Savjet RTCG: Neutemeljene ocjene u "Non pejperu"
"Sticanje i jačanje nezavisnosti, poslovna i profesionalna transformacija, uređivačka profilacija i zastupanje interesa pojedinaca odnosno građana i građanki Crne Gore nisu isključiva nadležnost Savjeta", kaže se u saopštenju
Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ocijenio je da su u najnovijem "Non pejper" dokumentu Evropske komisije iznijete neutemeljene i krajnje paušalne ocjene o tom tijelu i njegovom radu, prenosi portal RTCG.
Portal RTCG je saopštenje prenio integralno.
"Evropske vrijednosti podrazumijevaju transparentnost, objektivnost, zasnovanost na istini, verifikaciju, dvosmjernu komunikaciju, manjak neutemeljenih ocjena i otvorenost. Čini se da se, katkad, pod njima namjerno provlači i nešto sasvim drugo. Jedan od takvih primjera su i neutemeljene i krajnje paušalne ocjene o Savjetu RTCG i njegovom radu. Posebno, jer i uprkos svojoj otvorenosti Savjet nikada nije kontaktiran za stav, izjavu ili odgovor u vezi sa neutemeljenim izjavama. Nekako baš neevropski.
Savjet Radio-televizije Crne Gore želi da upozna javnost o stavu u vezi sa navedenim ocjenama koje su ovih dana iznesene u nekim međunarodnim izvještajima ali i domaćim publikacijama o Crnoj Gori. Dokument poznat kao „Non paper“odnosno nezvanična osnova za Izvještaj EK o napretku kao ocjenu navodi da izbor novog Savjeta RTCG, u junu 2019. godine, nije uticao na jačanje nezavisnosti RTCG kao javnog medijskog servisa.
Sticanje i jačanje nezavisnosti, poslovna i profesionalna transformacija, uređivačka profilacija i zastupanje interesa pojedinaca odnosno građana i građanki Crne Gore nisu isključiva nadležnost Savjeta. Upravo to se često, namjerno ili ne, previđa i zaboravlja. Navedeno ima posebnu važnost jer nijedna od ocjena o Savjetu nije kreirana uz učešće ili komunikaciju sa Savjetom. I to je već poznata praksa od ranije čime se ozbiljno dovodi u pitanje objektivnost, transparentnost i kredibilitet navedenih ocjena. Na primjeru Savjeta se, upravo, ne zadovoljavaju kriterijumi na kojima, površinski, insistiraju pojedini medijski posmatrači i analitičari.
O Savjetu se u javnosti olako izriču sudovi kojima se ovo tijelo stavlja u kontekst sumnji, pa i otvorenog osporavanja njegove kompetentnosti ili spremnosti da svoju ulogu obavlja u skladu sa onim kako je projektovana u zakonima, drugim aktima i prema objektivnom očekivanju javnosti. Navedeno je potvrđeno i prilikom samog kandidovanja ali i samog izbora članova Savjeta. Tada se atakovalo i na njihov personalni i profesionalni dignitet tvrdnjama da su to “režimski ljudi”. Dodatan problem je što navedeno prihvataju, prenose i oblikuju i pojedini mediji. Ostaje otvoreno pitanje da li je takav odnos medija proizvod nerazumijevanja ili nedobronamjernog odnosa prema Savjetu. Pored toga, i neke političke partije su nedavno iznijele tvrdnju da je “Savjet napunjen ljudima, čiji je zadatak da podupru antisrpsku uređivačku politiku RTCG”. Često, ipak, i neutemeljeni i pogrešni postupci menadžmenta doprinose pogrešnom utisku. Savjet ne želi da se bilo kome legitimiše, jer su njegovi članovi kandidovani i izabrani u skladu sa zakonom i procedurama u apsolutno transparentnom postupku. Ipak, zbog javnosti kojoj je isključivo odgovoran Savjet nastoji da svojim ukupnim radom, načinom ponašanja i djelovanja vrši, zakonom utvrđenu, ulogu s namjerom da RTCG transformiše u primjer javnog medijskog servisa.
Savjet je, već na samom početku rada formulisao Principe razvoja kao platformu vizije razvoja kojom se definišu pravci rada RTCG, njena uloga, cilj i misija. O navedenom dokumentu su zvanično upoznati i uredništvo i mediji i najšira javnost. Mediji su, u poznatom maniru, imali ignorantski odnos na početku.
