Bojkot Facebooka dobija globalne obrise

Nakon brojnih javnih poziva i prijetnji bojkotom od strane velikih korporacija, izvršni direktor Fejsbuka Mark Zakerberg saopštio je prošle nedjelje na sastanku sa zaposlenima da će njegova kompanija preduzeti nekoliko mjera kako bi suzbila govor mržnje i širenje dezinformacija.

U naknadnim objavama na njegovoj Fejsbuk stranici, Zakerberg je predstavio mjere koje se odnose na emitovanje reklama u kojima ima govora mržnje, označavanje dezinformacija koje šire političari i zauzimanje oštrijeg stava prema svim političarima koji u postovima pozivaju na nasilje.

Zakerbergovo saopštenje, koje je očigledno imalo za cilj da odobrovolji kritičare, nije značajnije promijenilo njihovo mišljenje, piše list „Obzerver“, a kampanja bojkota reklamiranja na Fejsbuku poprima globalni zamah.

Nekoliko sati poslije Zakerbergovog saopštenja, Koka-kola je saopštila da će obustaviti reklamiranje na Fejsbuku i drugim društvenim platformama u narednih mjesec dana.

Juče su se mjesečnom bojkotu Fejsbuka i društvenih mreža pridružile i kompanije Pepsi i Starbaks.

To su samo neke od korporacija među kojima su Verizon Communications (VZ.N), Unilever Plc (ULVR.L), i Honda koje bježe sa ove društvene mreže zbog pritiska organizacija za zaštitu ljudskih prava i demonstranata koji optužuju Fejsbuk da nije učinio dovoljno kako bi zaustavio rasizam, dezinformacije i govor mržnje.

Organizatori kampanje bojkota oglašavanja na Fajsbuku su neočekivano dobili podršku velikog broja korporacija koje su ušle u globalnu bitku za pojačanje pritiska kako bi ova društvena mreža uklonila govor mržnje.

Kampanja je uslijedila nakon smrti Džordža Flojda, nenaoružanog crnca kojeg je usmrtila policija u Mineapolisu. Od subote preko 160 kompanije su povukle reklame sa najveće svjetske društvene platforme, objavio je juče Rojters.

Kampanja „Stop profitiranju od mržnje“ počela je da poziva i velike kompanije u Evropi da se pridruže bojkotu, kazao je u intervjuu za Rojters Džim Stjuer izvršni direktor „Komon sens medija“.

"Sljedeći korak je globalni pritisak“, kazao je Stjuer, dodajući da se nadaju da će regulatori u Evropi zauzeti oštriji stav prema Fejsbuku.

Evropska komisija je u junu objavila nove smjernice za tehnološke kompanije uključujućii Fejsbuk za podnošenje mjesečnih izvještaja o tome kako se odnose prema dezinformacija koje se tiču koronavirusa.

Reagujući na kritike, Fejsbuk je juče priznao da treba da učini više i udružio se sa grupama za zaštitu ljudskih prava i ekspertima kako bi razvio instrumente za borbu protiv govora mržnje. Fejsbuk tvrdi da ulaganjem u vještačku inteligenciju uspijeva da otkrije 90 odsto govora mržnje prije nego što stigne do korisnika.

Međutim, Vanita Gupta, bivša zvaničnica američkog ministarstva pravde koja predvodi grupu o ljudskim i građanskim pravima kazala je za „Vašington post“ da nije impresionirana promjenama koje je najavio Fejsbuk.

"One su korisne. Dobre. Ali su slabe“, kazala je ona.

"Ne bave se važnim pitanjem korištenja platforme kao oružja u cilju podrivanja poštenih izbora u novembru“.

Gubitak oglašivača poput Koka-kole i Pepsija ukazuje na uznemirenost velikih svjetskih brendova što bi donekle, ali ipak ne značajnije, moglo uticati na prihode Fejsbuka od marketinga, koji su prošle godine iznosili 70 milijardi dolara.

Koka-kola je prošle godine na reklame na toj društvenoj platformi potrošila 22 miliona dolara, objavio je „Politiko“, dok je Fejsbuk od Unilevera prihodovao 41 milion dolara.

Fejsbuk je prošlih mjeseci na meti kritika nakon što su desničarski mediji širili dezinformacije o koronavirusu a predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp objavio nasilne poruke o učesnicima protesta protiv rasizma.

Portparol Fejsbuka kazao je za „Vašington post“ da čak i po novim standardima kompanije Trampov ozloglašeni post „kada počnu pljačke, počinje i pucnjava“, koji je dobio upozoravajuću oznaku od Tvitera, ne bi bio cenzurisan ni na koji način.

Tramp se naljutio zbog odluke Tvitera da upozori na taj tvit i da provjerava istinitost njegovih objava, javno pozivajući kompaniju i objavljujući izvršnu uredbu kojom je zaprijetio da će platforme društvenih medija lišiti ključnih zakonskihj zaštita.

Zakerberg je, prema pisanju „Obzervera“ pokušao da se dodvori Trampu, rekavši da ne želi da bude "arbitar istine za sve što ljudi pišu na internetu".

Pasivnost kompanije je izazvala javne kritike i nezadovoljstvo zaposlenih koji su učestvovali u "virtuelnom" protestu. Najmanje dvoje zaposlenih je podnijelo ostavku u znak protesta. Pored toga, naučnici koje finansira Fondacija Zakerberga i njegove supruge Prisile Čen uputili su im pismo pozivajući ih da preduzmu snažnije korake protiv Trampa i desničarskih provokatora.

Zakerberg i Čanova su odgovorili da im se "gade" Trampove objave, ali nijesu obećali oštrije mjere.

( Nada Bogetić )