Mrčela: Problem su treći, četvrti ili peti mandati predsjednika sudova

Problem u Crnoj Gori je u imenovanju svih predsjednika sudova treći, četvrti ili peti put, rekao je za “Vijesti” predsjednik Grupe zemalja za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) Marin Mrčela.

“Zašto? Molim pogledajte izvještaj GRECO-a. GRECO očekuje potpuno ispunjenje svih preporuka”, kazao je Mrčela odgovarajući na pitanje zbog čega je za GRECO sporan treći mandat predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.

U februaru je GRECO u izvještaju naveo da su zabrinuti zbog odluka Sudskog savjeta da ponovo imenuje pet predsjednika sudova za najmanje treći mandat, što nije u skladu sa njegovim preporukama.

Medenica je u petak na konferenciji za novinare rekla da koncentraciju moći može vidjeti samo u koncentraciji znanja, iskustva i menadžerskih sposobnosti.

“Da li je koncentracija moći u okviru GRECO-a gdje je gospodin Marin Mrčela već 15 godina, od čega deseta godina predsjednik, a pet godina zamjenik predsjednika”, pitala je Medenica.

Na pitanje da li se može uporediti njen treći mandat sa funkcijama i izborom Mrčele u GRECO, Mrčela je odgovorio da je za predsjednika GRECO-a izabran prema proceduralnim pravilima GRECO-a.

Prema tim pravilima, predsjednik i potpredsjednik GRECO-a biraju se na predlog članova GRECO i mogu biti imenovani još jednom.

GRECO je u drugom Izvještaju o usaglašenosti za Crnu Goru konstatovao da nijesu ispunjene preporuke koje se odnose na sprečavanje korupcije među sudijama.

“Alarmantna je činjenica je da ne postoji napredak kada su u pitanju sastav i nezavisnost Sudskog savjeta, kao ni u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije“, navodi se u izvještaju.

GRECO zaključuje da je Crna Gora postupila na zadovoljavajući način primjenjujući osam od ukupno 11 preporuka sadržanih u Izvještaju o četvrtoj rundi evaluacije. Od preostalih preporuka, jedna je djelimično primijenjena, a dvije nisu. I to one koje se odnose na preduzimanje dodatnih mjera za jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta, za dalji razvoj disciplinskog okvira za sudije radi jačanja njihove objektivnosti, srazmjernosti i efikasnosti i objavljivanje informacija o primljenim žalbama, preduzetim disciplinskim radnjama i sankcijama protiv sudija, uključujući moguće objavljivanje relevantne sudske prakse, uz poštovanje anonimnosti lica u pitanju.

I Evropska komisija u novom “non pejperu” izrazila je zabrinutost zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu Crne Gore.

Navodi se da je pandemija kovida-19 stvorila dodatne izazove na području reforme pravosuđa i doprinijela određenim objektivnim kašnjenjima u radu Crne Gore na njenoj agendi vladavine prava.

Podsjećaju da parlament nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja u pravosuđu i, prema tome, ključne funkcije popunjavaju vršioci dužnosti.

“Uz to, zabrinutosti rastu u vezi sa spornim imenovanjima visokih funkcionera u pravosuđu, koja nisu u skladu s preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa. Ostaje važno da Crna Gora ne ode nazad u reformi pravosuđa i da nastavi da bilježi rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih institucija”, poručuju iz EK Konstatuju da pravni okvir kojim se jamči nezavisnost pravosuđa postoji, međutim, pravosuđe i tužilaštvo još se percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje.

Podsjeća se da je između 2019. i početka 2020. Sudski savjet ponovo imenovao (ukupno) sedam predsjednika sudova, uključujući i Medenicu, na treći mandat, što izaziva zabrinutost zbog načina na koji Sudski savjet tumači Ustav i zakone.

Ukazuju i na izbor “predsjedavajućeg sudije” umjesto predsjednika Ustavnog suda iako pravni okvir ne predviđa takvu kategoriju.

Picula: I demokratska kultura ograničava na dva mandata

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonino Picula istakao je da je Evropska komisija navela u non pejperu da je između 2019. i početka 2020. Sudsko vijeće ponovo imenovalo sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na barem treći mandat.

“Uprkos određenom ustavnopravnom gledištu oko retroaktivne primjene tog načela, naglašavam i demokratsku društvenu kulturu, koja ograničava takva imenovanja na dva mandata, zbog sprečavanja prekomjerne koncentracije moći”, kazao je Picula.

On je ocijenio da to nije u skladu niti s GRECO preporukama koje “svakako treba uzeti u obzir prije redovnog izvještaja o napretku Komisije, koje je najavljeno za jesen”.

“Vjerujem da će svi akteri postupiti odgovorno i svakako pozivam na međusobno poštovanje i uvažavanje razlika između trodiobe vlasti, jer je to stub demokratskog društva i preduslov za bilo kakav društveni i ekonomski napredak. Snažan i nezavisan pravosudni sistem donosi sigurnost građankama i građanima Crne Gore, te istovremeno približava državu članstvu u EU”

( Željka Vučinić )