Navedenim dokumentom, Savjet se odredio da definiše bazične principe rada i razvoja, principe koji pokazuju razumijevanje RTCG i uloge iste u razvoju crnogorskog društva od strane članova Savjeta.
Krajnje precizno se navodi da:
• Savjet RTCG ne određuje konkretne aktivnosti i ne miješa se u nezavisnost urednika i novinara. • princip rada je tačno i istinito informisanje javnost o svemu i prema svim građanima; • RTCG mora biti prva u objavama informacija i ne smije kriti i krivotvoriti informacije; • nijedna informacija ne smije biti manipulativna odnosno politički dizajnirana; • ključni ciljevi rada RTCG u narednom periodu moraju biti profesionalizam i veći profesionalizam u odnosu na sve druge televizije, radio stanice i portale; • da RTCG ima posebna uloga i ključna obaveza koja obuhvata obrazovanje javnosti i povećanje stepena znanja i nivoa razumijevanja sadašnje situacije u Crnoj Gori, regionu i svijetu; • svi društveni, ekonomski, politički i subjekti civilnog društva moraju imati isti tretman. Sve inicijative koje se uklapaju u politiku RTCG moraju biti prihvaćene i profesionalno obrađene; • saradnja RTCG sasvim navedenim subjektima koji nedvosmisleno uključuju i civilni sektor moraju biti na bazi obostranog poštovanja, bez apriorne nadmenosti prema bilo kome, na profesionalnim osnovama oslobođenim straha i udvaranja bilo kome, kao i na nivou unaprijeđenja programa RTCG odnosno mjesta i uloge RTCG u sistemu informisanja u Crnoj Gori
Savjet je u čitavom dosadašnjem toku svog mandata bio uporan u nastojanju da uređivačku politiku RTCG stalno drži u smjeru ostvarivanja uloge javnog medijskog servisa i u skladu sa definisanim principima. Takav pristup Savjet ima kako prilikom usvajanja programskih i finansijskih dokumenata i razmatranja redovnih izvještaja o realizaciji istih ali i drugih važnih pitanja i konkretnih izazova cjelovitosti rada RTCG, poslovnih jedinica, personalnih pitanja i slično. Identičan pristup Savjet ima i prilikom definisanja preporuka i smjernica uredništvu u skladu sa zakonom utvrđenim nadležnostima.
Ipak, linija između upravljanja i kontole i mogućeg uticaja na uređivačku nezavisnost se često zamagljuje.
Sve navedeno je dokumentovano u zapisnicima sa naših sjednica, u našim saopštenjima i drugim vidovima obraćanja javnosti. Moramo reći, ipak, da mediji (uključujući i RTCG) otvorenost sjednica Savjeta nijesu uvijek iskoristili da bi cjelovitije i objektivnije predstavili njegov rad. Naprotiv, najčešće, u izvještajima medija, u prvom planu su bila značajno manje važna pitanja koja su, često, predstavljana u incidentnom tonu. Neki mediji, čini se, imaju gotovo isti odnos prema RTCG i samom Savjetu koji se može opisati kao neobjektivan pa čak i konkurentski netrpeljiv. Sve ovo uprkos otvorenosti i uvjerenju o potrebi komplementarnosti javnog i komercijalnih emitera.
Jedan od primjera primjene stereotipa, minimiziranja rada, zamjene teza pa čak i profesionalne neobjektivnosti jeste rad Savjeta i njegove Komisije za predstavke i prigovore slušalaca i gledalaca.
Komisija i Savjet maksimalno objektivno i profesionalno rade ovaj odgovoran posao. U tom smislu veoma često donose preporuke i zaključke kojima se evidentiraju propusti kao i nalaže njihovo ispravljanje uredništvu. To uključuje i prigovore onih koji su „najgrlatiji“ i najneobjektivniji o paušalnim ocjenama o Savjetu. Baš toliko da se pomisli da tu svi motivi i nisu najiskreniji. Upravo zbog toga kada se odbiju njihovi ili neutemeljeni prigovori drugih uz krajnje uvjerljivu argumentaciju i obrazloženje, tada slijedi njihov drugi talas, talas sumnji i stereotipa. Uprkos svemu tome Komisija i Savjet će i dalje nastojati da sopstvenim preporukama i zaključcima afirmiše nezavisnost uređivačke politike RTCG. I to ne zbog „komentatora“ već profesionalnog digniteta i posvećenosti viziji razvoja.
