Testere rade dok se svi kunu u zaštitu

To što je u planovima Andrijevice, u vrijeme kad su donijeti programi gazdovanja, za šumu ispod vrhova planine Zeletin pisalo da je zaštitna, nije pomoglo da bude i izuzeta od sječe i programa koncesija.

U međuvremenu, za isti pojas šume, koji je dio Emeralda - mreže ugroženih staništa koja zahtijevaju posebne mjere zaštite, posebne mjere zaštite preporučila je i Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), ali još nije poznato da li će prema tim preporukama postupati firma sa kojom je Uprava za šume prije godinu, zbog isteka ranijeg, ugovorila izradu novog programa gazdovanja.

“Vijesti“ su Upravi za šume pitanja uputile prije mjesec, ali direktor Nusret Kalač, iako u početku vrlo otvoren za razgovor u vezi sa situacijom u Gazdinskoj jedinici “Piševska rijeka-Zeletin“, gdje se sporna šuma nalazi, do danas nije odgovorio redakciji.

Na pitanja nisu odgovarali ni iz Opštine Andrijevica, Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), Ministarstva poljoprivrede, a da govore na temu interes nisu pokazali ni koncesionari, firme “19. decembar“ i “Biotel“.

Tako stanovništvo Andrijevice i mještani Ulotine ostaju uskraćeni za odgovore o saniranju lokaliteta koji su predmet koncesija, na čije je ugrožavanje ukazivala EPA.

Nema ni garancija da mještani kao 2015, pa 2017, 2018. ponovo neće morati da brane šumu i izvore, prostor koji su, kako tvrde, njihovi preci vjekovima čuvali, a sada ih država na korišćenje, kroz koncesije, daje privatnim licima

Bez šume - nema izvora, moguća i erozija

“Sem velikih pašnjaka, ulotske planine imaju velike komplekse šuma. Ispod samog vijenca Zeletina prema selu je kompleks zajedničke šume zvane Komunica. Drugi takođe veliki šumski kompleks koji pripada selu Ulotina nalazi se dublje u planini i zove se Račmilja. Više puta stanovnici sela su razmatrali pojedine predloge da se šuma podijeli svima koji na to imaju pravo. Prevladalo je mišljenje da bi to moglo biti štetno, jer ako bi se šuma uništila, mogli bi da presuše izvori, došlo bi do erozije zemlje”.

Tako je u knjizi “Šoškići iz Polimlja” o šumama Zeletina 1995. pisao Vukašin Vučkov Šoškić.

On dalje navodi da je zajedničke šume, koje su mještani koristili sa pažnjom dobrog domaćina, “država poslije Drugog svjetskog rata oduzela i nije ih do sada vratila”.

“Sada su te šume na neki način ničije, jer nisu ni seoske, ni državne, pa se koriste ne kako treba, nego kako ko hoće i može”, piše on.

Ko je zaštitnu šumu pretvorio u ekonomsku

Mještani do danas ne znaju kada je i ko donio odluku da šume za koje generacije Uloćana tvrde da su imale zaštitnu ulogu, prenamijeni u ekonomske.

Prema Inventuri šuma koja je rađena prije deceniju, prve pouzdane brojke o crnogorskim šumama uopšte sakupljene su u Opštim osnovama sedamdesetih godina prošlog vijeka, podaci su ažurirani 80-ih i 90-ih. Devedesetih su, piše u dokumentu, pripremljena i četiri plana, među kojima i Opšta šumsko-privredna osnova za Limsko šumsko-privredno područje 1994-2003, kojem pripada i Andrijevica.

U nezvaničnim razgovorima sa zaposlenima u institucijama koje donose takve odluke, loptu prebacuju najčešće na prethodna rukovodstva. Kako rukodovstva u Upravi za šume u centrali, tako i rukovodstva kancelarije na lokalnom nivou. Zvaničnog odgovora - nema. I to je jedno od pitanja na koja Kalač nije odgovorio “Vijestima”.

