Mugoša: Od e-komerca Atlas banke naplatićemo 32 miliona za porez
Direktor Poreske uprave kazao da su pravosnažna rješenja za 22 miliona, dok će uskoro biti za još 10 miliona. On kaže da će taj novac biti naplaćen od 62 miliona eura koje je ranije zamrznuto po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva
Rješenja o naplati poreskog duga od 130 firmi iz mreže korisnika e-komerca Atlas banke su pravosnažna i od ukupnog duga od 32 miliona eura 22 miliona ćemo naplatiti tokom mjeseca od novca koje je blokiralo tužilaštvo dok se deset miliona odnosi na firme koju su u međuvremenu ugašene. Ova rješenja odnose se na obaveze za period 2014. do 2017. godine, a za 2018. godinu je obračun poreskih obaveza u toku i tu očekujemo da ćemo naplatiti još oko deset miliona eura, kazao je direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša na današnjem konsultativnom saslušanju o poreskom dugu pred odborom za ekonomiju.
Afera e-komerc počela je u 2018. godini kada je Specijalno državno tužilaštvo blokiralo 62,7 miliona eura kod firmi koje su koristile uslugu elektronske trgovine e-komerc Atlas banke.
Mugoša je kazao da im je prva rješenja o utvrđivanju poreskog duga poništilo Ministarstvo finansija, a da su zatim zahvaljujući podacima koje su dobili iz istrage tužilaštva i od stečajne uprave Atlas banke dopunili rješenja novim dokazima i da su ona sada pravosnažna.
On je naveo da ove firme Poreskoj upravi, do istrage tužilaštva, nijesu bile interesantne jer su bile male firme sa po jednim zaposlenim i da bi kao takve na kontrolu poreskih inspektora došle za deset godina.
"Nakon otvaranja istrage tužilaštva otkrivene su određene sumnje i pokrenuta je procedura utvrđivanja poreskog duga. Svih 132 firme imale su tri adrese Golubovci BB, Vaka Đurovića BB i Cetinjski put BB i sve su imale jednog računovođu. Sve firme imale su po jednog zaposlenog direktora, osiguranog na minimalni iznos. Svi oni su bili povezani sa Atlas bankom ili njenim zaposlenima, a neki su bili direktori i u sedam-osam firmi. Kada smo ih pozvali na sastanak mnogi od njih nijesu ni znali da su direktori u tim firmama. Mnogi od njih imaju samo osnovnu školu, a neki nijesu ni znali da se potpišu na zapisnik već su stavili inicijale", kazao je Mugoša.
On je naveo da su obavezu poreza na dobit utvrdili na osnovu novih podataka o transakcijama i računima koje su se nalazile u Atlas banci.
Mugoša je ove podatke saopštio na pitanje poslanika SD Borisa Mugoše, koga je interesovalo šta se nakon skoro dvije godine dešava sa ovim slučajem. Poslanik Mugoša je kazao da je dobro što je napor tužilaštva i Poreske rezultirao time što će se sada naplatiti 22 miliona i uskoro još deset miliona. On je naveo i da treba obratiti pažnju na male firme sa velikim prometom jer 56 odsto aktivnih firmi ima jednog zaposlenog, dok svega sedam odsto od ukupnog broja firmi ima pet i više radnika.
Poslanik SNP-a Srđan Milić povodom izjave direktora Poreske da ove firme nijesu bile pod pažnjom Poreske uprave jer su imale jednog zaposlenog, kazao da to nije dobro mjerilo za kontrole Poreske uprave već da promet novca mora biti mjerilo za kontrolu.
"Čudno je kako vas ranije iz Centralne banke nijesu upozorili na ovaj slučaj", kazao je Milić.
Iz Atlas grupe su tok ovog slučaja saopštali da je e-komerc zakonita usluga kojom se bave godinama, da se razlika u prometu ne može smatrati profitom da bi bilo oporezovano već samo onaj dio provizije koje su firme uzimale od klijenata za ovu uslugu. Zamrzavanje ovog iznosa novca sa računa Atlas banke uticalo je na pad njene likvidnosti i doprinijelo ispunjavanju uslova za uvođenje stečaja od Centralne banke. Specijalni državni tužilac ranije je saopštio da se zamrznuti novac nalazi na više računa Atlas banke u više korespodentskih banaka u inostranstvu.
Atlas grupa i njen predsjednik Duško Knežević saopštili su u avgustu prošle godine da su pokrenuli arbitražni postupak protiv Crne Gore u vrijednosti od 500 miliona eura, koje se odnosi na štetu koji su pretrpjeli pozivajući se i na zaplijenu novca za usluge e-komerca tvrdeći da je to novac njihovih partnera, kao i zbog uvođenja stečaja u Atlas i Invest banku i druge postupke zaplijene imovine koje su uslijedile.
( Goran Kapor )