Savjet je, do sada, održao 9 redovnih, 12 elektronskih sjednica kao i 15 konsultativnih sastanaka. Veoma često sporne ocjene ne uključuju navedeno uprkos činjenici da se rad Savjeta ne može izjednačiti isključivo sa redovnim sjednicama. Savjet je i u permanentnoj komunikaciji i radu putem aplikacija na mobilnim uređajima. Nažalost, neke od navedenih aktivnosti nisu vidljive široj javnosti. Nisu vidljive ni onoj drugoj javnosti koja neobjektivno i traži i širi određenu, namjernu sliku.Savjet u svom radu ima intenzivnu komunikaciju sa menadžmentom i nastoji da analizira i koriguje sve nastale i uočene anomalije. U tom kontekstu, Savjet je poslao i tražio odgovore na 72 upita koji su se bavili svim relevantnim stvarima. Navedeno uključuje i ono što možda Savjet ne bi trebao raditi ali jeste propisano zakonom. Svjesni smo i da menadžment a dijelom i uredništvo gaji animozitet prema ovoj vrsti kontrole i da Savjet doživljava kao nametnutu instituciju. O navedenom govore i određene reakcije prilikom neusvajanja planova ili izvještaja o realizaciji planova. Uprkos svemu kao i povremenoj sporosti odgovora i reakcije na upite i zahtjeve, Savjet insistira i insistiraće na navedenom čak i ukoliko to otežava rad ali i stvara pogrešnu sliku o Savjetu. Problem je i što mediji uključujući i RTCG rijetko daju konstruktivan doprinos tome iako je Savjet krajne otvoren prema njima.
Posebno „opasan“ problem jeste i činjenica da veoma često menadžment koristi Savjet kao izgovor za neriješavanje, neefikasno riješavanje ali i odugovlačenje riješavanja različitih procesa. Navedeno uključuje kako sistematizaciju, pojedinačne zahtjeve, finansije, ocjene izvještaja o realizaciji planova tako i manjak efikasnosti u sprovođenju disciplinskih postupaka. Često odnosno kada to odgovara, Savjet je krivac za neefikasnost menadžmenta i generalnog direktora. Upravo nešto što nećemo dozvoliti.
Ono što, takođe, nećemo dozvoliti je da se na račun Savjeta fakturišu propusti drugih i da se Savjet označi kao graničnik navodne zatvorenosti RTCG.
Savjet je insistirao, u granicama neugrožavanja uređivačke nezavisnosti, da se, shodno izjavama menadžmenta, navedu svi koji su odbili učešće u emisijama RTCG a bave se važnim društvenim temama uključujući i samu RTCG.
Savjet je taj koji je tražio da se:
• utvrdi odgovornost kao i sankcije za propust u slučaju gdina Otaševića, novinara Dana (znamo da su kritičari to, „slučajno“ zaboravili); • pozovu predstavnici Delegacije EU i da se objavi ukoliko odbijaju učešće na važne teme integracionog procesa što uključuje i medije (prema izjavama uredništva ambasador EU, gospodin Orav je pet puta odbio učešće iako javno nije saopštio da i on bojkotuje RTCG); • pozovu predstavnici CGO kao autora izvještaja u kome se navodi da RTCG nije adekvatno radila tokom epidemije i da su to bolje radili komercijalni mediji (ovdje se zanemaruje ozbiljnost pozivanja na novinara per se već se naglašava neophodnost pružanja prostora za argumentaciju, zaista, neutemeljenih ocjena); • uključe u program svi akteri društveno-političkog života na relevantne teme; • posebno objavljuju sva kršenja prava novinara od strane bilo koga; • posebno objavljuje i kada se krše prava (uključujući i otvorene prijetnje) novinara RTCG tokom radnih zadataka (novinar je ugrožen ili nije ugrožen u konkretnom slučaju a ne shodno mediju u kojem radi); • demistifikuje percipirana zatvorenost RTCG.
Sa ili bez osporavanja neutemeljenih ocjena drugih, Savjet neće prećutkivati netačnu interpretaciju njegove uloge i rada. Pretpostavljamo da niko ne vjeruje da i mi nemamo pravo na riječ, na istinu. Savjet, naravno, ostaje apsolutno otvoren za svaki oblik principijelne i profesionalne komunikacije usmjerene na ostvarivanje uloge i funkcije Savjeta i efikasne transformacije RTCG."
( online )