Ako primjedbe ne usvoje, plan na doradu
U mišljenju Ministarstva je navedeno da se Nacrt UP može uputiti na javnu raspravu, ali da je „sve primjedbe neophodno ugraditi u predlog plana”
Nacrt urbanističkog projekta (UP) „Kasarna Morača” ukoliko ne budu usvojene brojne primjedbe članova strukovne Komore arhitekata, Ministarstva održivog razvoja i turizma, građana i odbornika, odnosno otklonjeni veliki nedostaci, vjerovatno neće ni dobiti zeleno svjetlo nadležnih.
Prema informacijama „Vijesti” nadležni iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje treba da dâ saglasnost na finalnu verziju plana, dokument će vratiti na doradu, ukoliko „ne budu ispravljeni ozbiljni nedostaci”.
Jedna od glavnih primjedbi je da bi predloženom verzijom UP na tom prostoru nestalo skoro 75 odsto postojećeg zelenila, odnosno većina čempresa i drugog drveća starog i preko pedeset godina.
Pored toga, nadležnim iz Glavnog grada je zamjereno da su javni interes podredili privatnom, odnosno da se udovoljava zatjevu kompanije “A nekretnine”, koja je naručila izradu Nacrta UP „Kasarna Morača” i da će ta lokacija biti zabetonirana, odnosno da će biti izgrađeno 148.277 metara kvadratnih poslovnog i stambenog prostora. Građani, arhitekte i odbornici opozicije tražili su da bude sačuvano zelenilo i da se ne grade zgrade.
U mišljenju Ministarstva takođe je navedeno da postojeće zelenilo mora da bude uklopljeno.
„A nekretnine”, vlasnik su katastarske parcele 2211/9 na sjevernom dijelu, nekadašnje kasarne „Morača” od 19.967 kvadrata, a u UP je ta parcela spojena sa zemljištem u vlasništvu Glavnog grada.
Iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine juče su saopštili da je javna rasprava o tom dokumentu završena, a da će obrađivač plana nakon razmatranja svih sugestija izraditi „Predlog planskog dokumenta, u kojem će na odgovarajući način ugraditi one primjedbe koje je moguće inkorporirati”.
„Na dokument je iskazan značajan broj primjedbi i sugestija, koje će biti sastavni dio izvještaja sa javne rasprave, koju će sačiniti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, i dostaviti obrađivaču plana, Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje na razmatranje”, saopšteno je iz Sekretarijata.
Naveli su da je obrađivač u obavezi da podnosiocu odgovori na primjedbe , a odgovori sa izvještajem sa javne rasprave biće objavljeni na internet stranici Sekretarijata.
Iz Ministarstva su između ostalog naveli da je na osnovu dostavljenih idejnih rješenja, jasno da je najveći broj objekata planiran za stanovanje visokih gustina, što smatraju neprimjerenom interpretacijom namjene centralne djelatnosti, koja je određena planom višeg reda na toj lokaciji.
Iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine juče su saopštili da je Ministarstvo dalo svoje pozitivno mišljenje na Nacrt plana.
Međutim, u mišljenju Ministarstva samo je navedeno da se taj dokument može uputiti na javnu raspravu, a „sve primjedbe je neophodno ugraditi u predlog plana”.
Arhitekta Aleksandar Ašanin sumnja da će na tom prostoru biti izgrađeno 85.000 metara kvadratnih stanova, odnosno misli da je moguće da će biti mnogo više.
On je naveo da je u cijelom planskom zahvatu u fazi planiranja neophodno izvršiti pejzažnu taksaciju i valorizaciju postojećeg zelenila, pa tek onda odrediti dispoziciju objekata i sadržaja”.
Odbornik Ujedinjene Crne Gore Goran Radonjić saopštio je da je jasno da se ovakvim planom želi postići isto i što sa soliterom pored hotela “Podgorica”.
“Odnosno, da se investitoru omogući da dokupi parcelu od Glavnog grada i pravi sadržaje koji njemu odgovaraju”, naveo je Radonjić.
U primjedbama na UP navedeno je da nivo ozelenjenosti zahvata plana iznosi 15,14 odsto, a stepen 7,38 m2/korisniku.
„Imajući u obzir da se radi o novoj urbanoj cjelini, planski normativ za stepen ozelenjenosti ne smije biti manji od oko 25 metara kvadratnih zelenila/korisniku”, decidno je navedeno u primjedbama Ministarstva.
Slovenačke “A nekretnine” podnijele zahtjev za plan
Inicijativu za izmjenu i dopunu UP još u avgustu 2016. podnijele su „A nekretnine”, a u zahtjevu se navodi da do tada na tom prostoru nije realizovano ništa od planiranog prethodnim planom.
Navedeno je da je potrebno razraditi ovu lokaciju, nudeći bolje rješenje i formirajući veličinom pogodnije rješenje, a poštujući vlasničku strukturu.
Inicijativom je izražena spremnost podnosioca da finansira izmjene i dopune, ali se planovima navodi da je za te potrebe 23.795 eura izdvojio Glavni grad.
“A nekretnine”, su firma A banke iz Slovenije, a vlasnici su zemljišta, koje je početkom 2006. kupio HLT fond od vojnog fonda za 3,3 miliona.
Kasnije su ga založili za kredit kod Abanke, nijesu vraćali rate, pa je banka oduzela zemljište i krajem prošle godine ga uknjižila ga na svoju firmu.
( Borko Ždero )