Da su država i lokalna vlast u donošenju planova gazdovanja šumama zanemarili druge propise i planove, svjedoči i tekst Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine do 2020. U tom dokumentu se upravo prostor koji je predmet koncesija i godinama se nalazi u programima sječe šuma, navodi kao prostor koji treba zaštiti.

U dijelu u kojem su opisane mjere zaštite od erozije, stoji potvrda onoga što mještani uporno govore - da su šume u njihovom kraju oduvijek prepoznate kao zaštitne, da ih, osim za manje potrebe stanovništva, nikad nisu sjekli, jer to je bio način da se zaštite od mogućih lavina.

U zaštitne šume sa primarnim ekološkim funkcijama - zaštita od erozije i lavina, zaštita voda, očuvanje biodiverziteta, kako piše u PUP Andrijevica u dijelu “mjere zaštite od erozije”, od ukupne površine šuma opštine, izdvojena je trećina, odnosno 31 odsto.

“U šume sa prioritetnim ciljem zaštite zemljišta od erozije, bujica, lavina i sipara izdvojeni su šumski kompleksi Zeletin od Blatinske gore i Baljice do Kutske i Štitske rijeke…”, piše u tekstu PUP-a.

Mještani potvrđuju da je to upravo pojas koji zahvata sporna odjeljenja GJ “Piševska rijeka-Zeletin”.

“To su odjeljenja od broja 21, 22, 23, koje je posječeno, 24, 25 i 26 koja su bila doznačena za sječu i 27, 28… sve do Baljice”, kazali su “Vijestima”.

Koncesije zavadile i komšije

Tokom sječe u koncesionom odjeljenju 23, tvrde mještani, 2015. je zatrpan izvor Vrelo, presječene su staze prema Katuništu - dijelu planine iznad šumskog pojasa, a ispod vrhova Zeletina, gdje su neke izdizale brojne porodice.

I pored svih obećanja, niti je zatrpani izvor očišćen, niti su staze do danas uspostavljene, pričaju Uloćani sa kojima su “Vijesti” razgovarale. Zbog sječe u šumama iznad tog andijevačkog sela, prijave su jedni protiv drugih podnosili mještani i koncesionari.

Momo Jokić, inače i sam Uloćanin, direktor je firme “19. decembar”, koja je prvu koncesiju za GJ “Piševska Rijeka-Zeletin” dobila 2008. Jokić je i izvršni direktor bjelopoljskog “Pelengić trejda”, firme čija je osnovna djelatnost eksploatacija i primarna prerada drveta.

Prije dvije godine, podnio je prijavu protiv mještana, stavljajući im na teret da su počinili krivična djela oštećenje tuđe stvari, krađa, samovlašće i nasilničko ponašanje.

Mještani su, optužujući ga da je “uništio šumu, puteve i izvore”, uzvratili kontraprijavom.

“Monitor” je prije dvije godine pisao da je Uloćanima - dozlogrdilo.

“Momo Jokić prevršio je mjeru. Sjekao je svuda gdje se moglo sjeći i sada je došao u rodno selo da prisvoji stoljetnu šumu na Zeletinu”, pisao je taj nedjeljnik.

I prijava Jokića i prijava mještana su odbijene.

Osnovno tužilaštvo u Beranama u aprilu 2018. odbacilo je, uz tu protiv Jokića, i prijavu protiv firme “Biotel” iz Andrijevica, koja proizvodi pelet. Odbačena je i prijava protiv Ljubiše Fatića, koji je u to vrijeme bio šef Uprave za šume, Područna jedinica Andrijevica, zbog krivičnog djela nasavjestan rad u službi.

ODT je, kako su kazali “Vijestima”, prijave odbacio “jer u radnjama osumnjičenih nema elemenata bića prijavljenih krivičnih djela, niti bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti”.

