Urušeni spomenik - kulturno blago koje propada decenijama
Zimovnik Svetog Petra Cetinjskog na Karuču, decenijama zaboravljen od države i nadležnih institucija. Obećanja o sanaciji nikad ispunjena
Zimovnik Svetog Petra Cetinjskog, podignut 1808. na Karuču, spomenik je kulture druge kategorije. Ali na to danas baš nimalo ne liči.
"To je Riječka nahija napravila Svetom Petru, drugi dio je on dozidao i zimovao, na Cetinju su bili veliki snjegovi. Greota je i ružno je da to tako stoji. Trebalo bi to renovirati, bez obzira na koga se vodi", kaže Draško Popović.
Nakon smrti Petra Prvog, njegovi nasljednici objekat nisu koristili, a kasnije je služio kao odbrambena fortifikacija, pa kao četvorogodišnja osnovna škola.
Ekipa televizija Vijesti je prije sedam godina razgovarala sa mještanima koji su i tada, po ko zna koji put, apelovali da se nešto uradi.
Od 2013. do danas, ništa se međutim nije promijenilo.
"Predstavlja sramotu države Crne Gore, jer je užasno kako je zapostavljen od strane vlasnika i od strane države Crne Gore, jer država ima jasne mehanizme kroz Zakon o zaštiti kulturnih dobara da uslovi vlasnika da o njemu brine i da mu određenu namjenu", kaže istoričar Miloš Perišić.
Zimovnik se vodi na Mitropoliju crnogorsko primorsku, ali vlasnik ne može obnavljati niti restaurirati ovakve objekte bez saglasnosti i projekta nadležnih institucija. A oni su to obećavali i prije sedam godina.
Iz Ministarstva kulture danas na pitanje da li je u u planu sanacija ovog spomenika, otvaranje muzeja ili možda davanje u zakup, ovako odgovaraju:
"Vlasnik kulturnog dobra dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite. U tom smislu, dužan je i da planira njegovu sanaciju, kao i namjenu koju odredi nadležna Uprava za zaštitu kulturnih dobara, zbog njegovog održivog korišćenja. Sve to, evidentno, vlasnik Vladičine kule na Karuču nije sproveo".
Iz MCP Televizija Vijesti nije dobila odgovor na pitanje koliko su kao vlasnici odgovorni za ovakvo stanje spomenika?
Sa druge strane iz odgovora Ministarstva kulture ostaje nejasno zašto su nadležne državne institucije ostale nijeme i apsolutno ništa nisu uradile na zaštiti Zimovnika ako je vlasnik bio neodgovoran.? Takođe, zašto nisu ispunjena obećanja iz 2013. da će država krenuti sa sanacijom? Je li aktuelni sukob crkve i države odredio i odnos prema ovom spomeniku kulture?
Ova pitanja, nažalost, važe i za mnoge druge spomenike. Dok se ubiraju politički poeni u susret izborima, krizama i usponima, naše kulturno blago propada. Već decenijama.
( Marko Mišić )