CZIP namjerava da promoviše CG kao destinaciju za posmatranje ptica: Blago štite 20 godina, žele i da ga pokažu

Nekad jedna riječ kaže toliko toga.

Takva je “monticola”.

Monticola je rod ptice, od kojih u Crnoj Gori postoje dvije vrste, monticola je i latinska riječ za planinara, čovjeka brda i gora.

I onda ne čudi da su u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) baš riječ “monticola” izabrali za naziv agencije, kroz koju će organizacija koja dvije decenije radi na zaštiti ptica, u narednim godinama Crnu Goru promovisati kao destinaciju za posmatranje ptica.

Agencija “Monticola” registrovana je nedavno, već je postavljen i vebsajt (monticola.me), ponuda, budući vodiči prošli su sve neophodne obuke i dobili i licence. Jedino je epidemija novog koronavirusa stopirala planove.

Zapravo, planovi su samo na pauzi.

“Od starta smo u nazivu željeli imati vrstu ptice. Monticola je rod ptica od kojih kod nas postoje dvije vrste - Monticola saxatilis, drozd kamenjar, i Monticola solitarius - plavi drozd. Jedna dopunjuje drugu i tako zajedno pokrivaju veći dio Crne Gore, a opet nisu toliko uobičajene i lake za vidjeti. Njihova skrovitost najbolje i opisuje Crnu Goru, zemlju sa pregršt skrivenih kutaka koja čekaju da ih se otkrije. ‘Monticola’ je latinska riječ i označava planinara, čovjeka brda i gora, epitet koji najbolje oslikava stanovnike naše zemlje”, kažu Ivan Bakić i Bojan Zeković.

Jedna od najbrže rastućih grana u turizmu

Bakić je i izvršni direktor “Monticola” agencije, a Zeković, koji je kao ornitolog godinama zaposlen u CZIP-u, uz licencu turističkog vodiča, ubuduće će zainteresovane voditi na ture i posmatranje ptica.

Posmatranje ptica jedna je od najbrže rastućih grana u turizmu. Makar je tako bilo do početka pandemije novog koronavirusa.

U Crnoj Gori, kažu iz CZIP-a i “Monticola” agencije, ta aktivnost tek dobija na aktuelnosti.

“Naša je moguće neprilika u tome što smo sve pripreme započeli neposredno prije epidemiološke krize, pa najvjerovatnije i nećemo biti naročito uspješni. Teško je tvrditi kako će eko-turizam, kojem ova aktivnost nekako i prirodno pripada, izgledati nakon završetka pandemije. Ali, do sada je to bila najbrže rastuća grana u turizmu. U pitanju je aktivnost koja nadopunjuje klasičnu vrlo vremenski ograničenu ljetnju sezonu, jer joj je fokus upravo na periodu prije i poslije sezone - proljeće i jesen”, kaže Bakić.

Šta Crna Gora može da ponudi nekom ko želi da posmatra ptice? Sagovornici “Vijesti” tvrde - mnogo.

“Prednost Crne Gore na inostranom tržištu je naša biološka raznolikost. Na jako malom prostoru imamo izuzetnu dinamiku reljefa, a samim tim i staništa, potom i vrsta. Uz sve to ne treba zaboraviti i ljude, posebno sela i kulturološki i tradicionalni momenat koji je drugačiji, i očuvan u odnosu na ostatak Evrope. Nešto što običnom čovjeku izgleda kao zapušteno, u suštini je netaknuta priroda, kakva bi trebala izgledati u čitavoj Evropi, ali nažalost nije”, kaže Bakić.

Crna Gora kao Slovenija?

U Crnoj Gori izdvojeno je nekoliko područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA). Među njima su Šasko jezero, Ulcinjska solana, Skadarsko jezero, Biogradska gora i Durmitor.

Na IBA listi, ta područja su se našla prije 2000. godine, tada zahvaljujući ornitolozima iz Srbije. CZIP je u međuvremenu identifikovao još najmanje 13 potencijalnih IBA područja u zemlji, ali ona do danas nisu dobila i zvaničan status.

“Za sada smo na istom po broju zvaničnih IBA područja. Uskoro će Birdlife International raditi reviziju i tu ćemo dati doprinos na osnovu saznanja koja smo dobili kroz istraživanja proteklih godina. Veliki posao je urađen i kroz istraživanja za potencijalna Natura 2000 područja, gdje su evidentirana i predložena područja posebne zaštite, gdje 55 odsto teritorije ispunjava kriterijume za zaštitu. Za sada još samo jedna evropska zemlja ima tako visok procenat zaštićene površine - Slovenija, koja se smatra zelenom prijestonicom Evrope”, kažu iz CZIP-a.