Iz firmi “19. decembar” i “Biotel” nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li su zbog protesta Uloćana trpjeli i kakvu vrstu štete, ni da li bi se javili na javni poziv za koncesije u odjeljenjima koja su dio Emeralda, kao što je to bio slučaj sa odjeljenjima 25 i 26, za koja je koncesije ranije dobila firma “19. decembar”.

Nisu komentarisali ni tvrdnje mještana Ulotine da su kao koncesionari za sobom ostavili devastiran prostor i da nikad nisu vratili sve u prethodno stanje.

Na ta pitanja nisu odgovarali ni iz Uprave za šume, MORT-a, Ministarstva poljoprivrede… Jedino su odgovorili iz Uprave za vode, ali su redakciju, zbog nadležnosti, uputili na lokalnu vlast. Iz Opštine, međutim, nisu odgovarali - ni o ugrožavanju izvora, ni o šumi.

EPA piše preporuke, odgovorni ćute

Na zahtjev mještana, EPA je početkom 2018. formirala i komisiju i nakon terenske posjete sačinila izvještaj o stanju koncesionih odjeljenja 23a, 24a, 25a i 26a u GJ “Piševska rijeka-Zeletin”.

Mještani tvrde da izvještaj nije mogao biti sačinjen valjano, jer su članovi komisije na teren izašli u vrijeme kad je sve pokriveno snijegom. Ukazuju, a to povrđuje i izvještaj koji je EPA dostavila “Vijestima”, da među članovima nije bilo stručnjaka, poput ornitologa i drugih koji su mogli na licu mjesta da potvrde značaj tog prostora za životinjski i svijet ptica.

Zeletin se na osnovu čak četiri vrste sa Aneksa i Ptičije direktive svrstava na spisak potencijalnih Natura 2000 područja.

I u takvim uslovima i sastavu, komisija EPA konstatovala je tada niz nepravilnosti. Utvrđeno je “značajno prisustvo ležećeg vjetroloma, vjetroizvala i snjegoloma, kao i pojava erozionih procesa i klizišta”.

Do takvih pojava, ukazuju stručnjaci, dolazi zbog prorijeđenja šume u kojoj rastu visoka stabla, koja nakon sječe okolnih, više nemaju oslonac.

Komisija EPA utvrdila je i da “sporni šumski radovi mogu ugroziti izvorište za vodosnabdijevanje”, ali i da koncesionar za izgradnju centralne šumske vlake, iako prema Zakonu o vodama obavezan, nije pribavio vodnu saglasnost.

Sa spornog, Čukarskog izvora, vodom se snabdijeva 27 domaćinstava.

“Pošto se radi o većem broju korisnika vodoizvorišta, onda se zahtijeva i ozbiljniji pristup problemu: izrada tehničke dokumentacije, privremeno zaustavljanje šumskih radova, određivanje zone sanitarne zaštite, uređenje vodoizvorišta po pravilima hidrotehničke struke…”, navodi se u izvještaju komisije.

Navedeno je i da je obaveza koncesionara da saniraju posljedice erozije, ukazano je i na “obavezu maksimalno dosljednog poštovanja pravila šumarske struke o pravilnoj eksploataciji prezrelih stabala (bukve i jele)”.

Legalna sječa u Emerald zoni

Mještani su tada ukazali i da se odjeljenja 25a i 26a nalaze u Emerald zoni “Visitor i Zeletin”, što je komisija EPA potvrdila. To jedino ne vide donosioci programa i planova gazdovanja šumom.

Emerald mreža sastoji se od “područja od posebnog interesa za očuvanje”.

“Sektor za zaštitu prirode, monitoring i izvještavanje je na osnovu GIS baza, utvrdio da navedena koncesiona odjeljenja 25a i 26a prostorno pripadaju Emerald području ‘Visitor i Zeletin’, izuzimajući manji dio odjeljenja 25a u površini od 1,04 hektara”, piše u izvještaju EPA.

