Ako se usvoji plan za kasarnu "Morača", nestala bi šuma stara decenijama

Ukoliko se usvoji sadašnja verzija Urbanističkog projekta (UP) „Kasarna Morača”, na tom prostoru bi nestalo skoro 75 odsto postojećeg zelenila, odnosno većina čempresa i drugog drveća starog i preko pedeset godina.

Time bi se nastavio trend smanjenja zaštitnih i park šuma na teritoriji Podgorice, odnosno nastavio trend betoniranja.

Prema Generalnom urbanističkom planu (GUP) 2012. godine zaštitnih i park šuma na teritoriji Podgorice bilo je 602 hektara, a novim planom do 2025. predviđeno je da ih bude 448 hektara.

U mišljenju Ministarstva održivog razvoja i turizma na UP „Kasarna Morača”, od oktobra 2017. godine, navedeno je da je tim planom predviđeno 30.617,68 metara kvadratnih zelenih površina na tom prostoru, što je za oko 75 odsto manje u odnosu na postojeće stanje.

Pored toga, u tom mišljenju su iznesene brojne primjedbe, između ostalog i da zbog planiranih namjena, sadržaja i kapaciteta, postoji opasnost od prekoračenja praga nosivosti prostora sa aspekta ambijentalnih vrijednosti.

Navedeno je da nivo ozelenjenosti zahvata plana iznosi 15,14 odsto, a stepen 7,38m2/korisniku.

„Imajući u obzir da se radi o novoj urbanoj cjelini planski normativ za stepen ozelenjenosti ne smije biti manji od oko 25 metara kvadratnih zelenila/korisniku”, decidno je navedeno u tom dokumentu.

Planom je, kako je istaknuto, samo na urbanističkoj parceli 1 predviđena obaveza valorizacije postojećeg zelenila.

„Međutim, na osnovu priložene topografsko-katastarske podloge, kao i uvidom u sadašnje stanje prostora, evidentno je da su masivi vrijednog zelenila prisutni i na drugim urbanističkim parcelama u sklopu Urbanističkog plana. Prema tome u cijelom planskom zahvatu je u fazi planiranja neophodno izvršiti pejzažnu taksaciju i valorizaciju postojećeg zelenila, pa tek onda odrediti dispoziciju objekata i sadržaja”, piše u mišljenju.

Objašnjeno je da namjera po planskom konceptu, da se pored urbanističkih parametara, daje mogućnost formiranja više podzemnih etaža, a iznad njih krovnog zelenila, nije dobra.

“Primjenom ovog planskog koncepta, nije moguć opstanak vrijednog zelenila iznad podzemnih garaža iznad kojih se može podići samo krovno zelenilo. Planirano zelenilo na krovovima garaža ima prevashodno estetski karakter i ne može da obezbijedi sanitarano-higijenske uslove, koje je neophodno predvidjeti za navedeni prostor.

Na urbanističkim parcelama namijenjenim za centralne djelatnosti građevinske i regulacione linije se poklapaju, čime je, kako je napisano, onemogućeno stvaranje funkcionalnih zelenih površina sa zaštitnom funkcijom obodom urbanističkih parcela.

“Zbog planiranih namjena, sadržaja i kapaciteta, postoji opasnost od prekoračenja praga nosivosti prostora sa aspekta ambijentalnih vrijednosti. Na to ukazuje planirani broj korisnika, gabariti i dispozicija objekata. Ako se ima u obzir da je u planski zahvat ušao i vodotok sa oko 20 odsto ukupne površine plana, može se zaključiti da je gustina stanovanja veća od prikazanih parametara”, objašnjeno je u dokumentu.

Navedeno, tvrde, može da dovede do značajnog opterećenja prostora, što uslovljava i narušavanje prostorne harmonije.

„S obzirom da se na urbanističkim parcelama namijenjenim za centralne djelatnosti građevinske i regulacione linije poklapaju, stvoreni su planski uslovi za projektovanje objekata koritom rijeke Morače. Planiranjem objekata spratnosti P+7, neposredno uz korito rijeke Morače, postoji rizik od stvaranja bedema i takozvanog zaziđivanja korita”, piše u dokumentu.

Kompanija A nekretnine, slovenačke Abanke naručila je izradu Nacrta UP „Kasarna Morača”, a kojim je predviđeno i rušenje 15 postojećih objekata koji se nalaze na tom području od 12,20 hektara i izgradnja 148.277 metara kvadratnih novih sadržaja.

A nekretnine, vlasnik su katastarske parcele 2211/9 u sjevernom dijelu, nekadašnje kasarne „Morača” od 19.967 kvadrata. Javna rasprava o UP je u toku, a završava se prvog februara, kada je predviđeno da bude centralna rasprava.

Uništila bi se i panorama kanjona Morače

U mišljenju Ministarstva je navedeno, da predloženi novoplanirani sadržaji predstavljaju opasnost od potpunog gubitka panoramskog sagledavanja rijeke.

“Planom je predviđeno uređenje obale u pojasu od vodotoka do vrha korita. Ako se ima u vidu da je predmetna površina kanjonskog tipa, sa potkapinama i svodovima kao posebnim fenomenom prostora koji doprinose specifičnom izgledu i atraktivnosti riječnog korita, ne postoji preduslovi koji bi bili opravdani za navedenu aktivnost.

Takođe, ne smije se prenabregnuti latentno prisutna opasnost urušavanja potkapinskih odsjeka”, piše u dokumentu.

Uređenjem obale i izgradnjom pješačke staze i objekta na UP 2, neposredno uz korito rijeke, navedeno je da bi postojao rizik da tokom radova, dođe do uništavanja vegetacije i smanjenja preostalih prirodnih površina.

Damjanović: Gel ne zna za projekat

Profesor Jan Gel se tokom svoje posjete Podgorici ni na koji način nije upoznao sa projektom „Kasarna Morača", tvrdi Dušan Damjanović, organizator Gelove posjete i izdavač knjige „Gradovi za ljude".

On je to kazao reagujući, na navode autorke intervjua sa profesorom Gelom, Sonje Dragović, objavljene u „Vijestima” prije tri dana.

"Prof. Jan Gel je oštrim direktnim obraćanjem novinarki osudio zloupotrebu njegove stručne posjete, na način da su njegove riječi svjesno izvrnute, pogrešno protumačene i vađene van konteksta. Navodeći da tokom svoje duge i uspješne karijere nikada nije bio doveden u ovakav položaj”, tvrdi Damjanović. On je naveo da je novinarka odmah profesoru uputila izvinjenje uvjeravajući da nije imala nečasne namjere.

“Nakon te prepiske, novinarka je ponovo zloupotrijebila ime prof. Gela, objavljujući drugi tekst, nastavljajući da senzacionalistički manipuliše izuzetnim stručnjakom", tvrdi Damjanović.

( Borko Ždero )