Tihi nekad bio najglasniji protiv zaštite Solane

Sačuvali smo Solanu da bude park prirode i sad imamo znanja i kapaciteta da njome upravljamo”, poručio je prije nekoliko dana kroz Fejsbuk objavu Tihomir Rakočević Tihi, čan Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Ulcinj i predsjednik Lovačkog društva u tom gradu. Rakočević nije odgovarao na poruke i pozive redakcije, pa je javnost uskraćena za njegovo objašnjenje kako su partija čiji je član od punoljetstva i lovački klub doprinijeli očuvanju Solane.

Iz društva Dr Martin Šnajder Jakobi (MSJA) i iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) poručuju da su upravo lovci i Rakočević bili najglasniji protivnici ideje da Solana bude zaštićena, a da današnji status Solana duguje intenzivnim aktivnostima diplomatskog kora u Crnoj Gori, nevladinom sektoru i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

"Zahvaljujući tome Ulcinjska solana dospjela je do Brisela”, podsjeća predsjednica društva MJSA Zenepa Lika i dodaje i da je Solana danas i formalno zaštićena jer je takav njen status uslovio i pristupne pregovore Crne Gore u EU.

Lika dodaje da je izjava Rakočevića “smiješna” i smatra je “kontradiktornom”. “Od početka intenzivnog rada na zaštiti tog jedinstvenog i važnog močvarnog područja svjetskih razmjera, lovci su bili najveći protivnici zvanične i formalne zaštite”, kaže ona i podsjeća da je u više navrata održavana rasprava na temu zaštite Solane, a da su lovci i tadašnju ambasadorku Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker​ i druge uključene, vrijeđali i nisu pokazali interes za konkretnu saradnju.

"Isključivo ih je interesovao lov, nikad zaštita Solane. Jer, znali su da zaštićeno područje ograničava, odnosno zabranjuje lov”, kazala je “Vijestima” Lika. Podsjeća da je i na dan proglašenja Solane parkom prirode prije godinu, na sjednici Skupštine opštine Ulcinj bilo preko 30 lovaca.

“Ne samo njihov zastupnik, već i članovi lovačkog društva. To dovoljno govori da je lovački lobi vršio neku vrstu pritiska”, kaže Lika. Dodaje da su lovci uvijek zanemarivali mišljenje eksperata da bi lov na Solani negativno uticao na svijet ptica.

“Jer ne samo što se ubijaju ‘neke’ vrste, nego se vrši veliki pritisak i uznemiravaju uz to i vrste koje su na crvenoj listi ugroženih ptica što je izuzetno loše po njihov opstanak”, kazala je ona.

Jovana Janjušević iz CZIP-a podsjetila je na navode studije zaštite o Solani, u kojoj piše da je jedan od uslova funkcionalnosti zaštićenog područja i zabran lova. Studiju su, dodaje ona, kao valjan pravni dokument, usvojili Ministarstvo održivog razvoja (MORT) i Vlada.

“Direktan uticaj lova prikazuje se kroz broj mrtvih ptica što je, uz neke izuzetke, najmanja briga. Mnogo veći problem predstavlja uticaj na uznemirenost. Jedan pucanj obično ubija jednu pticu, ali može uplašiti, odnosno otjerati cijelo jato od više stotina ili čak hiljada ptica”, citirala je Janjušević dio navoda nezavisnog eksperta Andreja Sovinca i studije zaštite koji tretira ovu oblast.

Sovinc, dodaje ona, piše i da “glasan pucanj može preplašiti ptice u radijusu od kilometar ili više”.

“Uznemiravanje dijelom nastaje zbog prisustva lovaca i njihovih pasa na terenu. Iz tih razloga, lov kao sport, uopšte nije kompatibilan sa područjima zaštite prirode”, piše Sovinc.

Lov, dodaje Janjušević, može imati štetan uticaj i na međunarodnom nivou. “Kada smrt pogodi ptice u toku migracije, to utiče na razmnožavanje ili na prezimljavanje i u drugim regijama, zemljama, i kontinentima ka kojima se ptice kreću”, objašnjava ona.

Dodaje da o tome govori i Direktiva o pticama, jedan najvažnijih djelova EU zakonodavstva u oblasti zaštite prirode. U Direktivi se, kaže Janjušević, konkretno ne zabranjuje lov u područjima Natura 2000, ali se “mora garantovati da te aktivnosti neće dovesti do smanjenja populacije lovljenih ptica i izazvati štetne poremećaje kod drugih prisutnih zaštićenih vrsta”. Sličan stav o lovu, dodaje ona, zauzet je i u Ramsarskoj konvenciji.

Komentarišući objavu Rakočevića i DPS-a, Janjušević potvrđuje navode Like. “Prije pet godina na prvoj javnoj raspravi on je bio najglasniji i najagresivniji protivnik ideje zaštite Solane, prije svega jer zaštita podrazumijeva zabranu lova na području zaštićenog područja. Tek nedavno na raspravama koje su vodili nezavisni eksperti koji su finalizovali studiju zaštite, saglasio se sa zaštitom, ali - uz dozvoljen lov”, kazala je Janjušević.

Na tvrdnju ulcinjskog DPS-a i lovaca da imaju znanja i kapaciteta da upravljaju Solanom, Lika više retorički pita “otkad to”.

Iz CZIP-a podsjećaju da je ta NVO prije nekoliko godina podnijela prijavu upravo protiv Rakočevića zbog javnih prijetnji po život ornitologa te organizacije, nakon što su javnosti obznanili da je tjelohranitelj premijera Duška Markovića uhvaćen u krivolovu.

Janjušević kaže da na čelu budućeg upravljačkog tijela “mora stajati osoba sa potrebnim stručnim kvalifikacijama i ništa manje bitnim iskustvom u upravljanju zaštićenim područjem i to solanom”.

A lovačko društvo, ocjenjuje Lika, “niti posjeduje eksperte za upravljanje tako kompleksnog ekosistema, niti posjeduje znanje”. “Oni se isključivo bave lovom, a ne unapređenjem, upravljanjem biodiverziteta... Pogotovo kada je pitanje iskustva upravljanjem poluvještačkog područja, gdje su i te kako potrebni eksperti iz oblasti upravljanja zaštićenih područja, koji imaju dugogodišnje iskustvo i znaju da upravljaju tako kompleksnim područjem”, poručuje Lika.

Pitanje vlasništva čeka stav Savjeta za privatizaciju

Akcionari Solane “Bajo Sekulić” saopštili su prije nekoliko dana da očekuju obeštećenje i kazali da država nije vlasnik.

Na pitanje koliko je pitanje vlasništva složeno i kako utiče na dalje upravljanje Solanom, Janjušević je “Vijestima” kazala da je to “oduvijek bio kamen spoticanja”.

“Nedavno smo izgubili mogućnost zaključivanja ugovora za projekat koji podržava EU jer bi sav uloženi rad u smislu adaptacije ili rekonstrukcije ušao u stečajnu masu. Pitanje vlasništva usporava i proceduru pronalaska partnera za javno-privatno partnerstvo u pokretanju proizvodnje soli”, kazala je ona. Podsjeća da je pitanje vlasništva pokrenuto pred Privrednim sudom, ali je postupak 2015. obustavljen do donošenja mišljenja Savjeta za privatizaciju. Savjet, međutim, do danas nije zasjedao, niti se odredio po tom pitanju.

( Damira Kalač, Samir Adrović )