EPA u drugom dokumentu, u kojem su date preporuke za više gazdinskih jedinica, za GJ “Piševska rijeka-Zeletin”, navodi da su za taj prostor propisane posebne mjere zaštite i ukazuje da se u karte trebaju unijeti reliktne i endemske vrste (na Zeletinu rastu munika, molika), te da treba odrediti adekvatne mjere gazdovanja.

Program gazdovanja šumama za GJ “Piševska rijeka-Zeletin” istekao je 31. decembra 2019. Uprava za šume potpisala je u junu prošle godine ugovor sa “Wald Projekat” iz Bosanske Krupe za izradu novog programa. Vrijednost ugovora je 26.899 eura (sa porezom).

Prema ugovoru, rok izvršenja je 12 mjeseci od momenta potpisivanja sa Upravom za šume - taj rok je istekao 10. juna. Ugovorom je predviđen i rok od 15 mjeseci od potpisivanja do dana kad Program aminuje Ministarstvo poljoprivrede.

Iz resora Milutina Simovića nisu odgovarali na pitanja u vezi sa gazdovanjem šumama ispod Zeletina…

Da li je Program uopšte završen, koje su eventualne izmjene u odnosu na raniji i da li će nekad zaštitna šuma vratiti status ili će i dalje biti tretirana kao ekonomska, nisu odgovorili ni iz Uprave za šume.

“Vijesti” su nedavno objavile da se na planini između Andrijevice i Gusinja mogu se vidjeti brojne rijetke vrste, između ostalih munika i molika, čija su pojedina stabla starija od 800 godina.

Inženjer šumarstva Dragan Marković kazao je, između ostalog, da je šuma na Zeletinu mlađa i perspektivnija od mnogo čuvenijeg rezervata Crna Poda i da na katunu Ćeransko postoji kompleks molike čija drvna zapremina premašuje zapreminu u Biogradskoj gori...

Andrijevici od šuma 140.000 godišnje

Po osnovu naknade za korišćenje šuma na području opštine Andrijevica, koncesionari su u proteklih pet godina državi platili oko 1,1 milion eura, što bi bilo prosječno oko 238 hiljada godišnje. U naplaćeni iznos uračunata su i prethodna dugovanja.

Prema važećim propisima, opštinama pripada 70 odsto od naplaćenih koncesionih naknada na šume koje se posijeku na njihovoj teritoriji.

Iz resora Simovića najavili su izmjene Zakona o šumama, prema kojima će taj procenat biti značajno manji.

U Opštini Andrijevica, prema podacima sa zvaničnog sajta, računali su da bi u naredne tri godine mogli da zadrže iznos po osnovu naknada na 140 hiljada, ali i da naplata skoči za još deset, 15 hiljada.

Dragan Marković, zaljubljenik u Zeletin i bogatstvo te planine koji je u Institutu za šumarstvo 15 godina radio na planiranju i gazdovanju šumama, ranije je “Vijestima” kazao da je šteta ulaziti u te komplekse i da “kad izračunate - minimalne su to finansijske koristi, a velika šteta za prirodu”.

Zasad, svi koncesionari koji su sjekli šume na području Andrijevice, kako su “Vijestima” kazali iz Poreske uprave, izmirili su obaveze. U proteklih pet godina, naknadu za korišćenje šuma na teritoriji andrijevačke opštine plaćali su “Boj komerc”, “Biotel”, “19. decembar” i “Šekular”.

Za pet godina, po osnovu svih koncesionih naknada na području te opštine, naplaćeno je ukupno 1,2 miliona eura. Od toga, za korišćenje voda oko 8,5 hiljada, za zaštitu voda od zagađivanja dvije hiljade, dok je na ime naknade za korišćenje vodnog potencijala za pet godina naplaćeno 129,5 hiljada eura.

( Damira Kalač )