Nurković: Da se Srebrenica više nikad nikome ne ponovi
"Ne dozvolimo da nam negatori genocida oduzmu pravo na sjećanje, minimizirajući njegov obim i brutalnost", kazao je Nurković
Srebrenica je bošnjačko stratište u srcu Evrope gdje su ljudi ubijani samo zato što su druge vjere, i iako je bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija, Srebrenica je predata u ruke dželatima koji su na najbrutalniji ubili više od osam hiljada nevnih ljudi, kazao je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Ejup Nurković.
"Jedanaesti jul 1995. godine pečat je jednoga vijeka i vremena, koje će ostati zabilježeno, zapisano i osvjedočeno, hiljadama ubijene, djece, žena i staraca, od kojih su neki našli svoj posljednji smiraj u potočarskom mezarju ali, još mnoge kosti srebreničana rasute su na „putu spasa“ prema Tuzli, koji je bio posljednja nada u beznađu srebreničke golgote, jula '95. godine. Srebrenica je u stvari bošnjačko stratište u srcu Evrope gdje su ljudi ubijani samo zato što su druge vjere. Iako je bila zaštićena zona UN-a, Srebrenica je predata u ruke dželatima koji su na najbrutalniji ubili više od osam hiljada nevnih ljudi. Danas, 25 godina nakon međunarodno presuđenog genocida, i dalje je na sceni njegovo negiranje a to je u stvari, kako neko reče, posljednja faza genocida", saopštio je Nurković.
On je kazao da Bošnjaci dobro pamte srebreničku golgotu, te da imaju obavezu i amanet da daju sve od sebe kako bi sjećanje na Srebrenicu živjelo i prenosilo se na nove generacije, "kako nam se genocid ne bi ponovio".
"Svjedoci smo da je srebrenički genocid jedanaesti po redu, a desio se zato što smo zaboravili sve prijašnje koji su počinjeni po istoj matrici i ideologiji koja je i sada itekako živa. Zato, ne dozvolimo da nam negatori genocida oduzmu pravo na sjećanje, minimizirajući njegov obim i brutalnost. Više od 700 godina zatvora presuđeno je za genocid i druge zločine što samo po sebi govori o unaprijed organizovanom zličinačkom poduhvatu koji se sproveden u djelo pred očima cijele međunarodne i svjetske javnosti. Svi skupa, institucije i pojedinci, trebamo raditi na tome da srebrenički genocid nađe mjesto u historijskim udžebnicima u Osnovnim i Srednjim školama, da se naziva pravim imenom, da obilježavanje Dan sjećanja na Srebrenicu bude podržano od strane Vlada i državnih institucija i tek tada možemo biti sigurni da je naše društvo doživjelo pravu katarzu i suočilo se sa istinom što se Srebrenica zove", ističe Nurković.
Vrijedi naglasiti, kako dodaje, da je crnogorski parlament 2009. usvojio deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta u kojoj se osuđuje masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine, "što je jasan znak i nada da se naše društvo i pored svih devijacija ipak kreće u dobrom smjeru."
"S toga, neka „kultura sjećanja“ na Srebrenicu bude naše stalno podsjećanje, kako se više nikada i nikome ne bi ponovila Srebrenica", zaključio je Nurković.
( Vijesti online )