Odloženo ročište, sudija pitao Joanikija o imovinskom stanju: "To nije pristojno"

Sudija Osnovnog suda u Nikšiću, Igor Đuričković, odložio je ročište glavnog pretresa u postupku koji se vodi protiv episkopa Joanikija i osam sveštenika Eparhije budimljansko nikšićke, jer se jedan od okrivljenih, Slobodan Jokić, nije pojavio u sudnici.

Jokić se zbog ranijih zdravstvenih problema, koji su pogoršani situacijom prilikom hapšenja, nalazi na bolničkom liječenju, pa je ročiste pomjereno za 16. jul.

Sudija je, u skladu sa zakonom, pitao Joanikija o njegovom imovinskom stanju jer, kako je kazao, kazna za djelo koje mu se stavlja na teret može da bude i novčana.

"Nije pristojno da se monah pita za imovno stanje, jer monah nema nikakve lične imovine, a ima sve sto mu treba", kazao je Joanikije.

Nikola Marojević je tražio da mu se u podacima stavi da je doktor teoloških nauka i da mu od sada svi zvanični spisi iz suda budu napisani ćiriličnim pismom.

Advokat Slobodana Jokića, Ivan Šljukić, kazao je novinarima nakon odlaganja suđenja da se njegov branjenik osjeća dobro i da bi trebalo najkasnije za desetak dana da bude pušten iz Instituta u Igalu, gdje se nalazi od 29. maja.

Na pitanje novinara da li je Jokićevo stanje pogoršano zbog situacije u vezi sa hapšenjem, Šljukić je kazao da je Jokiću pozlilo u noći kada je uhapšen i da mu je ukazana ljekarska pomoć, kao i da mu je tokom 72 sata zadržavanja više puta ukazivana pomoć.

"Bio je svo to vrijeme praćen od medicinskog osoblja, nije se osjećao dobro i smatram da je makar inicijalna kapisla za njegovo pogoršanje stanja predstavljaju sva dešavanja koja su se desila 12. uveče", kazao je Šljukić.

Advokat Sava Kostić je kazao novinarima da su, što se tice dokaza u optužnom predlogu, navedene dvije službene zabilješke ovlašćenih policijskih službenika i nekoliko audio-video zapisa.

Prema njegovim riječima, odbrana će priložiti sve dokaze iako je mišljenja da ne postoji krivično djelo. Kako je kazao, ako postoji pomenuti optužni akt zašto je brzo okončana istraga i saslušani i drugi učesnici, a toga dana ih je bilo od 15 do 20 hiljada ljudi, kao i ovlašćena lica CB Nikšić.

"Ako bi se slijedila logika tužilaštva imali bi situaciju da se vodi postupak protiv 20 hiljada ljudi što je apsurd. Ono što je jako interesantno i vjerujem da će tokom postupka biti razjašnjeno je po kojim kriterijumima su odabrani vladika Joanikije i ovih osam sveštenika", kazao je Kostić i dodao da nije trebalo pokretati postupak protiv njih jer krivično djelo ne postoji. Izrazio je nadu da će sud objektivno i nepristrasno postupati jer, kako je kazao, Osnovno državno tužilastvo je kolateralna šteta u datom predmetu i podsjetio da je Više državno tužilastvo prvo odbilo zahtjev advokata o izuzeću postupajućih sudija bez prava na žalbu, a nakon nekoliko sati je ispravljena ta greška i data je pravna pouka.

"Najnovija odluka Višeg državnog tuzilaštva kojom se odbacuje moja žalba kao nedozvoljena mi ukazuje da se ne radi o obicnoj grešci već o nekim odlukama Višeg državnog tužilaštva koje su u suprotnosti sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore", kazao je Kostić.

Sve to kako je istakao ukazuje da je metaforički rečeno Osnovno državno tužilastvo samo "izvođač radova predmetnog optužnog akta a da je naručilac tog akta neko iz viših tužilackih institucija".

Ispred tužilaštva se okupio veći broj građana u znak podrške okrivljenim sveštenicima. Skandirali su "Ne damo vladiku" i "Ne damo svetinje".

Tužilaštvo vladiku i sveštenike, Slobodana Jokića, Danila Zirojevića, Željka Rojevića, Ostoju Kneževića, Mirka Vukotića, Vasilija Brborića, Dragana Krušića i Nikolu Marojevića, tereti da su 12. maja u Nikšiću postupali suprotno naredbama Ministarstva zdravlja o sprečavanju opasne zarazne bolesti i na Trgu Šaka Petrovica okupili se zajedno sa građanima, a zatim obavljali vjerski obred, litiju, ulicama grada.

Za pomenuto krivično djelo predviđena je novčana ili kazna zatvora do godinu. Nakon hapšenja, Joanikiju i sveštenicima je bilo određeno zadržavanje do 72 sata, a u Niksicu, ali i drugim gradovima Crne Gore, organizovani su protesti u znak podrške sveštenicima. Tokom jednog od protesta došlo je do sukoba demonstranata i policije koja je upotrijebila suzavac. Pušteni su nakon 72 sata, a dočekalo ih je nekoliko hiljada građana koji su se okupili u devet ujutro i razišli sat nakon ponoći, nakon što su pušteni sveštenici i vladika koji se obratio okupljenim građanima.

( Svetlana Mandić )