Kako su hladno vrijeme i pljuskovi na Balkanu povezani sa velikim vrućinama u Sibiru?

Na području Balkana ljeto je počelo u znaku nestabilnih i svježijih vremenskih uslova. Na primjer, u Beogradu još uvijek nije zabilježena temperatura viša od 30.0 stepeni Celzijusa (ºC). ove sezone (tropski dan) U Crnoj Gori, kao ni u zemljama regiona, temperature još uvijek nijesu dostigle onaj nivo i ustaljenost kako je bilo ranijih godina. S druge strane, u dalekom Sibiru, u toku je toplotni talas, koji je kulminirao 20. juna kada je u gradiću Verhojansku izmjerena temperatura vazduha od čak 38 stepeni Celzijusa (ºC).

Visoke-tropske temperature nisu nepoznanica za područje Sibira u toplom dijelu godine, ali ono što je neuobičajeno u slučaju Verhojanska jeste što je lociran unutar polarnog kruga, tačnije na 67.6 stepeni sjeverne geografske širine.

Samim tim, vrijednost od 38 stepeni Celzijusa ne bi bila samo apsolutni maksimum temperature za ovo mjerno mjesto, već potencijalno najviša izmjerena temperatura vazduha unutar polarnog kruga. Zbog toga će Svjetska meteorološka organizacija izvršiti verifikaciju ovog podatka, u isto vrijeme provjeriti arhivu podataka, kako bi se utvrdilo da li je to novi rekord temperature za polarne predjele.

Ono što može biti posebno zanimljivo jeste da su isti atmosferski procesi odgovorni za neuobičajeno toplo vrijeme u Verhojansku, kao i za ovaj svježiji ili kasniji početak ljeta na našim prostorima i da su ova dva događaja povezana.

Koliko su neuobičajene temperature u Verhojansku?

Verhojansk je mali gradić u Sibiru, koji je poznat kao jedno od najhladnijih naseljenih mjesta na sjevernoj hemisferi. Apsolutni minimum temperature koji je izmjeren iznosi -67.8ºC. Meteorološka stanica u Verhojansku se može pohvaliti veoma dugim nizom meteoroloških mjerenja, s obzirom da kontinuirano i pouzdano mjeri podatke još od 1885. godine.

Dosadašnji apsolutni maksimum temperature vazduha u Verhojansku je bio 37.3ºC postavljen 25. jula 1988. Ove godine ne samo da je rekord potencijalno oboren za +0.7ºC, već bi bio postavljen za više od mjesec dana ranije u odnosu na prethodni rekord. Verhojansk bi mogao imati nevjerovatan raspon od 105.8ºC između apsolutnog minimuma i maksimuma temperature. Prosječna maksimalna temperatura za jun je 19.9ºC tako da je vrijednost od 38ºC značajno iznad prosjeka.

Uzrok toplotnog talasa

Iako nas geografski razdvaja hiljade kilometara od Sibira, isti proces u atmosferi je odgovaran za svježije i nestabilno vrijeme kod nas, kao i sunčane i veoma tople uslove u Sibiru. U pitanju su atmosferski talasi planetarnih razmjera, poznati kao Rozbijevi talasi.

Rozbijevi talasi su jedan od mehanizama kojima se vrši razmjena toplote između toplih tropskih i hladnih polarnih predjela i u velikoj mjeri utiču na vremenske prilike. U uobičajenim uslovima, ovi talasi se premještaju od zapada prema istoku, i otuda promjenljivost vremenskih prilika i kod nas.

38 stepeni je izmjereno 20. juna u gradiću Verhojansku, u dalekom Sibiru. Tamo je u toku toplotni talas

Međutim, ponekad se desi da se ovi talasi praktično stacioniraju donoseći danima, sedmicama pa i mjesecima slične vremenske uslove određenoj teritoriji. Te situacije su obično odgovorne za ekstremne vremenske uslove poput dugotrajnih i veoma toplih i sušnih uslova u jednim predjelima i istovremeno dugotrajno svježih i kišnih uslova u drugim predjelima. Upravo to je slučaj prethodnih par nedjelja.

