Neophodni sudski procesi za odgovorne za zločine 90-ih

Veći procenat građana ne bi branio Crnu Goru u slučaju rata od onog koji je spreman na to, pokazalo je istraživanje Incijative mladih za ljudska prava i CEDEM-a o ratnim dešavanjima 90-ih godina i ulozi Crne Gore u njima.

Istraživanje je pokazalo i da najveći broj građana smatra da se narodi bivše Jugoslavije još nisu na pravi način pomirili kao i da krivci za događaje od prije 30 godina za to većinom nisu odgovarali.

Ako bi do rata došlo, da li bi bili spremni da se borite za svoju zemlju? Na ovo pitanje većina, odnosno 41,7 odsto građana je reklo NE dok je 34,2 odsto spremno, pokazalo je ispitivanje.

"Kada bismo to uporedili po broju godina mogli bismo da vidimo da su najmlađi i oni koji su između 50 i 60 godina najspremniji da se bore za svoju zemlju. Nni koji su najstariji iskazuju najniži nivo spremnosti", kazao je Matija Miljanić iz CEDEM.

Čak 41,8 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pogrešnim putem, dok tek jedna trećina, odnosno 29,8 odsto smatra da se kreće pravim, a 28,4 odsto nema mišljenje. Ipak, drugačije su odgovorili na pitanje da li su srećni.

"Podaci ukazuju da svaki drugi građanin Crne Gore sebe percipira kao umjereno srećnog", navodi Miljanić.

Najveći broj građana smatra da odgovornost za ratove 90-ih leži na stranim silama koje su donijele odluku da razbiju Jugoslaviju. Najmanji procenat, 9,4 odsto ispitanika, smatra da je kriva Srbija i srpski nacionalizam.

"Ključno je da mlađi od 20 godina kao ključnog krivca vide Srbiju i srpski nacionalizam, tačnije, Srbija je jednako kriva, po mišljenju ove populacije, kao i strane sile koje su htjele da razbiju Jugoslaviju."

68,4 odsto građana smatra da je najveća žrtva u ratovima 90-ih bio običan narod, skoro 15 odsto da su najveće žrtve Srbi a gotovo 13 odsto - Bošnjaci.

Tek toliko procenata smatra da su krivci za događaje iz 90-ih odgovarali za stvari koje su učinili, dok 53 odsto kaže da uglavnom ili uopšte nisu.

Milan Radović iz Inicijative mladih za ljudska prava kazao je da je neophodno da se proces suočavanja sa prošlošću unaprijedi i da imamo sudske postupke koji će voditi kažnjavanju svih odgovornih.

Više od trećine građana, 35 odsto smatra da su se narodi bivše Jugoslavije pomirili donekle, ali da nema pravog pomirenja, a 24 procenta da još nisu.

"Imamo situaciju da se pomirenje nije dogodilo , da su uglavnom odgovarali najniži u lancu, vidimo da su to i stavovi građana" rekao je Radović.

Istraživanje je predstavljeno na 28. godišnjicu stradanja porodice Klopuh u blizini Plužina.

Ispitano je 900 građana od 10. maja do 2. juna, a dodatno je uključeno još 200 ispitanika između 18 i 30 godina, kako bi se povećao ukupan broj ispitanika u kategoriji mladih.

( Danilo Ajković )