Prema posljednjem popisu, u Crnoj Gori dosad je registrovano 349 vrsta ptica. Zeković kaže da su evidentirane i četiri nove vrste, te da je prirodno da taj vrsta broj raste, jer su i ornitolozi sve prisutniji na terenu.

A tu, dodaje on, osim istraživanja, veliku ulogu imaju i posmatrači ptica.

“Oni bilježe i unose podatke i potvrđuju da više ‘očiju na terenu’ znači i više mogućnosti za pronalazak nečega novog i zanimljivog”, kaže Zeković. Objašnjava i da se bogatstvo faune ptica neke države posmatra kroz ukupan broj registrovanih vrsta ili, češće, brojnosti gnijezdećih vrsta. U Crnoj Gori gnijezdi čak 213 vrsta ptica.

Zeković objašnjava da je taj indeks gustine gnjezdarica u Crnoj Gori znatno iznad balkanskog prosjeka - balkanski prosjek je 0.435, dok indeks gustine gnjezdarica u Crnoj Gori iznosi 0.562.

“Tome doprinosi raznovrsnost staništa - od morske obale, preko solana, slatkovodnih jezera, polustepa, kanjona, gustih šuma, planinskih zaravni i visokih planinskih vrhova. S druge strane, Crna Gora se nalazi na jednom od četiri najznačajnija koridora za ptice u Evropi - Jadranskom migratornom koridoru (Adriatic Flyway) preko kojeg milioni ptica svake godine sele ka Africi i obratno”, kaže on.

Država ne prepoznaje potencijal

Dodaje i da je, u poređenju sa ostalim evropskim državama, broj od 213 vrsta koje gnijezde u Crnoj Gori relativno visok, ako se u obzir uzme da je Crna Gora jedna od najmanjih evropskih država.

“Primjera radi, Crna Gora se po površini nalazi na 39. mjestu, dok se po broju gnjezdarica nalazi na 23. odmah ispod Mađarske, koja je skoro sedam puta veća od Crne Gore. Isto tako, u Crnoj Gori ima više gnjezdarica nego što ih ima Velika Britanija, Češka, Portugal, Danska, Slovenija ili Švajcarska”, kaže Zeković.

Kad su u pitanju ptice, statistika ide u prilog Crnoj Gori. Pa ipak, država dosad nije i iskoristila potencijal koji posmatranje ptica ima kao jedan od vidova eko turizma.

“Taj vid turizma jako je zapostavljen, naročito imajući u vidu potencijal. Prethodnih godina, ture su vodili inostrani vodiči koji sticajem okolnosti ili prosto iz želje i ljubavi, poznaju našu zemlju jako dobro. Tako da su prvi posmatrači ptica došli kroz inostrane agencije, sa inostranim vodičima. CZIP je i ranije u saradnji ili na poziv drugih organizacija ili u sopstvenoj režiji, imao radionice za vodiče i lokalce na ovu temu”, kaže Bakić.

“Monticola” oganizuje posmatranje ptica na Skadarskom jezeru, na teritoriji Nacionalnog parka Prokletije i Ulcinjskoj solani.

Prvobitne cijene tura sada su korigovane, ali i dalje su, za domaće prilike, visoke.

Posjeta Skadarskom jezeru košta 1.100 eura, odnosno 900 eura nakon popusta. Posmatranje ptica na sjeveru - na Durmitoru, Biogradskoj gori i na Prokletijama, košta 1.500, odnosno 1.200 eura sa trenutnim popustom. “Ponuda je u startu bila u potpunosti okrenuta inostranom tržištu i to kroz dvije tematske ture koje pokrivaju sjever i jug.

Ovo naročito iz razloga što te dvije ture obuhvataju različite vrste, tipove staništa i klimatske uslove.

Neko ko dolazi iz Finske neće htjeti da provede odmor u šumi i planinama, već na primorju, posmatrajući vrste koje nisu prisutne u njihovoj zemlji.

Isto važi i za posjeticoce mediteranskih zemalja koji će više cijeniti troprstog djetlića nego flamingosa sa Ulcinjske solane.

To je dalje znači da svaka ponuda mora biti prilagođena ne samo zemlji iz koje posjetilac dolazi, već i njegovim interesovanjima - da li je u pitanju prosto ljubitelj prirode ili tzv. tvičer, osoba koja bukvalno ima listu vrsta koje želi vidjeti tokom svog boravka, što sa pticama i nije tako jednostavno, jer su nepredvidive”, objašnjava Bakić.

Za CZIP i “Monticola” agenciju, kako su kazali, ključno je tržište zapadne Evrope.

