Zloupotreba izbornih crnih fondova ostaje nekažnjena: „Poštari” koverte s parama i dalje nekažnjivo nose

Novi Zakon o finansiranju političkih subjekata ne predviđa krivičnu odgovornost i sankciju za lažne računovodstvene iskaze, uprkos aferi “Koverat“, ali i preporukama međunarodnih eksperata.

Mnogi segmenti novog Zakona su slabiji i korak unazad u odnosu na propis iz 2015. godine, a posebno zabrinjava to što nije definisano ko je odgovoran za finansijske izvještaje partija i sankcionisan u slučaju lažnih računovodstvenih iskaza, stoji u analizama višeg savjetnika njemačkog Bundestaga i nezavisnog eksperta za borbu protiv korupcije Tilmana Hopea.

On je analizirao prethodni propis o finansiranju političkih subjekata i dao preporuke za izmjene. U aprilu ove godine završio je analizu usvojenog Zakona, shodno kojem treba da se sprovode izbori 30. avgusta.

“Međutim, najupečatljivija slabost Zakona iz 2020. godine je to da su sankcije i dalje gotovo u potpunosti administrativne, i u mnogim slučajevima su svedene na minimalne novčane kazne, i u poređenju sa međunarodnom praksom, nedovoljno odvraćaju od zloupotreba“, naveo je on.

Hope naglašava da nije usvojena njegova preporuka da se utvrdi odgovornost za izvještavanje tako da finansijske izvještaje potpisuje predsjednik, odnosno kandidat i odgovorno lice, i tako potvrde istinitost datih podataka.

“Treba podsjetiti da, ukoliko nije definisano, ko je (u najmanju ruku) odgovoran za finansijske izvještaje, odgovornosti ili neće biti, ili će je biti u maloj mjeri. Isto važi i u slučaju kada ja odgovorno lice samo nominalno lice, koje može lako biti ‘žrtvovano’ za krivičnu odgovornost. Drugim riječima, finansijska usklađenost je odgovornost vrha, a ne ’bilo koje’ imenovane osobe. Primjera radi, njemačkim zakonom je definisano tačno ko potpisuje finansijske izvještaje, a za političke partije to je predsjednik i član odbora odgovoran za finansije - odgovorno lice. Ova preporuka nije sprovedena u zakonu iz 2020. godine“, navodi Tilman.

Ova preporuka uslijedila je nakon otvaranja afere “Koverat“ i objavljivanja snimka na kojem se vidi kako predsjednik Atlas grupe Duško Knežević uručuje koverat u kojem je navodno oko 100.000 dolara funkcioneru DPS-a Slavoljubu Stijepoviću za kampanju te partije.

Krivične sankcije za lažne finansijske iskaze

Hope je ranije predložio i izmjenu Krivičnog zakonika i kriminalizaciju podnošenja lažnih finansijskih izvještaja, kao i uvođenje novog krivičnog djela - nezakonito finansiranje političkih partija. Te preporuke nisu prihvaćene.

“Postojeći zakoni se uopšte ne bave obavezom vođenja računovodstvenih iskaza, niti su propisane sankcije. Predloženi povraćaj sredstava u budžet u slučaju lažnih računovodstvenih iskaza trebalo bi da u određenoj mjeri nadomjeste ovu pravnu prazninu. Međutim, trebalo bi od toga odvratiti fizička lica koja su zadužena za finansijske izvještaje. Za slučajeve kod kojih se radi o značajnom iznosu novca, djela iz člana 53 i 56 ovog zakona trebalo bi dopuniti krivičnim sankcijama. Zato bi novi član, 425, ‘Nezakonito finansiranje političkih partija’, trebalo propisati Krivičnim zakonikom, kako bi reflektovao granične vrijednosti i sankcije iz člana 244 Krivičnog zakonika (prevara)“, navodi Hope.

