Raspopović: Samo su Crnogorci masovno započeli svenarodni rat protiv Musolinijeve Italije
Kako je kazao, ustanak u Crnoj Gori - prvi svenarodni oružani otpor protiv okupatora u Evropi, kada su fašističke snage bile na vrhuncu svoje moći, bio je moralno ohrabrenje za druge porobljenje narode Evrope
Trinaesti jul, jedan je od datuma koji su stvorili i održali ime crnogorsko i Crnu Goru, kazao je direktor Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore (UCG) Radoslav Raspopović.
“Nesporna je činjenica da je u toku Drugog svjetskog rata ustanak naroda u Crnoj Gori predstavljao istorijski fenomen koji je za porobljenu Evropu i nabujali fašizam predstavljao primjer slobodarskih tradicija, ali i puta kojim se jedino moglo ići”, rekao je Raspopović.
On je naveo da su uspjesi postignuti u ustanku ispisali nove slavne stranice u istoriji Crne Gore, utemljene na ljestvici tradicionalnih moralnih vrijednosti i visoko uzdignutoga stava prema nacionalnoj slobodi.
„A borba koju su Crnogorci vodili protiv Osmanskog carstva, podrazumijevala je da u njoj, da bi mogla da uspije, ratuje cio narod. I jedan i drugi element crnogorske tradicije došli su do izražaja u Trinaestojulskom ustanku“, kazao je Raspopović.
Prema njegovim riječima, fašističke armije su u to vrijeme bilježile samo pobjede na ogromnom ratištu, uključujući i ono u Sovjetskom Savezu.
„U Evropi, u kojoj je rješavana sudbina čovječanstva nije bilo oružanog otpora nacizmu i fašizmu. Samo su Crnogorci masovno započeli, neravnopravni, oslobodilački, svenarodni rat protiv Musolinijeve Italije, glavnog saveznika Hitlerove Njemačke”, rekao je Raspopović.
Kako je kazao, ustanak u Crnoj Gori - prvi svenarodni oružani otpor protiv okupatora u Evropi, kada su fašističke snage bile na vrhuncu svoje moći, bio je moralno ohrabrenje za druge porobljenje narode Evrope.
“Trinaestojulski ustanak, iako djelo Crnogoraca, ne pripada samo Crnoj Gori. On predstavlja svijetao pečat evropske istorije”, kazao je Raspopović.
Kako je naveo, u istoriji bilo kog evropskog naroda se može nabrojati mnoštvo ”slavnih datuma” koji su označili kraj jedne i početak druge epohe.
“Ti datumi slave kao prekretnice u opredjeljenju za drugačije sisteme društvenih vrijednosti, opredjeljenju koje mijenja karakter drušvenih odnosa, praveći tako zaokret u njihovom istorijskom trajanju”, zaključio je Raspopović.
( Vijesti online )