Nema većine za zakon koji traži EU
Izmjenama se izjednačavaju prava crnogorskih i državljana EU. Potrebna dvotrećinska većina od 52 poslanika, ali opozicija ne dolazi
Izmjene i dopune zakona o svojinsko-pravnim odnosima kojima se izjednačavaju prava državljana EU sa crnogorskim državljanima u sticanju svojine na nepokretnostima zasada nemaju potrebnu dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Taj akt, stigao je prošle sedmice u skupštinsku proceduru i njegovo usvajanje je važno za zatvaranja pregovaračkog poglavlja 4 sa EU koji se odnosi na slobodu kretanja kapitala.
“U pitanju je vrlo izazovno poglavlje i implementacija dosadašnjih obaveza je realizovana u skladu sa dinamikom programa pristupanja Crne Gore (PPCG). Velike izazove će nositi izmjene Zakona o svojinsko-pravnim odnosima za čije izmjene u skladu sa našim propisima je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu ”, kazala je u septembru prošle godine “Vijestima” direktorka sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku u Centralnoj banci Marijana Mitrović Mijatović.
Svih šest stranaka vladajuće koalicije imaju ukupno 42 poslanika, a kako su za dvije trećine potrebna 54 glasa biće neophodna podrška dijela opozicije. Dio opozicije koji se vratio u parlament (DF, Ujedinjena Crna Gora i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović) učestvuje u raspravama, ali do sada nijesu glasali ni za jedan akt.
U Ministarstvu finansija “Vijestima” juče nijesu odgovorili na pitanja da li su kontaktirali predstavnike opozicije koji su se vratili u parlament u vezi sa izmjenama i dopunama tog akta i da li očekuju njihovu podršku za usvajanje, kao i do kada mora biti usvojen imajući u vidu da je to jedan od uslova za zatvaranje poglavlja 4.
Umjesto konkretnih odgovora na postavljena pitanja, saopšteno je da se predlog tiče ispunjavanja prvog završnog mjerila za zatvaranje poglavlja 4 i da je PPCG-om za period od 2017. do 2108. bio u planovima za donošenje u posljednjem kvartalu prošle godine. Dodali su da je specifičnost tog akta u tome što će pristupanjem Crne Gore u EU ta oblast uređivati zakonom, umjesto Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji sada tretira pitanja sadržana u predmetnoj oblasti.
Navode i da su pribavili sva potrebna mišljenja na predlog. “Vijesti” su tražile komentar od najjače opozicione grupe u parlamentu DF-a u vezi sa tim aktom i glasanjem, ali odgovor nije stigao jer, kako su objasnili, nijesu upoznati sa materijalom.
Damjanović je kazao “Vijestima” da ne sporeći razloge predlaganja izmjena i dopuna tog zakona, sadržanim u obrazloženju predloga, a koji se tiču evropske agende i obaveza koje proističu iz budućeg članstva Crne Gore u EU, način i dinamika dostavljanja predloga zakona izazivaju sumnju da se ponovo žele prikupljati jeftini-politički poeni.
“I to oko jednog, veoma osjetljivog pitanja, čije rješavanje, uzgred traži dvotrećinsku podršku poslanika u Skupštini. Kao neko ko je aktivno učestvovao u skupštinskoj raspravi prilikom donošenja važećeg zakona i sa podnešenim amandmanima proširio opseg ograničenja na pravo svojine za strana lica, ukazujem da je, u delikatnom političkom trenutku, najmanje što se očekuje od strane predlagača da se sa relevantnim političkim faktorima sa opozicione scene obave prethodni razgovori u cilju rasterećenja skupštinske rasprave makar dijela koji se tiče evropskog puta Crne Gore. Za taj put, bar retorički, postoji opšta saglasnost u parlamentu”, kazao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, skupštinska rasprava će biti prilika da se ocijene dometi važećeg zakona, obavi ozbiljna rasprava o još jednoj delikatnoj odredbi, koja nije predmet izmjena, a tiče se tzv. konverzije prava upravljanja u pravo svojine, naročito o načinu na koji su odgovorni, Savjet za privatizaciju, Vlada i Privredni sud, primjenjivali relevantne odredbe.
"Uz to, neophodno je raspraviti da li su odredbe važećeg Zakona zaobilažene, kroz davanje crnogorskog državljanstva pojedinim stranim državljanima, a svakako će biti otvoreno pitanje zašto važeći zakon nije primijenjen i u dijelu donošenja posebnog zakona kojim bi se zaštitila pojedina područja Crne Gore, na koja strano lice ne bi imalo pravo svojine”, rekao je Damjanović.
Prvo fer izbori, pa onda važni zakoni
Iz Ujedinjene Crne Gore konstatuju svaki zakonodavni iskorak u pravcu demokratizacije i usklađivanja pravnih normi sa EU, ali sumnjaju u iskrene namjere vladajuće koalicije, jer ih istorija podsjeća da je selektivna primjena zakona ono što obilježava crnogorski sistem u ovih 30 godina.
"Povlašćeni su kriminalci, državljanstva su rezervisana za tajkune osuđene u svojim državama, dok se državljani određenih zemalja tretiraju kao građani trećeg reda samo zato što aktuelni režim izazivanjem haosa i podjela manipuliše crnogorskim građanima. Danas su to Srbi i Rusi, juče su bili Hrvati i Bošnjaci, sjutra će biti neko novi”, kazali su u toj partiji.
Kako dodaju, izmene tog akta zahtijevaju dijalog vlasti i opozicije.
"Dijalog je izostao o mnogo važnijim temama, pa stavljanje ovog zakona u proceduru smatramo samo još jednom predstavom DPS-a u susret predsjedničkim izborima. Ujedinjena Crna Gora, u ovom trenutku, neće glasati ni podržati ni jedan predlog DPS-a u Skupštini. Za ozbiljnu državu je potreban ozbiljan dijalog političkih subjekata, prije svega o pripremi slobodnih i fer izbora, pa nakon toga i usvajanja zakona kojima će se urediti državni sistem” poručil isu iz te partije.
( Marija Mirjačić )