Saveljić: Poziv tužilaštvu na reakciju, Plantaže opet fabrikuju bilans uspjeha preko zaliha
Kako je kazala, po dobro oprobanom receptu, za ovaj gubitak će optužiti objektivne okolnosti i pojavu koronavirusa, koji je Plantažama smanjio prihod od prodaje sa devet na pet miliona eura, odnosno 44 odsto. ,,Postavlja se pitanje, kako ta ista korona ne smanji troškove zarada za taj procenat, već samo za 10 odsto u odnosu na isti uporedni period prošle godine“, ističe Saveljić
Ne smijemo dozvoliti da Plantaže završe kao Radoje Dakić, Titeks, Željezara, Boksiti, kao i mnogi drugi nekadašnji giganti, zbog neodgovorne politike, koju sprovodi evo trideset godina vladajući DPS i njihov upravljački kadar, poručila je danas članica Glavnog odbora URA i bivša finansijska direktorica te kompanije Valerija Saveljić, osvrćući se na gubitak „Plantaža“ od 5 miliona u prvih 6 mjeseci ove godine u poslovanju ove kompanije.
Ona je javno uputila poziv Specijalnom državnom tužilaštvu i Državnoj revizorskoj instituciji da reaguju jer je očigledno da se rezultat opet namjestio preko zaliha, gdje postoji povećanje preko tri miliona eura a po logici stvari treba da se bilježi smanjenje.
Saveljić je podsjetila i da je zbog iste stvari 2015. godine reagovala i javnosti predočila fabrikovanje rezultata uspjeha kada je menadžment Plantaža u istom danu potpisao dva izvještaja o bilansu uspjeha.
Prema njenim riječima, Plantažama nema spasa, pod rukovodstvom Verice Maraš i Veselina Vukotića. ,,Nije njima u interesu da se sačuva poslednji najljepši brend crnogorske privrede i najveći vinograd u Evropi u jednom kompleksu u vlasništvu jedne kompanije. Ali zato je u interesu građana Crne Gore, koji su većinski vlasnici ove kompanije, da ne dozvole dalje uništavanje ovog crnogorskog bisera“, ukazuje Saveljić.
,,Na sajtu Montenegroberze, juče su se pojavili finansijski izvještaji Plantaža, za drugi kvartal ove godine. Po bilansu uspjeha u ovom periodu ostvaren je gubitak od 5.068.003 eura. Prihod od prodaje je manji za četiri miliona eura, u odnosu na isti uporedni period prošle godine, i iznosi 5.025.652 eura, ali su zato troškovi zarada i naknada zarada dostigli cifru od 6.087.497 eura“, ističe Valerija Saveljić.
Ona se pita kako je moguće da su troškovi zarada veći od prihoda od prodaje: ,,Gdje su troškovi materijala, amortizacije, te ostali rashodi“.
Kako je kazala, po dobro oprobanom receptu, za ovaj gubitak će optužiti objektivne okolnosti i pojavu koronavirusa, koji je Plantažama smanjio prihod od prodaje sa devet na pet miliona eura, odnosno 44 odsto. ,,Postavlja se pitanje, kako ta ista korona ne smanji troškove zarada za taj procenat, već samo za 10 odsto u odnosu na isti uporedni period prošle godine“, ističe Saveljić.
Ona je uputila pitanje i za, kako navode iz GP URA, "finansijske 'stručnjake' iz Plantaža": ,,Kako su se uspjele povećati zalihe učinaka (nedovršene proizvodnje, rinfuz proizvoda i flaširanih proizvoda) od 31.12.2019. godine, za 3.111.372 eura, ako znamo da niste imali berbe od nove godine do 30.06.2020, a valjda ste nešto i prodali (prihod od prodaje je pet miliona eura), pa je logično da vam se zalihe smanjuju a ne povećavaju“?
Kako je saopštila Saveljić, finansijski rezultat iz Plantaža ,,namještaju preko naduvavanja ove stavke, jer po MRS i Zakonu o računovodstvu, Poslovne prihode čini zbir prihoda od prodaje i povećanja zaliha i učinaka“.
Saveljić ističe da bi rezultat Plantaža bez ove stavke bio gori za tri miliona eura, tako da bi se gubitak kretao preko osam miliona eura. Ona tvrdi i da to nisu jedini loši podaci koji pokazuju ,,nedomaćinsko rukovođenje Plantažama“. ,,Kratkoročne obaveze iz Bilansa stanja dostigle su cifru od 21,5 miliona eura, i čine 73 odsto od poslovnih prihoda po završnom računu. Cijene akcija Plantaža u ovom izvještajnom periodu, kretale su se od 0,0722 eura do 0,1000 eura, pri čemu je tržišna kapitalizacija ove kompanije 15.236.759 eura. Šta nam to govori? Da Plantaže sa imovinom od preko 3.000ha od čega 2.300ha pod zasadima, sa tri vinska podruma kapaciteta 33 mil litara, dva restorana, ribnjakom, dvije upravne zgrade, na tržištu danas vrijedile samo 15 miliona eura, što je manje od njihove zaduženosti kod finansijskih institucija“, zaključuje Saveljić.
( Vijesti online )