Bolsonarov veto na pomoć starosjediocima tokom pandemije
Starosjedilačko stanovništvo Brazila od oko 850.000 osjetljivije je na COVID-19, bolest uzrokovanu novim koronavirusom, jer žive u udaljenim područjima s malim pristupom zdravstvenim sistemima i zato što njihov način života isključuje fizičku distancu
Iako je Brazil po broju zaraženih i umrlih od COVID-19 drugi u svijetu, predsjednik Žair Bolsonaro (Jair) – i sam zaražen - uložio je veto na ponuđeni plan podrške izrazito ranjivim autohtonim plemenskim zajednicama koje tvrde da im prijeti potpuno istrebljenje, pišu svjetski mediji.
Veto, troškovi i javni interes
Bolsonaro je uložio veto na odredbe zakona koji obavezuje vladu da usred pandemije COVID-19 osigura zajednicama starosjedilaca pitku vodu, dezinfikaciona sredstva i bolničke krevete kao i na finansiranje lokalnih uprava s hitnim planovima za autohtone zajednice, javlja Rojters (Reuters).
Kancelarija brazilskog predsjednika je u srijedu, 8. jula saopštila da su odredbe zakona, koje je odobrio Kongres, "protiv javnog interesa" i "neustavne" jer nameću troškove saveznoj vladi bez novih izvora prihoda.
Starosjedilačko stanovništvo Brazila od oko 850.000 osjetljivije je na COVID-19, bolest uzrokovanu novim koronavirusom, jer žive u udaljenim područjima s malim pristupom zdravstvenim sistemima i zato što njihov način života isključuje fizičku distancu.
Bolsonaro je stavio veto na 16 dijelova zakona o naporima na rješavanju opasnosti od korona virusa za autohtono stanovništvo Brazila, ali su i dalje dopuštene odredbe o odgovarajućem testiranju, hitnim uslugama i medicinskoj opremi. Predsjednik je također stavio veto na odredbe koje će im pružiti više informacija o korona virusu, uključujući i veći pristup internetu.
"Veto poriče minimum koji je potreban za opstanak ovih zajednica", navodi se u saopštenju brazilske starosjedilačke grupe Instituto Socioambiental (ISA) ističući da "veto otkriva da je plan predsjednika da nema plan". ISA je, naglašava Rojters, pozvao Kongres da obori veto, što se može učiniti s dovoljno glasova.
Izrazito ranjive grupe
Bolsonarov veto na nekoliko zakona usmjerenih na zaštitu autohtonih zajednica nije konačan jer, ističe CNN, tekst zakona, koji su već odobrili Kongres i Senat, sada se mora ponovo izglasati. Ako većina u oba doma glasa protiv predsjednikovog veta, zakon će biti odobren u cjelini.
Predloženim odredbama zakona na koje je Bolsonaro uložio veto, utvrđuje se plan za vanredne situacije za borbu protiv pandemije na starosjedilačkim teritorijima, kojima se starosjedioci i ostale tradicionalne zajednice kategorišu kao "izrazito ranjive grupe". One bi se, prema prijedlogu zakona, također smatrale kategorijom visokog rizika za hitne slučajeve u javnom zdravstvu.
Objavljivanje novog zakona, uz veto Bolsonara, dogodilo se istog dana kada je sudac Vrhovnog suda Luis Roberto Baroso (Barroso) naložio vladi da preduzme mjere zaštite takvih zajednica od COVID-19 zatraživši državni plan za vanredne situacije, te postavljanje sanitarnih punktova i izolatorija na domorodačkim teritorijima.
Prema podacima Univerziteta Džons Hopkins (Johns Hopkins), Brazil je zabilježio više od 1,6 miliona slučajeva korona virusa, što je drugi najviši broj u svijetu iza Sjedinjenih Država.
Podaci Specijalne zdravstvene službe za starosjedioce (SESAI) ukazuju da se više od 8.000 starosjedilaca Brazila do sada zarazilo korona virusom. No služba, napominje CNN, broji samo ljude koji žive u urbanim centrima na autohtonim teritorijama.
Bolsonaro, kod kojeg je ove sedmice potvrđen korona virus, više puta je odbacivao prijetnju bolesti. Uz to je, dodaje CNN, izgradio antagonistički odnos s autohtonim Brazilcima. Mnogi starosjedilački aktivisti za prava protestovali su zbog povećanja ilegalnog iskopavanja i sječe šuma na njihovoj teritoriji koja je povećana nakon što je Bolsonaro došao na vlast.
