Rok za podnošenje izbornih lista do 4. avgusta u ponoć

Izborna lista za izbor poslanika može biti utvrđena od DIK-a ako je svojim potpisom podrži najmanje 4 261 birač

5624 pregleda2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com

Političke partije registrovane u Crnoj Gori, posebno ili kao koalicija, kao i grupe birača, posebno ili u koaliciji sa političkom partijom ili drugom grupom birača, mogu od danas do 4. avgusta u ponoć podnijeti izbornu listu Državnoj izbornoj komisiji (DIK).

Kako je saopšteno iz DIK-a, izbornu listu sa propisanom dokumentacijom podnosilac dostavlja Komisiji, u prostorijama Hotela Hilton, sala princeze Jelene, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 2, Podgorica.

Izborna lista za izbor poslanika može biti utvrđena od DIK-a ako je svojim potpisom podrži najmanje 4 261 birač.

Ukoliko izborna lista političke partije ili grupe birača predstavlja manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu, može biti utvrđena ako je svojim potpisom podrži najmanje hiljadu birača.

Za političke partije ili grupe birača koja predstavljaju manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu sa učešćem u ukupnom stanovništvu Crne Gore do dva odsto prema rezultatima posljednjeg popisa, izborna lista za izbor poslanika može biti utvrđena ako je svojim potpisom podrži najmanje 300 birača.

Podnosilac izborne liste, osim najmanje potrebnog broja potpisa podrške, DIK-u dostavlja i pisanu izjavu kandidata da prihvata kandidaturu, potvrdu o biračkom pravu za svakog kandidata sa liste, kao i potvrdu o prebivalištu svakog kandidata.

Takođe, podnosilac liste dostavlja i pisanu saglasnost o prihvatanju nosioca lista ako je to uključeno u naziv liste, odluku nadležnog organa političke partije kojom je verifikovao izbornu listu, izbornu prijavu i osnivački i programski akt.

Grupa birača uz izbornu listu dostavlja i izjavu ovjerenu pred nadležnim organom o odluci da učestvuje na izborima sa programskim ciljevima izborne liste, ovlašćenom licu za zastupanje pred nadležnim organima, kao i drugim pravima i obavezama. Kako su kazali iz DIK-a, jedna osoba može biti kandidat za poslanika samo na jednoj izbornoj listi.

Na jednoj izbornoj listi može biti najmanje dvije trećine, a najviše onoliko kandidata koliko se bira.

„Izuzetno od stava tri ovog člana, na izbornoj listi za izbor poslanika koju podnose grupe birača ili političke stranke koje predstavljaju manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu može biti najmanje 1/3, a najviše onoliko kandidata koliko se bira“, kaže se u saopštenju DIK-a.

Navodi se da podnosilac izborne liste određuje redosljed kandidata na listi.

Podnosioci izbornih lista, u cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, dužni su da na izbornoj listi imaju najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola.

„Na izbornoj listi među svaka četiri kandidata prema redosljedu na listi (prva četiri mjesta, druga četiri mjesta i tako do kraja liste) mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola“, precizirali su iz DIK-a.