DPS i DF o identitetu, SDP i Demokrate o platama i penzijama, URA nudi ekspertsku Vladu
Stopama svojih najvećih političkih protivnika pošao je i najjači opozicioni subjekt - Demokratski front kojem je za sada u fokusu odbrana svetinja
Prva sedmica predizborne kampanje nije donijela previše priče o tome kako će se sanirati posljedice korona-krize već su kod glavnih igrača: Demokratske partije socijalista (DPS) i Demokratskog fronta (DF) dominirale identitetske teme.
S druge strane, SDP i Demokrate obećavaju građanima veće plate i penzije a URA nudi ekspertsku Vladu. Šta partije za sada sve obećavaju I da li je to realno ostvarivo.
Četrnaest godina od obnove nezavisnosti, i na petim parlamentarnim izborima od tada, za vladajući DPS je odbrana države ponovo ključno pitanje. Za razliku od dosadašnjih izbora, ovog puta se ponašaju kao da im glavni protivnik nije opozicija nego Srpska pravoslavna crkva pa otvoreno poručuju da će je pobijediti.
"Da li želimo sopstvenu državu ili ćemo se odreći svega toga, za račun tuđih interesa", rekao je Duško Marković, nosilac izborne liste "Odlučno za Crnu Goru - DPS Milo Đukanović".
Stopama svojih najvećih političkih protivnika pošao je i najjači opozicioni subjekt - Demokratski front kojem je za sada u fokusu odbrana svetinja.
“Sloboda vjeroispovjesti i to ćemo nastojati da nam bude osnovni zadatak”, rekao je nosilac liste koalicije "Za budućnost Crne Gore", Zdravko Krivokapić.
Iako je Marković stigao da da I ekonomska obećanja o završetku projekata tokom ovonedjeljne posjete sjeveru, identitetska pitanja su do sada na izborima uvijek bila provjeren recept I za vlast I za dio opozicije.
"Lako je reći “ne damo svetinje” ili “mi smo crnogorci, mi smo srbi, oće da nam otmu državu”, to je jednostavno objasniti u jednoj rečenici bez neke velike dubine i bez shvatanja ko to želi da ti nešto oduzme, jel. Ekonomsku priču je malo teže objasniti i nju može da shvati manji broj ljudi i onda se time jednostavno ne bave", rekao je novinar lista "Vijesti" Goran Kapor.
Za Kapora je, kako kaže, jasno zašto vlast ne želi da se bavi ekonomskim temama.
"Zato što ne želi da predstavi stvarne podatke i krizu koju ćemo sigurno imati odmah čim se završe izbori. U budžetu rupa koja je bila ona se sve više povećava tako da će sigurno doći stezanje kaiša ćim se završe izbori, a najviše se može stegnuti tamo gdje se najviše daje – plate i troškovi javne administracije", kazao je Kapor.
Ipak, prepoznaje Kapor za sada i neke konkretne predloge u ovoj kampanji. Najambiciozniji je do sada stigao iz SDP-a gdje tvrde da će, ako dođu na vlast, za četiri godine dići prosječnu penziju na 350 a platu sa 527 na čak 700 eura. Optimistično da, ali teoretski moguće.
"Uz smanjivanje dažbina, postepeno smanjivanje dažbina u narednih nekoliko godina i povećavanje minimalne zarade, mi bi matematički mogli doći na veću prosječnu zaradu", kazao je Kašpr.
I Demokrate su se igrale brojkama pa su obećale povećanje najmanjih penzija sa 128 na 200 eura a minimalne zarade sa 222 na 300 eura.
"Da pomirimo CG da je moralno uzdignemo i da je ekonomski oporavimo", rekao je nocilac "Mir je naša nacija", Aleksa Bečić.
Originalan predlog dala je URA nudeći ekspertsku Vladu ali čini se da je u Crnoj Gori to još jako daleko.
"Svi političari da se povuku i da imamo eksperte koji će na dvije ili četiri godine uraditi kapitalne promjene", nosilac izborne liste "Crno na bijelo" i predsjednik URA Dritan Abazović.
Sve u svemu, za sada premalo prostora u predizbornoj kampanji za vjerovatno najvažnije pitanje u narednim godinama, zaključuje Kapor.
"Mi sada na izborima biramo ljude koji će nas voditi naredne četiri godine, koliko će i trajati ekonomska kriza izazvana pandemijom", kazao je Kapor.
Nadajmo se da ćemo u naredne tri sedmice nikad kraće I neobičnije kampanje dobiti makar još neki putokaz za neizvjesnu budućnost.
( Tijana Pravilović )