog fakulteta u Nikšiću Nadu Martinović da je zadužena za taj posao, što je ona negirala.
Da su spiskovi posao za tužilaštvo smatra i pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu Ines Mrdović.
“Vijesti” su uputile pitanja tužilaštvu da li je po službenoj dužnosti formiran predmet zbog nezakonitog korišćenja podataka iz Centralnog registra građana.
MUP-u su upućena pitanja odakle DPS-u pristup podacima iz Centralnog registra, a Agenciji za zaštitu ličnih podataka šta će preduzeti tim povodom. Pitanja su upućena i DPS-u. “Vijesti” juče nijesu dobile odgovore ni iz institucija, niti iz DPS-a.
U članu 19 Zakona o centralnom registru stanovništva navodi se da organi i drugi korisnici podatke iz registra mogu koristiti isključivo za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti i za statističke, naučne, istraživačke i druge namjene, bez oznake identiteta lica na koje se podaci odnose.
Među imenima onih koji su, prema bazi, radili procjene za DPS, nalaze se predsjednik DPS-a u Podgorici i zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović, direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović, predsjednik Opštine Kotor Željko Arpcović i bivši vaterpolo reprezentativac i odbornik DPS-a u Kotoru Mirko Vičević.
Jokić kaže da imati popisanog svakog čovjeka u Crnoj Gori na taj način, zadužujući više ljudi da ga procjenjuju, razgovoraju s njim i ucjenjuju, jeste ideal koji je postigao DPS.
“Kako tada, tako i sada, snaga takvih sistema je ipak od papira, pa se vidi da su se građani osobodili straha i takve baze podataka promašuju za gotovo 30 odsto, da nas ne mogu sve pratiti i što je najbtinije, da u konačnom niko ne zna za koga je ko glasao”, navodi bivši gradonačelnik Kotora, koji je smijenjen kada je odbornica SDP-a Bruna Lončarević podržala inicijativu DPS-a i koalicionih partnera.
Nova vlast u Kotoru je do pečata došla tako što su obijene opštinske prostorije. Sličan scenario dešava se sada u Budvi.
Mrdović navodi da u državi u kojoj je partijski i privatni interes iznad javnog, ne iznenađuje što se podaci svakog građanina nalaze u bazi vlasti.
“Postoje mnoge baze podataka (socijalni karton recimo), a sve su elektronski povezane između javnih institucija i organa. Opšti je stav javnosti da njima rukovode partijski vojnici, a ne profesionalci. Zato nema kontrole kako i u koje svrhe se koriste naši podaci, već trodecenijska vlast kontroliše samu sebe”, rekla je Mrdovićeva za “Vijesti”.
Prema njenim riječima, stiče se utisak da je ovdje osnovno pitanje da li logika onih koji vode ovakve evidencije, a koja se svodi na „svi su u bazi”, zapravo znači „svi su na prodaju”, ili „većina je na prodaju”?
“I da li je baza vladajuće partije zapravo „otvorena berza podmićivanja i kupovine građana“? A pri tome se podmićuju i kupuju novcem svih nas?”, pitala je Mrdovićeva i dodala da ovom bazom podataka treba da se pozabavi tužilaštvo.
“Vijesti” su objavile da su opštinskim odborima DPS-a za kampanju 2016. na raspolaganju bili i ministri u Vladi Crne Gore, što se može eksplicitno vidjeti u zapisniku sa partijske sjednice u Kotoru, u kom sadašnji predsjednik opštine Željko Aprcović kaže da mu je to u razgovoru saopštio tadašnji premijer i šef DPS-a, a sadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Mnogo toga nepoznato uoči izbora
Mrdovićeva navodi da svega par dana od najavljenog raspisivanja parlamentarnih izbora mnogo toga nije poznato.
“Navešću samo nekoliko stvari – ko je kontrolisao birački spisak i koliko u njemu ima fantoma ili ih nema, koliko je u preglomaznoj državnoj i javnoj administraciji otvoreno ili će tek biti otvoreno novih radnih mjesta, koliko će biti dato socijalnih pomoći ugroženim građanima, ili koji će se putevi i zaseoci i kome će se asfaltirati... Sve ovo je u rukama vlasti, a siromašnog, gladnog i obespravljenog čovjeka je lako pritiskati i kupovati. I to za sitno”, rekla je Mrdovićeva.
Da je ovo demokratija, već bi tužioci provjeravali bazu podataka DPS-a
Jokić kaže da bi da je Crna Gora demokratija, nakon objavljivanja teksta tužilac već u svojim prostorijama izuzeo podatke od DPS-a, predsjednika DPS-a i svi navedeni akteri bi davali izjave pred državnim organima, a ministar unutrašnjih poslova bi u najmanju ruku podnio ostavku.
“Kako ovo nije demokratsko, nego hibridno društvo, kod nas se svi ponašaju kao da se ništa nije ni desilo, a državne institucije žmure kao i uvijek kad je DPS uhvaćen u nedjelu. Demokrate će, ipak, podnijeti krivične prijave protiv OKG na čelu sa Đukanovićem, zbog zloupotrebe Centralnog registra građana i uticaja na izbornu volju birača, ne očekujući da će tužilaštvo koje je pod njegovom kontrolom, reagovati protiv Đukanovića, već kao dokaz otpora i nepristajanja da budemo brojevi u mafijaškoj mašini”, rekao je Jokić.
( Biljana Matijašević )