Ugrožena istorija, kultura i medicina
Kako je u Brazilu broj smrtnih slučajeva od COVID-19 prešao brojku od 50.000 krajem prošlog mjeseca, evidentirano je da se virus širi kroz autohtone zajednice zemlje ubijajući poglavice, starješine i tradicionalne iscjelitelje - i stvara strah da bi paralelno s ljudskim životima, pandemija mogla nanijeti nenadoknadivu štetu na plemensko znanje istorije, kulture i prirodne medicine, napisao je nedavno list Gardijan (The Guardian).
Brazil je zbog COVID-19 izgubio generaciju plemenskih starješina, ističe list dodajući da je samo pleme Munduruku izgubilo 10 mudraca. "Uvijek kažemo da su (oni) žive biblioteke", rekla je Alesandra Munduruku (Alessandra), vođa plemena. Među žrtvama korone bile su istaknute plemenske ličnosti, poput Paulina Pajiakana (Paulinho Paiakan), strarješine plemena Kajapo (Kayapó), poznat jer se zajedno s rok zvijezdom Stingom borio protiv izgradnje brane Belo Monte u Amazonu.
Autohtona organizacija Apib do kraja juna zabilježila je najmanje 332 smrti od COVID-19 i 7.208 slučajeva zaraze korona virusom u 110 zajednica. "Suočeni smo s istrebljenjem", rekao je koordinator organizacije Dinamam Tuksa (Tuxa). Predstavnici starosjedilaca, poput Tuksa, kažu da vlada krajnje desnog predsjednika Žaira Bolsonara ne uspijeva zaštititi 900.000 autohtonih stanovnika u zemlji - od kojih mnogi žive u malim zajednicama, gdje desetine često dijele istu kuću.
Edni Samias (Edney Samias), vođa naroda Kokama u amazonskoj regiji Alto Solimos - na 1.000 km od Manausa, glavnog grada brazilske države Amazonas gdje živi petina starosjedilaca Brazila - rekao je da je COVID-19 ubio 57 ljudi u njegovom plemenu. Među umrlim je i njegov otac kojem obećana pomoć nikada nije stigla.
Državni tužioci upozorili su na vladino zanemarivanje u zaštiti domorodaca od pandemije još početkom juna, navodi Gardijan dodajući da je vođa plemena Raoni rekao kako je Bolsonaro "iskoristio" korona virus za uklanjanje domorodačkih ljudi.
'Zamorci za testiranje klorokina'
Iako su brojne studije utvrdile su klorokin i hidroksiklorokin neučinkoviti protiv COVID-19, a ponekad i smrtonosni zbog štetnih nuspojava, brazilski predsjednik ga promoviše i koristi, potičući druge – među kojima i brazilske starosjedioce - da čine isto, piše agencija Asošiejtid pres (The Associated Press).
Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) promovisao je lijek protiv malarije, hidroksiklorokin, kao lijek za COVID-19, ali je klorokin - toksičniju verziju lijeka, proizvedenog u Brazilu - s još većim oduševljenjem promovisao Bolsonaro, koji tvrdi da virus nije ozbiljan medicinski problem. Brazilski predsjednik je rekao da je ove nedjelje nakon testiranja potvrđeno da je i on zaražen, ali da se već osjećao bolje zahvaljujući hidroksiklorokinu.
AP napominje da je niz studija u Britaniji i Sjedinjenim Državama, kao i od Svjetske zdravstvene organizacije, utvrdio da klorokin i hidroksiklorokin nisu učinkoviti u liječenju bolesti COVID-19, te da su ponekad i smrtonosni zbog štetnih nuspojava na srce.
Kako se broj smrtnih slučajeva u Brazilu nastavio povećavati - dosegavši u srijedu, 8. jula, brojku od 68.000 - ministarstvo zdravstva distribuisalo je milione pilula klorokina širom Brazila. Klorokin je, dodaje Asošiejtid pres, stigao i do malih gradova sa malo ili nimalo zdravstvene infrastrukture za podnošenje pandemije, pa čak i na dalekih starosjedilačkih teritorija.
"Oni pokušavaju koristiti starosjedioce kao zamorce za testiranje klorokina. Domorodci se koriste za promociju klorokina kao što je to učinio Bolsonaro u svojim prijenosima uživo, poput dječaka s plakata za klorokin", kazala je Kreta Kaingang, koordinatorica organizacije domorodačkih naroda APIB.
( Radio Slobodna Evropa )