Odijelo ne čini čovjeka, ali šalje poruku i govori o nama, bili mi svjesni toga ili ne

Jedna od najpoznatijih crnogorskih modnih dizajnerki Milena Đurđić uspostavila je saradnju sa Fudbalskim savezom Crne Gore, pa će biti zadužena za novi izgled službenih lica ove organizacije. Kako je saopšteno, ona će izraditi uniforme za delegate Telekom 1. CFL i Druge lige Crne Gore. Ovo nije ništa novo za priznatu dizajnerku koja je pored brojnih samostalnih modnih revija radila i kao kostimograf na mnogim predstavama i filmovima i dizajnirala uniforme za osoblje renomiranih crnogorskih hotela. Radila je i kao stilista na televiziji, a već duže vrijeme sarađuje sa TV Vijesti gdje u “Bojama jutra” ima svoj segment “Odijelo (ne) čini čovjeka”.

O novoj saradnji, najbolje stilizovanim sportistima i estradnim umjetnicima, njenoj angažovanoj umjetnosti, razlici između dizajniranja za žene i muškarce i drugim temama govorila je za “Magazin”.

Kako je došlo do saradnje sa FSCG, jeste li već imali neka idejna rješenja ili su vam date neke smjernice, kakvim idejama i inspiracijama ćete se voditi u tom stvaranju?

Kontaktirali su me zvaničnici iz Fudbalskog saveza Crne Gore i izrazili njihovu namjeru da za službena lica – delegate Prve i Druge crnogorske fudbalske lige urade uniforme (odijela, košulje, kravate). Sa zadovoljstvom sam prihvatila njihov predlog, te smo na sastanku u ateljeu razmijenili mišljenja i dogovorili izgled uniformi, boje, materijal i slično. Nakon toga, na sastanku u FSCG, sa čelnicima organizacije, oficijelno smo uspostavili saradnju i bliže definisali čitav projekat.

Koliko ste inače ljubiteljka sporta, koliko se pronalazite u tome, da li biste voljeli da za možda neku priliku dizajnirate i sportsku odjeću, dresove? Imate li neke dresove koji su vam dizajnerski posebno zanimljivi?

S obzirom na to da je moje odrastanje bilo u periodu kada je moj otac bio istaknuti sportski radnik, istinski sam zavoljela sport i postala njegov veliki ljubitelj. Svakako da bi mi bilo izazovno raditi na dizajniranju sportske odjeće, prije svega one za slobodno vrijeme, svečane i paradne, te ukoliko Crnogorski olimpijski komitet objavi javni poziv (konkurs) za to učestvovala bih sa svojim idejnim dizajnerskim rješenjima. Poznato je da se veoma mnogo svjetskih dizajnera bavi i dizajniranjem sportske odjeće za sportiste, sportske selekcije, sportske zvaničnike (funkcionere). Što se tiče dresova, izdvojila bih dresove FC Milan iz posljednje sezone i dresove PSG-a.

Za kojeg sportistu, našeg ili inostranog, imate utisak da je najbolje stilizovan?

Vrhunski sportisti danas veoma vode računa o svom izgledu, dobri su konzumenti mode, te su često i rado viđeni na značajnijim modnim dešavanjima. Prije svih Dejvid Bekam, koji važi za istinsku modnu ikonu stila, koji je reklamno lice za više prestižnih svjetskih modnih brendova. U mnogim modnim časopisima predstavlja besprekorno stilizovanog muškarca, te je zbog svoje popularnosti dosta doprinio na promjeni pogleda na mušku modu. Džejms Lebron nije samo jedan od najboljih košarkaša svih vremena, nego i muškarac čije odjevne kombinacije su obrazac kako se uspješno i elegantno stilizovati. Neobične i interesantne stilizacije možemo vidjeti i na NBA igraču Karmelo Entoniju.

Radili ste za Vanju Radovanovića kad je nastupao na Eurosongu. Svjetske zvijezde imaju svoje stiliste i dosta drže do svog izgleda u javnosti, mislite li da toga fali na našoj estradi? S kim biste voljeli da sarađujete od balkanskih zvijezda?

Sve velike muzičke, filmske i slične manifestacije prati i modna kritika o stajlingu, odnosno, kreacijama u kojima su se pojavile muzičke ili filmske zvijezde, modni časopisi prave svoje odabire najljepših toaleta, kostima, odijela... Mišljenja sam da bi prezenteri naše kulturno-umjetničke scene trebalo više da koriste umijeća provjerenih dizajnera, kako bi bilo manje kiča, glamura, a više elegantnih, suptilnih kreacija. Što se tiče eventualne nove konkretne saradnje, nemam favorita među „regionalnim zvijezdama“, ali svakako da mi imponuje već uspostavljena saradnja sa istaknutim umjetnicima iz Crne Gore i regiona.

Jedna ste od rijetkih naših dizajnerki koja stvara i za muškarce, za koga je teže raditi - za njih ili žene? Utisak je, pogotovo u našem društvu, da su žene uglavnom otvorenije za eksperimente i šarenije kombinacije, a da muškarci više vole svedenije varijante - slažete li se, i ako da, zašto mislite da je tako?

