Mine bistru Cijevnu mute

Gosti i zaposleni u ugostiteljskom objektu “Tvrđava” na obali Cijevne, u naselju Dinoša nadomak Podgorice, juče su oko 13.00 sati svjedočili miniranju dijela kanjona i uživo posmatrali kako velike količine kamena i zemlje završavaju u rijeci i potom zamućuju njene vode. Više snimaka miniranja i zamućene rijeke objavljeno je juče na društvenim mrežama.

Na dijelu gdje je miniranje snimljeno, u toku su radovi na putnom pravcu Dinoša-Cijevna- Zatrijebač, saobraćajnici koja vodi od Podgorice do Gusinja, preko Albanije i koja će znatno skratiti putovanje od dosadašnje trase koja ide preko graničnog prelaza Božaj.

Iz firme “Tehnoput MNE”, koja je izvođač radova, “Vijestima” nisu odgovorili da li su oni odgovorni za miniranje, te da li su, kako je to zakonom previđeno, o miniranju obavijestili nadležne - Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Upravu policije (UP).

Nisu odgovorili i da li su i na koji način, o svemu informisali mještane i javnost. Prema nezvaničnim informacijama, mještani su o radovima obaviješteni samo usmeno.

Plaža ispod “Tvrđave” jedna je od popularnih na rijeci Cijevni i tu se tokom ljetnjih mjeseci okuplja veliki broj mještana, ali i kupača iz Podgorice. Dijelom koji je juče miniran, prolazi put koji kupače vodi i do drugih popularnih plaža na toj rijeci, među kojima je i Trgaja.

Prema Zakonu o eksplozivnim materijama, prilikom miniranja neophodno je preduzeti bezbjednosne mjere i to raditi prema planu miniranja, tako da se ne ugroze životi, zdravlje i bezbjednost ljudi, životinja i biljaka, životna sredina i imovina.

O miniranju u naseljenom mjestu, ili njegovoj blizini, neophodno je najkasnije 24 sata prije toga obavijestiti MUP, policiju i javnost - putem medija.

Dodatno, kako je predviđeno zakonom, “privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik koje vrši poslove miniranja dužno je da… tri dana prije vršenja miniranja u blizini puteva, željeznica, vodovoda, električnih ili telefonskih vodova i sličnih objekata obavijesti u pisanoj formi privredna društva i druga pravna lica koja upravljaju tim objektima”.

Ukoliko ne postupi po Zakonu, predviđena je novčana kazna od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa najniže cijene rada…

Na pitanja “Vijesti” - da li su obaviješteni o miniranju u kanjonu Cijevne, nisu odgovorili iz Uprave policije. Odgovor redakciji uputili su kasno sinoć iz resora Mevludina Nuhodžića.

"Nakon ispunjavanja zakonom propisanih uslova AD Poliex Berane je dobio odobrenje za prevoz eksplozivnih materija za potrebe miniranja na izgradnji-rekonstrukciji puta Dinoša-Cijevna Zatrijebačka, za izvođača radova. Sve radnje koje su vezane za izvođenje minerskih radova su isključiva nadležnost izvođača radova", kazali su iz MUP-a.

Zbog miniranja u kanjonu Cijevne, reakciju nadležnih očekuje predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj.

"Javni apel nadležnim institucijama da hitno reaguju na današnji zločin u vezi s Cijevnom! Mjesto zločina je u Dinoši”, objavio je Đeljošaj na Fejsbuku nedugo pošto je miniranje završeno.

Uz komentar, Đeljošaj je objavio i video miniranja, te drugi na kojem je zamućena rijeka.

"Cijevna poslije zločina”, napisao je on uz taj video.

Odgovore od nadležnih zahtijevaju i iz Građanskog pokreta URA.

"Zahtijevamo od nadležnih organa da odmah odgovore ko je i zbog čega minirao stijene u kanjonu Cijevne u mjestu Dinoša u Tuzima i na taj način napravio svojevrsni ekocid”, saopšteno je iz GP URA.

Podsjetili su da je u toku rekonstrukcija puta kroz Dinošu čiji je izvođač “Tehnoput” i pozvali nadležne da otklone bilo kakvu sumnju u smislu toga “ko je mogao uraditi ovaj ekocid”. “Zahtijevamo oštru i rigoroznu sankciju prema onome ko je učinio ovaj ekocid i potpunu informaciju o cijelom događaju u najkraćem roku. Ovo je nastavak sramotnog postupanja prema prirodi države koja je ustavno određena kao ekološka i pucanj u njen najveći pravni akt. Nećemo dozvoliti da ovakve stvari prođu nekažnjeno”, kazali su iz URA.

Zbog miniranja, juče su reagovali i iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), organizacije koja je među prvima otvorila pitanje uticaja izgradnje malih hidroelektrana (mHE) na Cijevni, na teritoriji Albanije.

"Dinamitom protiv prirode. Sramota! Cijevna je prepuštena usijanim glavama”, objavili su kratko uz video.

Dio kanjona Cijevne, na inicijativu tada Gradske opštine Tuzi, a podrškom odbornika u Skupštini Glavnog grada, godine 2017. proglašen je zaštićenim prirodnim dobrom od lokalnog značaja pod nazivom Spomenik prirode “Kanjon Cijevne”. Tako je dio kanjona rijeke koja izvire u Albaniji, ali najvećim dijelom toka protiče kroz teritoriju Crne Gore, svrstan u II kategoriju zaštićenog prirodnog dobra.

Kada je u javnosti otvorena priča o planovima vlasti u Albaniji da na Cijevni gradi više mHE na teritoriji te države, odbornici Skupštine opštine Tuzi usvojili su i Deklaraciju o Cijevni.

( Damira Kalač )