“Zapadna Evropa jeste ključno emitivno tržište za nas, radi se o zemljama koje imaju veoma razvijenu kulturu posmatranja ptica, kao što su npr. Velika Britanija, Holandija... Situacija sa aktuelnom pandemijom je naravno jako nepovoljno uticala i na naše poslovanje, kao što je slučaj u cijelom svijetu, ali prilagođavamo se, pratimo situaciju i nadamo se da ima budućnosti za našu ponudu, jer vjerujemo da će u narednom periodu biti sve popularnija putovanja manjih grupa u potrazi za odmorom u prirodi, a to je upravo ono što mi nudimo”, poručuje Bakić.

Kažu da svakako razmatraju i opcije posmatranja ptica za domaće stanovništvo i poručuju da je cilj i da nastave sa aktivnostima u onom što je primarni posao CZIP-a - zaštita prirode utemljena na istraživanjima.

Sagovornici “Vijesti” objašnjavaju da posmatranje ptica posjetioca ne ograničava da tokom ture isključivo posmatraju ptice.

“Uspješan i iskusan vodič će vas upoznati sa svim važnim biljkama, leptirima koje vidite, sisarima na čije tragove naiđete, pružiće informacije o očuvanosti staništa, njegovoj funkciji, prijetnjama, ljepotama. Pored toga, posmatranje ptica se ne ubraja u luksuzne vidove turizma, što dalje znači da okuplja zaljubljenike u prirodu, koji žele podržati lokalno stanovništvo kroz tradicionalan smještaj, lokalnu kuhinju, domaće proizvode i kontakt sa ljudima koji žive u takvim područjima od značaja za opstanak neke vrste”, kažu Bakić i Zeković.

Neophodno povezivanje

Posmatranje ptica u Crnoj Gori dosad je organizovao samo Nacionalni park Skadarsko jezero. Sada je tu ponuda CZIP-a, a u najavi je i posmatranje ptica na Ćemovskom polju.

Iz CZIP-a kažu da je neophodno da se svi koji nude slične usluge povežu. “Posmatranje ptica je relativno nova ponuda u Crnoj Gori, i neophodno je povezivanje svih zainteresovanih strana - Nacionalne i lokalnih turističkih organizacija, nacionalnih parkova, izdavaoca smještaja, vodiča... kako bi zajedničkim nastupom promovisali Crnu Goru kao novo interesantno tržište za ovaj vid turizma. U tom smislu, već smo preduzeli neke korake ka povezivanju, a posebno nas raduje što postoje neke slične inicijative i kod turističkih organizacija koje prepoznaju da sa posmatranjem ptica mogu značajno obogatiti turističku ponudu svojih opština”, kažu iz CZIP-a.

Davno uložili u vodiče iz Ulcinja, prilike na Solani stopirale ture

CZIP je prije nekoliko godina školovao više vodiča za posmatranje ptica na Ulcinjskoj solani.

“Namjera je bila uključiti lokalno stanovništvo i omogućiti izvor prihoda mladim ljudima iz Ulcinja. I pored dobre volje taj projekat u tom trenutku nije zaživio jer su postojali i problemi u vezi sa ulaskom na Solanu... Prepreke su sada otklonjene, pa se nadamo da ćemo po prestanku epidemiološke krize ipak biti u mogućnosti da ojačamo kapacitete mladih talentovanih ljudi u Ulcinju koje smo u međuvremenu otkrili, a koji bi taj posao radili s ljubavlju i ponosom”, poručuju iz te NVO.

Svi prihodi će ići u zaštitu prirode

Iz CZIP-a ističu da će svi prihodi koje ostvare pružanjem usluga kroz turističku agenciju, biti ponovo uloženi u rad NVO.

“Tačnije, idu direktno u zaštitu prirode. CZIP godinama organizuje volonterske ture, pa smo željeli da to iskustvo iskoristimo kako bi odgovorili i na zahtjeve onih koji su nas htjeli angažovati i na taj način podržati naš rad i misiju, ali to nisu mogli učiniti zbog zakonskih ograničenja. Pružanje turističkih usluga nije prosto vođenje tura, već i odgovornost za klijente, njihovu sigurnost i dobrobit na prvom mjestu, a potom i pružanje kvaliteta, što je predvieno i zakonskim odredbama. Trudimo se da u tom smislu odgovorimo zahtjevima države, tako što naše ture, za razliku od mnogih u regionu, vode ornitolozi, ali ti ornitolozi dodatno imaju i licencu turističkog vodiča”, kazao je Bakić.

Na vebsajtu “Monticola” agencije dostupna je i internet trgovina. Na stranici monticola.me zainteresovani mogu da pronađu suvenire, cegere, majice, postere te mnogo drugih predmeta sa motivima ptica.

“Svi naši proizvodi su locirani upravo na sajtu agencije kako bi bili u mogućnosti plaćati potrebne poreze, ali sva zarada koju ‘Monticola’ ostvari poslovanjem - organizovanjem tura ili putem vebšopa, ide u programe zaštite prirode koje sprovodi CZIP”, poručili su iz te organizacije.

( Damira Kalač )