Da, radim podjednako za žene i muškarce. Kao što znate imala sam i jednu uspješnu mušku kolekciju “Ka Teslinom kodu”, koja je prije dvije godine obiljezila Montenegro Fashion Week. Možda zvuči paradoksalno, ali iz mog ugla izgleda tako, da je za muškarce teže kreirati jer nam je sužen manevarski prostor, postoje određeni stereotipi i sve izvan njih teško se prihvata, te su mašta i sloboda prilično ograničeni. Kod žena je situacija posve drugačija. Žene su slobodnije, hrabrije u eksperimentisanju, pa mašta i kreativnost dizajnera dolaze do punog izražaja.

Pandemija koronavirusa uticala je na sve aspekte naših života. Kako i provodite ovaj period i koliko je sve što se dešava uticalo na vaš rad?

Nažalost, koronavirus, najveća pošast ovog doba snažno je i mnogostruko uticala na naše živote. Navikavamo se na neki novi život, život ograničenih kretanja i sloboda, zaustavljenih ili odloženih planova, nemogućnost realizacije nekih lijepih i ambicioznih projekata... U nemogućnosti pravljenja novih kolekcija, koje su poodavno već osmišljene u ateljeu radimo, osim pojedinačnih porudžbi za moju divnu klijentelu, radne uniforme za renomirane firme iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, bankarstva, sada i sportske organizacije.

Krajem prošle godine ste kolekcijom “Amazonija” poslali jaku ekološku poruku. Koliko mislite da je bitno poslati poruku kroz stvaralaštvo poput vašeg i kakav uticaj one imaju na publiku po vašem dosadašnjem iskustvu?

Kolekcijom sam se pridružila pokretu za spas planete, borbi za očuvanje šuma Amazonije, najvažnijeg faktora u borbi protiv klimatskih promjena. To je i poruka da bi trebalo da se trudimo da imamo zelenije gradove, čistiji vazduh, udobnija mjesta našeg življenja, da ljepše, srećnije i bogatije živimo. Istovremeno to je svojevrstan apel građanima da se zamisle nad svojim načinom življenja, treba li i mora li baš sve tako kako se ponašamo i živimo? Da se podigne svijest građana u našem odnosu prema prirodi, u odnosu čovjeka prema čovjeku. Svojim dosadašnjim radom, modnim kolekcijama, odnosno temama koje su mi bile inspiracija i kojima sam se na svoj način bavila, deklarisala sam se kao dizajnerka koja favorizuje angažovanu umjetnost, koja modni dizajn promišlja i promoviše njegov aktivan odnos prema sredini, društvu, izražavajući na svoj način kritički stav prema određenim društvenim pojavama, obično vezanim za razne socijalne i društvene probleme, apelujući na ljudsku solidarnost, humanizam, zajednički aktivistički odnos prema okolini. Aktuelizujući određene pojave i probleme, hoću da vjerujem da će se ljudi, ustanove, institucije zamisliti i početi baviti i tražiti odgovore i rješenja istih.

Između ostalog, poznati ste po tome što vaše kreacije mogu da se nose na više načina, zašto vam je ova, da tako kažem, multifunkcionalnost tako bitna?

Odjeća, između ostalog, bi trebalo da zadovolji, pored estetskih, i neke naše praktične potrebe. Transformacija i prilagođavanje odjeće našim potrebama koje mogu zadovoljiti naše jutarnje, dnevne i večernje forme odijevanja, čine je izuzetno praktičnom, a meni kao dizajneru izazov je traženje novih, inovativnih rješenja, ali koja moraju biti jednostavna, brza - pomicanjem, izokretanjem, prebacivanjem i sl. S toga multifunkcionalnost i transformacija odjevnih komada su nešto što je neizbježno, što je uočljiva karakteristika i konstanta moga rada. Naravno da je sa tim povezana ekonomičnost, racionalnost i praktičnost, jer jedan isti komad osmišljenom transformacijom možete nositi kao da je drugi komad u pitanju i tako zadovoljiti neke svoje dnevne, različite potrebe i prilike.

Zašto, da citiram segment iz “Boja jutra” u kojem gostujete, odijelo ne čini čovjeka, mada nam se često čini suprotno?

Odijelo ne čini čovjeka, ali ostavlja utisak i mnogo govori o čovjeku. Osim što boje koje odaberemo govore o našem raspoloženju, dobar ukus u odijevanju ostavlja utisak na ljude oko nas. Činjenica je da je odjeća dobar način komunikacije između ljudi, da daje informacije o nama samima. Ona šalje poruku i govori o nama, bili mi toga svjesni ili ne.

Kakvi su vam dalji planovi, na čemu još radite, što još možemo očekivati od vas u skorijoj budućnosti?

Neki projekti, otvaranje radnje, samostalni modni hepening, učešće na nekim međunarodnim kulturno-umjetničkim događajima, su zbog novonastale situacije, odloženi. Ipak, naš koncept razvoja ateljea sa visokostručnim i profesionalnim kadrom iz inostranstva (Indija) nije zaustavljen, i uprkos svemu uspješno realizujemo neke nove projekte i uspostavljamo saradnju sa uglednim i prestižnim kompanijama i organizacijama.

( Stefan Strugar )