Za radnike alarm, Vlada ćuti: Više zaposlenih u firmama koje priređuju igre na sreću, nego u KAP-u, Željezari...
U 38 kladionica, kazina, automat klubova i internet kockarnica, prema izvještajima za prošlu godinu, radi preko 2.500 zaposlenih
Podatak da je u nekadašnjim industrijskim gigantima u Crnoj Gori danas manje zaposlenih nego u firmama koje priređuju igre na sreću, za radničke organizacije je alarm, a za Vladu ni razlog da se oglasi.
Čelnik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković smatra da hitno treba obnoviti industrijsku proizvodnju, kako bi se osigurali stabilniji prihodi i spriječio odlazak mladih iz zemlje.
Poznavaoci ekonomskih prilika takođe konstatuju da bi za državu najbolje bilo da ima najveći broj zaposlenih u proizvodnji koju izvozi.
Oni upozoravaju da Vladina strategija da se mladi samozapošljavaju i sami postaju poslodavci ne daje dobre rezultate.
Da u nekadašnjim crnogorskim proizvodnim gigantima radi manje zaposlenih nego u firmama koje priređuju igre na sreću, potvrđuju podaci Poreske uprave.
U 38 kladionica, kazina, automat klubova i internet kockarnica, prema izvještajima za prošlu godinu, radi preko 2.500 zaposlenih.
To je gotovo trećinu vise od broja zaposlenih u KAP-u, Željezari, Boksitima, Trebjesi i Plantažama.
"U periodu tranzicije Crna Gora je potpuno izgubila jednu granu privrede, industriju i uglavnom smo se preorjentisali na te uslužne djelatnosti i na turizam i trgovinu, pri čemu iskreno mislim da to nije pravi put, da hitno upravo mora da se zanovi ta industrijska grana", istakao je Keković.
"Najbolje bi bilo za svaku ekonomiju da ima najveći broj zaposlenih u proizvodnji koju izvozi, međutim, na žalost, toga u Crnoj Gori nema. Nekadašnji giganti koji su zapošljavali po četiri, pet hiljada radnika, kao što je, recimo, Željezara Nikšić, sada ima oko 300 zaposlenih i ostvaruje vrlo skromne rezultate i proizvodne i izvozne za crnogorsku ekonomiju", kazao je Goran Kapor, novinar Nezavisnog dnevnika "Vijesti".
Kapor ističe da ne moramo ići dalje od Glavnog grada da bismo shvatili u kojoj su mjeri tranzicija i loše privatizacije uništile industriju i proizvođače.
Čak i sa sviješću da privreda nekada nije funkcionisala na tržišnim principima i da je broj radnika bio prekorealnih limita.
"Nekada pet velikih kompanija, koje su bile u Podgorici, recimo "Marko Radović", Radoje Dakić, "Mljekara", "Duvanski kombinat", "Titeks", nijedna više ne radi, a na teritoriji svih njih je ili počela izgradnja stambenih zgrada, ili je u urbanističkim planovima predviđena izgradnja stambenih zgrada. U tim firmama nekada je radilo 15.000 zaposlenih", kazao je Kapor.
Danas, naglašavaju sindikalci, i gdje ima industrije, zarade su ispod državnog prosjeka.
Ni zaposleni u sektoru igara na sreću, nisu u boljem položaju.
"Ali, ono što mi nezvanično znamo i što dobijamo informacije jeste da većina zaposlenih u igrama na sreću ima nedostojanstvene uslove rada i izuzetno niske zarade", kazao je Keković.
Nesigurni poslovi i niske zarade u sektoru usluga su mlade, naročito one sa fakultetskom diplomom, doveli u situaciju da posao traže van Crne Gore.
Da se vrate, ili ostanu u zemlji , potrebna je ozbiljna državna strategija, smatraju sagovornici Televizije Vijesti.
"Sadašnja politika Vlade je da se mladi samozapošljavaju odnosno uz neke kredite sami nađu posao, sami kreiraju neku svoju budućnost, sami postanu poslodavci. Međutim koliko je to realno pitanje je, vidimo da je vrlo malo tih primjera pozitivnih", kazao je Kapor.
"Vraćanjem proizvodnje pravimo stabilnije prihode, one na koje možemo da se oslonimo, i konačno otvaramo nova radna mjesta i perspektivu toj mladoj radnoj snazi koja nas napušta i to panično, sve većom brzinom i u sve većem procentu. Tome hitno mora da se stane na kraj", poručio je Keković.
Na pitanja šta ovakvi podaci govore o stanju u crnogorskoj ekonomiji i misle li da nešto treba mijenjati, iz Vlade nijesu odgovorili.
( Ljubica Milićević )