Tužilaštvo žmuri kad DPS nađe glas za spas

Politička korupcija u Crnoj Gori je nekažnjiva i duboko ukorijenjena u sistem, čemu svjedoče brojne afere i gotovo nikakvi rezultati Tužilaštva i drugih nadležnih institucija u njihovom rasvjetljavanju.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti“, navodeći da bi politička, kao i svaka druga korupcija, bila kažnjiva, da je Tužilaštvo nepristrasno i profesionalno radilo. Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac “Vijestima” je kazao da je korupcija u Crnoj Gori sistemska, da na to u kontinuitetu ukazuju sa najvažnijih adresa u Briselu i Vašingtonu - “što znači da ona nije na nivou pojedinačnih incidenata, već je duboko ukorijenjena u sistem“.

“Kao takva, ona više ne predstavlja anomaliju, nego pravilo po kome se nažalost odvijaju najvažniji procesi u državi”.

Milovac je istakao da je to posebno pogubno kada je riječ o izbornom procesu na kome se odlučuje ko će u narednom periodu upravljati državnim resursima, donositi zakone, kreirati društvene i ekonomske politike.

“Svjedoci smo da nakon svakih izbora i svega onoga što prati izborne kampanje ostaje sve manje prostora da se izbori u Crnoj Gori mogu nazvati fer i demokratskim, a kompletan proces ocijeniti uspješnim, bez sumnji na korupciju”.

Milovac je rekao da se povećanom dinamikom gomilaju veoma konkretni dokazi da je izborni proces sistemski korumpiran, te da u njemu ne važe pravila koja građanima omogućavaju da slobodno biraju, iako je opozicija, “više ili manje artikulisano”, godinama ukazivala na neregularnosti izbornog procesa, nakon izbijanja afere “Snimak“, zatim sumnjivih donacija DPS-a sa Vrela ribničkih, “Koverte“, pa i DPS baze koja je nedavno objavljena:

“A svima nama da dobijemo vlast koja počiva na fer izbornoj utakmici i rezultat je slobodno izražene volje građana”.

Poslanik Neđeljko Rudović (DEMOS) je ukazao da je sumnje u političku korupciju bilo u više navrata, počevši od najnovije u Budvi, pa do one od prije četiri godine u parlamentu “kada je Pozitivna Crna Gora okrenula leđa svojim biračima i spasila Vladu Demokratske partije socijalista“.

On je podsjetio da se slično desilo i u Podgorici u nekoliko navrata, kada je DPS, koji je izgubio većinu u lokalnom parlamentu, do nje dolazio tako što su ih odjednom spasavali pojedini odbornici opozicije.

“Ne mogu reći da to jeste bila politička korupcija, ali valjda postoje državni organi koji treba da to istraže i da obavijeste javnost. Nikad nam se do sada nije desilo da je državno Tužilaštvo radilo svoj posao. Da li je to koincidencija, jer se svaki put to dešavalo tako što je spasavana vlast DPS-a, koja je nažalost Tužilaštvo i sve važne državne organe pretvorila u svoju poslugu, ili Tužilaštvo o tome nije obavještavalo javnost. Neka javnost sama zaključi, potpuno je jasno o čemu se radi“.

Rudović je naglasio da bi politička kao i svaka druga korupcija bila kažnjivo krivično djelo, da je postojalo “nepristrasno, profesionalno Tužilaštvo koje je radilo svoj posao“.

Milovac je saglasan da ovakva situacija ne može biti iznenađenje za bilo koga kada se pogledaju rezultati državnih organa koji su bili zaduženi za praćenje izbornog procesa i u konačnom procesuiranje korupcije:

“Agencija za sprečavanje korupcije od svog osnivanja je postavljena kao svojevrstan štit u funkciji vladajuće partije i očekivanje da bi to moglo da se promijeni pred naredne izbore je veoma naivno”.

Milovac je istakao da je Specijalno državno tužilaštvo do sada imalo brojne prilike da pokaže da politička korupcija neće biti tolerisana, ali da je svaka od tih šansi prokockana.

“I ove izbore dočekujemo sa ogromnom hipotekom nerazjašnjenih afera i veoma dokumentovanih krivičnih prijava za korupciju. Upravo takvo ponašanje tužilaštva je bilo izuzetno motivišuće za nastavak identične prakse, jer je politička korupcija, nekažnjiva u Crnoj Gori, postala sastavni dio izbornih procesa”.

