"Corona free" autogol

Ne tako davno, Crna Gora se izjasnila kao prva zemlja u Evropi koja je postala “corona free”. Bila je to velika priča, o još većem uspjehu, koja je trebalo da brendira Crnu Goru kao “Prvu evropsku Covid free destinaciju”. Pogledi renomiranih tour-operatora i međunarodne javnosti, bili su usmjereni ka crnogorskom brendu koji je trebalo da označi sigurnu destinaciju. Slava je trajala kratko, a posljedice loše promocije destinacije će trajati još dugo.

Jasno je da je turizam glavni pokretač crnogorskog post-covid ekonomskog oporavka. Međutim, kao što se preko noći sve promijenilo, tako su i standardne marketing strategije zamijenjene novim. Zemlje kreiraju jasne promotivne strategije koja se implementiraju po fazama, u zavisnosti od uslova Covid pandemije. U fazi rastuće infekcije, u kojoj je Crna Gora ponovo, primjenjuje se personalizovana marketing strategija, bazirana na jačanju međusobnih veza sa turistima. Međutim, mi smo već jednom zaboravili, a sada opet zaboravljamo ovu značajnu fazu promocije. Kada virus “popušta”, logicno je da se sprovede agresivnija marketing kampanja, ali ne da se predozira. Takođe, treba biti spreman na momentalni “zaokret” u kampanji, ukoliko dođe do poboljšanja ili pogoršanja epidemioloških uslova. Sjedjeti, čekati i ništa ne preduzimati, neće pomoći, kao što nije pomoglo ni traženje “brzih rješenja”.

Da li uopšte postoje corona free destinacije? Jasan je ekspertski stav Rebuilding.Travel organizacije. Nju čine međunarodni stručnjaci, okupljeni oko traženja rješenja za oporavak turizma od Covida, pa ističu: ako su u nekom periodu destinacije “free”, pitanje je trenutka kada će status biti izmijenjen. Zato je osnovna preporuka da ne treba promovisati “corona free” destinacije, kako se ne bi stvarala pogrešna slika. Umjesto toga, stručnjaci širom svijeta sugerišu promociju destinacije kao “korona odgovorne” (corona-responsible), korona otporne (corona-resistant), korona izdržljive (corna- resilient). Ovo znači da se na svim nivoima turističke ponude preduzimaju sve moguće mjere kako bi turisti bili što bezbjedniji I što bolje zaštićeni od virusa. U proces su uključene avio-kompanije, aerodromi, transferi, medicinske usluge, restorani, taksi službe, rent-a-car… Dakle, poruka treba da glasi - kao domaćini, preduzimamo sve što je moguće da budete što bezbjedniji u Crnoj Gori.

Na ovaj način se stvara novi imidž, gradi povjerenje, uliva sigurnost - ali se ne daje garancija. Zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije su 14. maja upozorili da Covid-19, sa vakcinom ili bez nje, možda nikada neće nestati. Shodno tome, bilo je hrabro 2. juna proglasiti Crnu Goru “corona free” državom. Ko god je savjetovao Vladu Crne Gore da je “corona free” rješenje, nije baš dobar i informisan savjetnik. Odgovornost crnogorskih turističkih eksperata je ogromna. Nisu smjeli da budu pasivni jer je “novi” status nedjeljama najavljivan. Morali su da sugerišu Vladi da, umjesto “corona free”, Crna Gora treba da bude promovisana kao “Prva korona odgovorna” destinacija u Evropi. Morali su da prate trendove i da znaju da, ne samo Rebuilding.Travel, već i Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC), preporučuju promociju sa oznakom “odgovorna destinacija”. Ovako, došli su do izrazaja loša marketing strategija i pogrešna promocija Crne Gore.

Dalje, međunarodni turistički eksperti su saglasni da je Covid kriza nova ekonomska šansa. O tome postoje i studije Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO). Ovo je šansa i za Crnu Goru da uradi rebranding destinacije. Rebranding je stvaranje novog imidža, nove slike o destinaciji, potpuno različite od dosadašnje, a sve u skladu sa Covid-19 procedurama. Na taj način se gradi povjerenje u destinaciju i turistički brend.

Do sada smo bili pasivni turistički posmatrači. Sjedjeli smo i čekali rasplet, dok su druge destinacije primjenjivale nove marketing strategije i neprestano promovisale svoje brendove - u svim fazama epidemije. Tako rade nacionalne turističke organizacije zadužene za promociju destinacija. Valjda su zato i plaćene. U većini zemalja, one su proaktivne i sprovode marketing kampanje od prvog dana Covid pandemije. Dovoljno je osvrnuti se na kampanju Sejšela i imati garanciju da će turizam opet doživjeti bum. Njihovu kampanju je kreirala Nacionalna turistička organizacija Sejšela. Kampanja je definisana do detalja, čak i po mjesecima, po fazama, i po tržištima.

Ne samo sejšelski, već generalno turistički i marketinški znalci, sprovode kreativne, moderne, čak i besplatne, kampanje, a intenziviraju ih tokom Covid “lockdowna” (zatvaranja granica) ili “peaka” (vrhunca epidemije). Posebno je važno što kampanje promovišu što bezbjedniji turizam, čim se granice otvore.

Međutim, mi i dalje šaljemo nekreativne poruke koje turisti teško apsorbuju, posebno poslije Covid autogola. Nastavimo li ovako, kolaps turističkog tržišta je neminovan, čak i da nekim čudom Covid momentalno nestane. Neophodno je da počnemo da ističemo crnogorske “nove” mogućnosti u “novim” okolnostima. Baš zato je potrebno napraviti rebranding destinacije. Ovo mora da uradi subjekat zadužen za promociju destinacije, uključujući sve hotele i ostale nosioce turizma. Bez obzira na trenutni korona haos, momenat je da sada stvaramo nove turističke okolnosti i poboljšati višestruko poljuljani turistički imidž. Konačno, ovo je naš turizam, naša egzistencija, naša odgovornost i naša ekonomska šansa.

Na efikasan i savremen način, u skladu sa Covid pandemijom, treba promovisati Crnu Goru kao “korona odgovornu” destinaciju i povezati je sa svijetom. Zna se kako se to radi. Postoje brojna marketing rješenja… ali ih treba (znati) primijeniti.

Autorka je predsjednica Rebuilding.Travel organizacije za Balkan i počasna konzulka Sejšela u Crnoj Gori

( Dr Aleksandra Gardašević-Slavuljica )