Jakovčić: Ratne zločine 90-ih individualizovati, pojednice osuditi

Zapadni Balkan će živjeti u društvenoj atmosferi kolektivne krivice sve dok se ratni zločini ne individualizuju, a pojedinci ne budu osuđeni, smatra medijski koordinator u Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj, Eugen Jakovčić.

„Sve dok pojedinci ne budu osuđeni za zločine počinjene 90-ih, postojaće ta kolektivna odgovornost. Tu je važno da institucije koje su nadležne to shvate ozbiljno i koliko god je to moguće odupru se pritiscima politike“, rekao je Jakovčić agenciji MINA.

To, kako je naveo, posebno važi za države u kojima nije bilo promjene vlasti od 90-ih.

Prema riječima Jakovčića, u nekim slučajevima, gdje je dolazilo do procesuiranja ratnih zločinaca u pitanju su bili pojedinci koji su bili „pijuni u toj cijeloj ratnoj avanturi“, dok su oni najodgovorniji bili izostavljeni od ispitivanja njihove odgovornosti.

On je rekao da u državama bivše Jugoslavije postoji potpuno drugačiji proces, a to je da se najčešće zločini vlastitih vojnih, policijskih formacija zataškavaju, odnosno da se negiraju.

„U nekim državama oni koji su počinili zločine tokom rata 90tih, proglašavaju ih herojima i onima koji su branili neki viši interes, državni interes, interes neke etničke grupe“, naveo je Jakovčić.

Kako je rekao, zločine koje su pojedinci počinili ne mogu biti čin hrabrosti, niti interesa države.

„Oni su zločini, pogotovo kad se počine za vrijeme rata. I u tom smislu je važno da se to shvati u društvu, da institucije shvate, da procesuiraju ratne zločine i da budu apsolutno profesionalne i odgovorne“, poručio je Jakovčić.

On je dodao da je procesuiranja ratnih zločina na ovim prostorima još uvijek jako osjetljiv proces, jer nažalost ovisi o političkim centrima moći.

„Ali se ipak stvari ipak u tom smislu pomjeraju. Haški tribunal je učinio svoje i otvorio je veliki broj optužnica i pokazao je tužilaštvima u regionu da se visoki rangirani zločinci mogu procesuirati“, rekao je Jakovčić.

Sada je, kako je naveo, sve u ruke lokalnih pravosuđa.

Govoreći o Crnoj Gori i o zločinima koji se nju za vezuju, Jakovčić je podsjetio da je upitanju samo “nekoliko” ratnih zločina, što ne bi trebalo da bude problem za pravosuđe u Podgorici.

„Ali, mislim da je važno da se Crna Gora suoči sa zločinima koji su počinjeni i od strane njenih državljana, od Bukovice, deportacije Bošnjaka, napad na Dubrovnik, zločina u logoru Morinj…“ dodao je Jakovčić.

Govoreći o osnivanju Informaciono- dokumetacionog centra o ratnim zločinima u Crnoj Gori, Jakovčić je ocijenio da je to simboličan iskorak i zalog da će u budućnosti ta dokumentacija, možda u boljim političkim okolnostima, biti na raspolaganju tužiteljima.

On je istakao da Crna Gora snažno podržava regionalnu inicijativu da se uspostavi regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima REKOM.

„Crna Gora je napravila neke iskorake sa izvinjenjem crnogorskog presjednika Mila Đukanovića za zločine počinjenje na području Dubrovnika tokom “rata za mir” i simboličćnim reparacijima“, smatra Jakovčić.

On je naveo da izvinjenje Đukanovića, možda iz perspektive Crne Gore izgleda nedovoljno, ali kada se uzmu u obzir to da lideri na području bivše Jugoslavije rijetko posežu za takvim koracima, onda se to, kako je rekao, mora istaknuti kao važno.

„Važno je jer je situacija kada govorimo o ratnim zločinima gora nego ikada. Poricanje a ne pomirenje je na djelu“, kazao je Jakovčić.

Komentarišući suđenja u Hagu za ratne zločine, Jakovčić smatra da su se ona pokazala presudnima pogotovo kada se govori o procesuiranju visoko rangiranih pojedinaca odgovornih za ratne zločine, što je put kojim pravosuđa još dugo neće krenuti.

On je upitan da prokomentariše koja je država Zapadnog Balkana najviše napravila kada su upitanju ratni zločini, rekao da se nažalost „tu svi pratimo“.

„Nema tu nekog koga ko se posebno istakao, iako se u jednom trenutku činilo kada je bio predsjednik Josipović da Hrvatska prednjači“, anveo Jakovčić.

Prema njegovim riječima, ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, državu je ponovo vratila u staru kolotečinu.

„Hrvatska od ulaska u EU nije napravila ništa, zapravo je po pitanju procesuiranja ratnih zločina primjetan usporavajući proces, suđenja za ratne zločine je sve manje i manje, pogotovo kada govorimo o zločinima počinjenima od strane pripadnika Hrvatske vojske tokom vojne akcije Oluja, čiju 25 godišnjicu obilježavamo uskoro“, naglasio je Jakovčić.

On je rekao da u ovom trenutku, osim Bosne i Hercegovine, Srbija i Hrvatska u tom procesu zaostaju.

„Srbija jer joj je na agendi Kosovo, Hrvatska jer je ušla u EU pa je više nije briga i niko više ne vrši pritisak“, kazao je Jakovčić.

U Hrvatskoj, kako je naveo, nema “vlastite svijesti”, jer bi procesuiranjem zločina oslobodili društvo od tereta prošlosti i otvorili prosperitetnu budućnost.

( MINA )