Misija ODIHR-a preporučila raspoređivanje preko 100 stranih posmatrača za praćenje izbornog procesa
U Misiji, koja je u Crnoj Gori boravila od 6. do 10. jula bili su savjetnici Vladimir Misev i Oleksij Ličkovak
Misija ODIHR-a za procjenu potreba za parlamentarne izbore u Crnoj Gori preporučila je raspoređivanje preko 100 stranih posmatrača za praćenje izbornog procesa 30. avgusta što bi uključivalo i monitoring medija. Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) poslala je u Crnu Goru Misiju za procjenu potreba izbora, u očekivanju zvaničnog poziva za posmatranje predstojećih parlamentarnih izbora. U Misiji, koja je u Crnoj Gori boravila od 6. do 10. jula bili su savjetnici Vladimir Misev i Oleksij Ličkovak.
Tom prilikom Misija je razgovarala sa predstavnicima vladajućih I opozicionih partija, državnih institucija, NVO, medija…
“Ogromna većina sagovornika izrazila je mišljenje da su potrebne opsežne aktivnosti posmatranja izbora. Oni su naglasili da će procjene potencijalne misije ODIHR-a za posmatranje izbora biti posebno dragocjene zbog sve veće polarizacije i da će doprinijeti povjerenju u izborni proces. Iako broj preporuka ODIHR-a i dalje nije adresiran, biće korisno vidjeti kako se u praksi primjenjuju one koje su prepoznate u zakonima. Pitanja koja bi zahtijevala dodatni nadzor su rad izborne administracije, kampanja i potencijalna zloupotreba administrativnih resursa, primjena izmijenjenog pravnog okvira za finansiranje kampanje i procedura na dan izbora, posebno pod okolnostima koje je izazvala pandemija COVID-19”, navodi se u izvještaju Misije.
Na osnovu nalaza ovog izvještaja, preporučuje se raspoređivanje Misije OEBS-a za posmatranje izbora (EOM) 30. avgusta.
“Pored osnovnog tima analitičara, ODIHR bi zatražio od država članica OEBS-a 16 dugoročnih posmatrača da prate proces u cijeloj zemlji, kao i 100 kratkoročnih posmatrača radi praćenja postupaka na dan izbora. U skladu sa standardnom metodologijom EOM bi sadržavao element praćenja medija”, navodi se izvještaju.
U izvještaju je konstatovano da se izbori sprovode u pozadini sveukupnog nepovjerenja javnosti u državne institucije, rastućih podjela u društvu oko pitanja nacionalizma i izbijanja pandemije COVID-19.
Podsjeća se da oko 541.000 građana ima pravo glasa na ovim izborima, što je povećanje za preko 8.000 u odnosu na predsjedničke izbore 2018.
“Sagovornici iz opozicionih stranaka tvrdili su da su birački spiskovi vještački napunjeni izdavanjem lažnih ličnih karata i da je na velikom broju nekretnina širom zemlje upisan”, pose u izvještaju.
Dodaje se da je nekoliko sagovornika Misije, uključujući Državnu izbornu komisiju, napomenulo da bi prikupljanje potpornog potpisa i ispunjavanje drugih uslova za registraciju kandidata mogao biti izazov zbog pandemije COVID-19 Mediji su pluralistični i nude različite stavove, ali nedostatak finansijske autonomije potkopava njihovu nezavisnost i doprinosi polarizovanom izvještavanju. Nekoliko sagovornika izrazilo je zabrinutost zbog uticaja stranih medija na izbornu kampanju koja se, prema njihovom mišljenju, značajno ubrzala donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
( Biljana Matijašević )