Dvije trećine građana Zapadnog Balkana u strahu za egistenciju
Istraživanje koje je objavio Regionalni savjet za saradnju (RCC) pokazalo da 71 odsto mladih razmišlja o odlasku sa Balkana
Da je pandemija koronavirusa velika prijetnja za ekonomiju smatra 72 odsto građana Zapadnog Balkana, 68 odsto građana veoma je zabrinuto za svoje ili za radno mjesto člana svoje porodice, dok je samo jedna trećina zadovoljna mjerama koje vlasti sprovode radi očuvanja radnih mjesta, pokazalo je istraživanje “Balkanski barometar” koje je juče objavio Regionalni savjet za saradnju (RCC).
Da cijene stranu pomoć koja je stizala tokom blokade zbog pandemije izjasnilo se 65 odsto građana Zapadnog Balkana, koji obuhvata Crnu Goru, BiH, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo.
“Balkan barometar 2020. pokazuje da je odlazak kvalifikovane radne snage postao glavna briga naših građana, taj je procenat sa nula odsto 2015. godine skočio na sadašnjih 20 odsto. Zapanjujućih 71 odsto mladih sa Zapadnog Balkana razmišlja o odlasku u inostranstvo radi posla. To pokazuje snažnu vezu između smanjenja zabrinutosti oko nezaposlenosti i rasta brige zbog odlaska kvalifikovane radne snage, dok se ekonomije Zapadnog Balkana počinju nositi sa izuzetno visokom stopom emigracije kvalifikovane radne snage”, ukazali su iz Savjeta.
Članstvo u EU podržava 59 odsto građana, dok njih 71 odsto vidi EU kao najvažnijeg trgovinskog partnera. EU je, kako je navedeno, za oporavak nakon pandemije regionu namijenila 3,3 milijarde eura.
Na pitanje koga smatraju najkorumpiranijim, 83 odsto građana Zapadnog Balkana istaklo je političke stranke, 80 odsto sudstvo, 79 odsto carinu, 76 odsto zdravstvene radnike, a 76 odsto parlamente.
Prema podacima iz istraživanja RCC u sardnji sa EU, 60 odsto privrednika smanjilo je obim poslovanja zbog izbijanja pandemije, dok je 21 odsto ili privremeno ili u potpunosti prekinulo svoje poslovanje. Samo je pet odsto njih radnicima uručilo otkaze.
„Virus kovid-19 će biti prelomna tačka za region. Korišćenje informacija i mišljenja u svrhu političkih usmjerenja može biti vezivno tkivo koje će nas držati zajedno. To bi ujedno moglo i da nas sve uvjeri da regionalne mjere neće umanjiti značaj i snagu pojedinačnih, nacionalnih mjera. Na taj način bi sigurnije mogli ‘oblikovati ono što nas čeka’“, istakla je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.
Istraživanje je pokazalo da 77 odsto građana podržava ulogu regionalne saradnje u poboljšanju političke, ekonomske i bezbjednosne situacije u njihovim državama, dok 65 odsto vjeruje da je ono što spaja građane Zapadnog Balkana važnije od onog što ih razdvaja.
( Goran Kapor )