Milovac je kazao da “čak i onda kada je DPS bio uhvaćen na djelu, kao što je to bio slučaj sa isplatama socijalne pomoći u Pljevljima, ono što je crnogorsko pravosuđe uradilo na tom slučaju predstavlja možda najočigledniji dokaz da se politička korupcija u Crnoj Gori ne procesuira ne zato što nema dokaza, nego jednostavno jer neće”.

“Kakva je poruka javnosti poslata nakon slučaja u Pljevljima pokazuje i činjenica da se DPS nije odrekao ‘kukolja’ u svojim redovima, već su ti isti ljudi dobili nove funkcije i nove radne zadatke. Na državnom nivou to pokazuje odnos DPS-a prema akterima afere ‘Snimak’ koji nisu snosili ni krivičnu, niti bilo kakvu drugu posljedicu zbog političke korupcije”.

Rudović ocjenjuje da sve govori u prilog tome da je Crna Gora država bezakonja u kojoj moćnici oholo zloupotrebljavaju i obesmišljavaju same fundamente društva, “zato što je sve besmisleno ukoliko na taj način funkcioniše država“.

On je istakao da su u takvim okolnostima besmisleni i izbori i postojanje Tužilaštva.

Na probleme, kako je kazao, već godinama ukazuju i Evropska komisija, Stejt department, kao i međunarodni posmatrači iz relevantnih međunarodnih organizacija, koji su, kako je istakao, konačno odlučili da jasno saopšte svoje viđenje Crne Gore kao države u kojoj ne postoji demokratija, već hibridni režim.

“Hibridni režim je drugi naziv za autokratski sistem u kojem ne postoji kontrolisana vlada i ne postoji transparentna javna uprava i u kojoj vlast ne služi narodu i državi, nego svojim bezočnom zloupotrebom moći pretvara državu, građane i cijelo društvo u svoje sluge“.

Rudović je rekao da se “odavno došlo u situaciju da jedan državni aparat zapravo postoji da bi beskonačno bila obnavljana nečija nekontrolisana vlast i moć, koja dovodi do toga da već postoje obrisi stvaranja klase nedodirljivih za koje ne važe zakoni“.

Prekrajanje izborne volje građana od Andrijevice do Budve

Opozicija je upozoravala da postoji mnogo primjera gdje se političkom korupcijom - manipulacijom izabranih predstavnika prekrajala izborna volja građana.

Sumnje u političku korupciju, kako su više puta isticali, postoje u Budvi, gdje je nekadašnji odbornik sa liste Demokratskog fronta Stevan Džaković postao dio nove odborničke većine na čelu sa DPS-om, koja je na paralelnoj sjednici smijenila rukovodstvo Opštine.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, koje je nadležno i za Budvu, “Vijestima“ je odgovoreno da u ODT-u u Kotoru nema formiranih predmeta zbog “političke korupcije“ u Budvi, odnosno navoda da je na neki način podmićen Džaković.

Prošle godine je u Opštini Kotor na sličan način DPS preuzela opštinsku vlast, kada je odbornica opozicionog SDP-a Bruna Lončarević prešla na stranu vladajuće partije. Ona je potom isključena iz SDP-a.

Sumnje u političku korupciju bilo je i prije četiri godine kada je troje poslanika Pozitivne Crne Gore podržalo Vladu Mila Đukanovića.

“Nijesam uzeo ništa keša. Imate opciju da vjerujete meni ili pričama iz kafane i čaršiji. Ali, ja ne mogu da obilazim kafane i ljude i objašnjavam da ništa nijesam uzeo. Ako imate bilo kakav dokaz ili indiciju, ja sam voljan da spakujem kofere i, što bi rekli Crmničani, idem doma“, poručio je tadašnji predsjednik Pozitivne Darko Pajović.

On je ubrzo nakon toga izabran na funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, a danas je ambasador u Kini, kao i u Indoneziji, na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Pekingu.

Na stranu DPS-a priklonio se 2012. godine i tadašnji odbornik Pozitivne Crne Gore u Nikšiću Drago Đurović. Iako je 2012. godine opozicija u Nikšiću osvojila vlast, Đurović je odmah nakon izbora odlučio da vlast u toj Opštini preda u ruke DPS-a.

Godinu ranije u Andrijevici je na paralelnoj sjednici u restoranu hotela “Komovi” DPS preuzela vlast od SNP-a i partnera, uz podršku bivšeg odbornika PzP Uroša Čukića, koji je istupio iz članstva u svojoj partiji, ali je zadržao odbornički mandat.

( Željka Vučinić )