Smatra da bi u taj član Krivičnog zakonika trebalo dodati stavove, prema kojima bi bila sakcionisana svaka osoba koja u sklopu finansiranja političkih partija prikupi ili potroši sredstva za kampanju u iznosu iznad zakonskog limita, pruži odnosno primi materijalnu i finansijsku pomoć ili nenovčane doprinose iz zabranjenih izvora, vrši pritisak na pravna lica, kompanije i fizička lica da prikupljaju sredstva ili da vrše druge radnje koje se odnose na izbornu kampanju ili finansiranje političkih subjekata, ili ne vrati u budžet Crne Gore sredstva koja potiču iz privatnih izvora, a prelaze zakonski limit, kada ta sredstva odnosno vrijednost istih iznose veće od 3.000 eura. Navodi da bi se izvršilac kažnjavao novčanom, ili kaznom zatvora do tri godine.

Ističe da je trebalo dodati i stav da kada vrijednost sredstava prelazi 30.000 eura, izvršilac će se kazniti novčanom, ili kaznom zatvora od jedne do osam godina. “Ove preporuke nijesu sprovedene u Zakonu iz 2020. godine...“, navodi Hope u analizi.

Unosnije kršiti Zakon i nadati se da će to proći neprimijećeno

Hope je ranije predložio da se uvede višestruki povraćaj sredstava u slučaju kršenja Zakona:

“Nadalje, kao podsticaj da se ne krši zakon, povraćaj sredstava se može udvostručiti ili utrostručiti, kao što je to slučaj u drugim sistemima. Očigledna argumentacija za postojanje ovih odredbi je da ako neko samo vrati tačan iznos ranije uplaćenih sredstava, za partiju je mnogo unosnije da prekrši propis i da se nada da će kršenje proći neprimijećeno. Drugim riječima, povraćaj viška uplaćenih sredstava iz budžeta podrazumijeva identifikaciju neotkrivenih počinilaca prekršaja. Ni ova preporuka nije sprovedena u Zakonu iz 2020. godine. Iako novi Zakon mnogo detaljnije definiše gubitak prava na budžetska sredstva, ne uvodi povraćaj višestrukog iznosa“.

Nisu prihvaćene ni njegove preporuke da se obezbijedi bolja zaštita zviždača, niti da se adekvatnije uredi finansiranje iz inostranstva.

Hope još napominje da je propis iz 2015. bolje definisao i neraspodjelivanje budžetskih sredstava i korišćenje službenih automobila tokom izborne kampanje. Ipak, pohvalio je nekoliko segmenta u kojima je, kako navodi, poboljšana transparentnost.

Ćalović Marković: Nije reforma, već kozmetika za interese DPS-a

Mišljenje eksperata potvrđuje da DPS nije imao iskrenu namjeru da sprovede refermu izbornog zakonodavstva, već da taj Zakon izmijeni kako bi u njega integrisao sopstvene interese, ocijenila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, zato je ta partija, kao odgovor na aferu “Konik”, povećala gornje granice za donacije za fizička i pravna lica.

“Kako bi mogli lakše da falsifikuju zvanične izvještaje. To je potvrdio i predsjednik DPS-a (Milo Đukanović), kada je rekao da ta partija podnosi izvještaje onakve kakve institucije traže, a da on ima saznanje da postoji i spisak velikih donatora DPS-a, kao što je predsjednik Atlas grupe Duško Knežević. Istovremeno, nove zabrane koje su uvedene, kako bi se pokazao navodni reformski karakter Zakona, pune su kontradiktornosti, koje ostavljaju prostor za tumačenja Agencije za sprečavanje korupcije, koja su do sada uglavnom bila u korist DPS-a”, poručila je Ćalović Marković.

Posebno iznenađuje, naglašava ona, jeste to “što smo četiri godine taoci DPS priče o finansiranju izbora iz inostranstva”.

“A u Zakon nijesu uključena važna ograničenja na koje su upozoravali međunarodni eksperti. Dakle, Zakon o finansiranju političkih subjekata i Krivični zakonik pretrpjeli su samo kozmetičke promjene, pa će tako finansiranje izbora iz inostranstva nastaviti da utiče na naš politički život. Sve prethodno je mnogo puta viđeno, ali ovo najviše iznenađuje. To potvrđuje da DPS ne želi da riješi, već da to pitanje drži kao rezervnu temu za skretanje pažnje nakon i ovih izbora”.

( Tina Popović )