Krvni ugrušci su opasni: Provjerite ko je u rizičnoj grupi
Ukoliko znate da su drugi članovi vaše porodice imali problema sa krvnim ugrušcima, prvi korak je da što više saznate o tome
Krvni ugrušci nijesu uvijek loši. Kada se posiječete, vaše krvne ćelije se skupljaju, što sprečava curenje krvi i pomaže kod zarastanja rane. Međutim, ugrušci se ponekad stvaraju na mjestima na kojima ne bi trebalo, a ako se to desi na mjestima kroz koja krv mora da protiče, to može biti veoma problematično.
Postoji nekoliko vrsta ugrušaka koji mogu izazvati probleme. Ugrušci koji blokiraju dotok krvi do mozga uzrok su moždanog udara, a oni koji blokiraju dotok krvi do srca prouzrokuju srčani udar. Ugrušak koji se formira u venama nozi naziva se duboka venska tromboza. Ova vrsta ugruška može se “odlomiti” od mjesta na kojem je nastala i doći do pluća. Ovo se naziva plućna embolija i možete biti veoma ozbiljno stanje, čak i fatalno.
Opasni krvni ugrušci prilično su česti. Dok svako može imati ugrušak na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme, neki ljudi mogu biti posebno ugroženi, uključujući i one koji spadaju u jednu ili više sljedećih kategorija.
Gojazni ljudi
Ukoliko ste gojazni, tada ste i pod većim rizikom od krvih ugrušaka koji se formiraju u veni i putuju krvotokom (venska tromboembolija). A koliko ste daleko od zdrave tjelesne težine može imati uticaj na rizik od razvoja ugrušaka. Kod osoba koje imaju manji višak kilograma, postoji i manji rizik, ali kako postajete gojazniji tako se i ovaj rizik povećava. Osim toga, što ste teži, teže vam je i da se krećete pa samim tim često sjedite, a dugotrajno sjedenje vas stavlja pod još jedan rizik od razvoja ugrušaka, prenosi minimagazin.info.
Pušači
Pušenje je štetno po vaše zdravlje na tako mnogo načina, a jedan od njih je i povećan rizik od razvoja ugrušaka. Najčešće se misli da pušenje utiče samo na pluća, ali ono takođe utiče i na vaše krvne sudove. Pušenje oštećuje oblogu vaših krvnih sudova i pravi veću vjerovatnoću od zgrušavanja krvi. Povezuje se sa srčanim oboljenjima i perifernom arterijskom bolešću i jedan je od najvećih pokretača srčanog i moždanog udara, kao i povećanog rizika od venske tromboembolije.
Trudnice
Čak iako ste pokretni i fizički aktivni, trudnoća može komplikovati proces zgrušavanja. Jedan od razloga je hormon, posebno estrogen, koji cirkuliše vašim krvotokom.
Drugi je rast ploda u materici. Kako beba postaje sve veća i veća, ona može gurati krvne sudove u stomaku i karlici te na taj način blokirati direktni protok krvi, a to može prouzrokovati nastanak ugrušaka.
Korisnice estrogena
Korištenje kontraceptivnih pilula može vas staviti pod tri do četiri puta, veći rizik od razvoja ugruška. Inače zdrave žene ponekad imaju simptome – natečena noga, kratak dah, bol u grudima – ali često tome ne pridaju prevelik značaj.
Međutim, ukoliko one koriste oralne kontraceptive ili su na zamjenskoj hormonskoj terapiji, pomenuti simptomi su alarm da se odmah obrate doktoru i provjere da se ne radi o krvnim ugrušcima.
Osobe koje sjede duže vrijeme
Postoje mnogobrojni razlozi zbog kojih vam je pomijeranje više sati onemogućeno. Boravak u bolnici je jedan od njih. Istraživanja pokazuju da se skoro pola slučajeva razvoja urgušaka dešava kod pacijenata koji su na bolničkom liječenju ili koji su nedavno bili u bolnici. Pored toga, na ovo ne utiče samo ležanje u bolničkom krevetu već i drugi faktori, a kao što su traume koje je tijelo preživjelo. Ovo je period kada se rizik od razvoja ugruška dramatično povećava.
Sjedenje u automobilu, autobusu ili avionu, četiri sata ili više, druga je situacija koja može povećati rizik od nastanka ugruška, posebno ako ne pijete dovoljne količine vode. Zapravo, svaka aktivnost zbog koje se ne krećete par sati povećava rizik.
Potomci osoba koje imaju problema sa zgrušavanjem krvi
Ukoliko znate da su drugi članovi vaše porodice imali problema sa krvnim ugrušcima, prvi korak je da što više saznate o tome. Ukoliko uzroci za njihovo nastajanje nijesu bili povrede ili oboljenja, postoji vjerovatnoća da je uzrok genetski.
Određeni nasljedni poremećaji dovode do zgrušavanja krvi i stvaranja krvnih ugrušaka, a možda ćete morati da uradite određene analize kako biste saznali da li ste naslijedili neki od njih.
Osobe koje su imale ugruške ranije
Jeste li ih imali ranije? Postoji vjerovatnoća da ćete ih imati opet. Trećina ljudi koja je imala duboku vensku trombozu/plućnu emboliju najčešće će imati još jednu u roku od deset godina. Često, to se dešava iz razloga što se ugrušci formiraju oko venskih zalistaka, što ih može oštetiti.
U nekim slučajevima, to može dovesti do stvaranja višestrukih ugrušaka tokom vremena. Sve češće se javljaju slučajevi gdje je ovo postalo hronično oboljenje, a ne samo akutna epizoda.
( Vijesti online )