Vazduh neprekidno cirkuliše po iscrtanoj putanji, ali umjesto uobičajenog premještanja cijelog talasa u pravcu zapad-istok, desilo se da je ovaj talas praktično stacioniran. Područje Sibira se već duže vrijeme nalazi u toplom sektoru talasa, uz konstantno dopremanje toplog vazduha iz nižih širina, i sunčano vreme pod uticajem anticiklona (H), što je kombinovano dovelo do rekordno visokih temperatura u ovom dijelu svijeta.

Povezanost sa klimatskim promjenama

Naučnici sugerišu da će termički disbalans atmosfere (globalno zagrijavanje) sve češće dovoditi do stacioniranja Rozbijevih talasa, samim tim i do češće pojave ekstremnih vremenskih prilika.

Ono što je takođe zabrinjavajuće je kontinuiranost i veličina pozitivne anomalije temperature u Rusiji u prethodnim mjesecima. Naime zima 2019-2020. je bila najtoplija u Rusiji od kad se prate podaci na nivou zemlje (od 1891. godine), a period januar-maj 2020. je za sada najtopliji u Rusiji od kad se vrše mjerenja. Posljedica su brojni šumski požari u ovom trenutku i rekordno nizak nivo morskog leda nad sibirskim Arktikom. Prostrane i visoke pozitivne anomalije temperature su već postale obilježje ovog vijeka, pa nije iznenađujuće što se iznova pojavljuju toplotni rekordi.

Kako je Balkan povezan s ovim?

Stacioniranje Rozbijevih talasa je u ovom slučaju “zaključalo” anticiklon sjeverno od našeg regiona, nad prostorom Skandinavije, što je omogućilo da se nad našim regionom iznova obnavlja visinski ciklon, koji je bio odgovoran za česte i obilne padavine u ranijih par sedmica koje su izazvale velike probleme sa poplavama.

Ovaj put se stacioniranje Rozbijevih talasa po Balkan odrazilo kišnim i svježijim uslovima, ali prethodnih godina su zbog istog ovog procesa bili duži periodi veoma toplog i suvog vremena. Svjež primjer tome je jesen 2019. godine, koju je obilježilo kontinuirano toplo i suvo vrijeme, pa je jesen 2019. bila najtoplija u Srbiji od kad se vrše merenja.

Isti atmosferski proces je odgovoran i za velike poplave koje su zahvatile naš region 2014. godine.

Svi treba da znaju da je pitanje klimatskih promjena važno

Klima na planeti Zemlji se mijenja i uzrok tome su ljudi, navodi se u segmentu “Naša ideja” portala klima101.rs.

“I dok među naučnicima gotovo da postoji konsenzus o ovom pitanju, još uvijek postoji znatan broj onih koji ne misle da ljudske aktivnosti mogu izazvati klimatske promjene koje ugrožavaju stanovništvo širom planete. To predstavlja problem, jer će za rješenje ovog izazova biti potrebni dogovor i akcija svih država. Većina aktivnosti koje svako od nas obavi tokom dana doprinosi klimatskim promjenama jer glavni izvor energije koju koristimo predstavljaju fosilna goriva. Zbog toga je rješenje ovog problema veoma kompleksno i time ne treba samo da se bave naučnici, već i inženjeri, ekonomisti, ljekari, pravnici… ali i svi ostali koji treba da pokažu da im je to pitanje važno i da podrže potrebne mjere”, piše u opisu.

Dalje se ističe da je “cilj projekta Klima101 podizanje svijesti i edukacija stanovništva našeg jezičkog područja o uzrocima, posljedicama i opasnostima koje prijete od klimatskih promjena”.

“Kao i o širem kontekstu čitavog problema i mogućim načinima da se u društvu dođe do konsenzusa koji je potreban kako bi se usvojile mjere za smanjivanje emisija i prilagođavanje novim klimatskim uslovima. Klimatskim promjenama ne treba da se bavi samo mala grupa ‘odabranih’, potrebno je proširiti krug ljudi koji vjeruju da je ovo pitanje važno. To se najbolje može postići dobrom informisanošću i otvorenim razgovorom sa svima, kako sa onima koji jednostavno ne znaju dovoljno o temi, tako i sa onima koji misle da ljudske aktivnosti ne mogu da utiču na našu klimu. Nadamo se da ćemo svojim radom, makar malo, doprinijeti da do toga i dođe”, poručuje ekipa portala Klima101.

www.klima101.rs

( Miloš Milić )