Ugroženo 36.000 radnih mjesta, nastaviti subvencije za plate

Usljed uticaja pandemije koronavirusa na crnogorsku ekonomiju neposredno je ugroženo 36 hiljada radnih mjesta, dok će se povećati broj socijalno ugroženih građana, upozoreno je u izvještaju za Crnu Goru kojeg su sačinili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD).

Oni preporučuju Vladi da do septembra nastaviti subvencije za isplate zarada da bi se umanjio pad zaposlenosti u narednim mjesecima, kao i da proširi kriterijume za socijalnu pomoć da bi se prepoznali i obuhvatili svi ugroženi.

Predlažu uvođenje bezuslovne pomoći za sve nezaposlene u narednih šest mjeseci, a ne da je dobijaju samo određene kategorije.

Preporučili su osnivanje pilot projekta angažovanja nezaposlenih da bi pomagali socijalno ugroženim osobama i domaćinstvima.

Smatraju i da je postojeći program stručnog usavršavanja skup i da ga treba reformisati u univerzalni i otvoreni program stažiranja (tokom krize), usklađen sa sličnim praksama EU i usmjeren ka tranziciju iz škole u ​​posao za sve mlađe od 30 godina. Sadašnji program stručnog usavršavanja predstavlja više kurseva gdje se nezaposleni obučavaju za deficitarna zanimanja, ali ga u ovoj studiji nazivaju skupim i neefikasnim.

Na vrhu liste djelatnosti koje su ozbiljno pogođene nalaze se turizam i ugostiteljstvo, proizvodnja i trgovina na veliko i malo, a zatim slijede transport, građevinarstvo, profesionalne, naučne i tehničke djelatnosti, kao i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

“Određeni poslovi su skraćeni samo privremeno, dok će se drugi trajno gubiti, zavisno od toga kako i kada će se ponovo povećavati ukupna potražnja i potrošnja. Dokazi sugerišu da će, posebno u nekim od ovih sektora, dobrovoljne odluke ljudi o njihovom ponašanju nakon izbijanja krize oblikovati putanju faze reaktivacije, više od onoga što im vlada kaže da rade”, ukazali su iz ILO i EBRD.

U ovih sedam sektora 36.000 radnih mijesta je u neposrednom riziku što, kako navode, može značiti pad zaposlenosti za 15 procenata i to samo prema osnovnom scenariju i ako se primijene odgovarajuće mjere za oporavak poslovanja.

Oni navode i podatak da 47 hiljada radnika u ugroženim djelatnostima ima samo privremene i ugovore na određeno vrijeme, kao i da je veliki udio mladih koji su zaposleni u „ranjivim sektorima“ u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, što može imati još veći negativan uticaj u poređenju s osnovnim scenariom.

ILO i EBRD navode da istraživanja koja su uradili u saradnji sa Unijom poslodavaca pokazuju da je ugrožena likvidnost (otežan pristup novcu) kod 60 procenata mikro preduzeća i skoro polovinu malih preduzeća.

“Ovo uključuje skoro tri četvrtine preduzeća u ugostiteljstvu. Kao rezultat toga, preduzeća se previše oslanjaju na gotovinu i štednju, koji su takođe ograničeni. Sa druge strane, ova preduzeća signaliziraju svoju spremnost da zadrže radnike i ponovo pokrenu radnju ako se u srednjem roku adekvatno podrže”, piše u istraživanju.

Rezultati upitnika ILO i EBRD-a pokazuju da 35 odsto preduzeća u Crnoj Gori smatra da mjere podrške Vlade uopšte ne zadovoljavaju njihove potrebe, a oko 45 odsto da uglavnom ne zadovoljavaju. Samo iz pet odsto preduzeća smatraju da mjere podrške u potpunosti zadovoljavaju njihove potrebe, dok je 15 odsto odgovorilo da je djelimično zadovoljno.

Vlada još nema treći ekonomski paket podrške privredi, a drugi je usvojen 24. aprila. U njemu su najvažnije subvencije u vezi sa minimalnom platom za april i maj za zatvorene i ugrožene djelatnosti, a za turizam i ugostiteljstvo su produžene za jun. Prvi paket je dominantno podrazumijevao odlaganje plaćanja obaveza.

Mladi češće imaju nesigurne i manje plaćene poslove

Ukazuju da je kriza otkrila nove kategorije socijalno ugroženih, kao što su radnici sa atipičnim, neformalnim ili sezonskim ugovorima o radu koji su ili izgubili posao ili neće moći zarađivati novac tokom sezone. Ugroženi su mlađi radnici koji češće imaju nestabilne ugovore o radu, nezaposleni koji ne dobijaju naknade, kao i osobe sa pogoršanim prilikama u domaćinstvu.

“U Crnoj Gori se mladi suočavaju sa sve većim poteškoćama u započinjanju ili završavanju tranzicije između škole i posla. Mladi imaju manje sigurne, manje plaćene poslove, kao i sekundarne poslove sa velikim socijalnim kontaktima, koji su najviše pogođeni krizom i koji bi mogli biti posljednji koji će se iz krize izvući”, navode ILO i EBRD. Zbog toga predlažu da se napori za očuvanje radnih mjesta iskusnijih radnika izbalansiraju sa angažovanjem mlađih radnika.

Saradnja Vlade sa sindikatima i poslodavcima bila loša

ILO i EBRD nijesu zadovoljni socijalnim dijalogom Vlade sa sindikatima i poslodavcima.

“Početni odgovor na krizu kovid-19 nije odražavao adekvatne konsultacije sa socijalnim partnerima. Stoga su možda zanemarena inovativna politička rješenja, posebno ona koja zahtijevaju pažljivo pregovaranje i obnovljeni socijalni pakt. Bilo bi prikladno da partneri razmotre i diskutuju o pravnim, ekonomskim i finansijskim aspektima ovih predloga. Moraju se razmotriti neki kompromisi, istovremeno gradeći zajedničku osnovu za zaštitu radnika i preduzeća”, navode u izvještaju.

Ističu da je potreban novi sporazum socijalnih partnera kao odgovor na krizu, kao što su dobrovoljno smanjenje radnog vremena, načine umanjenja plata, rotacija zaposlenih na radnim zadacima, dogovor u vezi sa radnim vremenom i rad na daljinu.

Vlada je na početku krize formirala ekonomsko-socijalnu radnu grupu u kojoj nije bilo nijednog predstavnika sindikata i Unije poslodavaca.

( Goran Kapor )