Hvatanje prečica u trci za vakcinom

Kada je Aleksander Ginzburg sebi ubrizgao vakcinu koju je razvio, još tu supstancu nije bio počeo da testira na majmunima. To se desilo prije četiri mjeseca i Ginzburg, mikrobiolog i direktor državnog instituta Gamaleja u Moskvi, kaže da se dobro osjeća. Oko stotinu zaposlenih instituta su takođe pristali da se vakcinišu. I svi su i dalje zdravi, piše „Špigl“.

Ginzburg radi na takozvanoj vektorskoj vakcini, koja podrazumijeva unošenje genetskog materijala iz virusa SARS-CoV-2 u virus koji je uglavnom bezopasan da bi se imuni sistem čovjeka podstakao da proizvodi antitijela.

Ginzburg (68) kaže da ga rizici ubrizgavanja supstance na kojoj se još radi mnogo ne interesuju.

"Želim da zaštitim sebe i svoje zaposlene“, kazao je za „Špigl“, tvrdeći da je njegova vakcina i bezbjedna, i učinkovita.

Na kraju krajeva, kaže, već je razvio jednu vakcinu u drugim okolnostima.

Ruske vlasti se nadaju da će što prije odobriti Ginzburgovu vakcinu, a zvaničnici ministarstva zdravlja tvrde da bi se odluka mogla donijeti u narednih nekoliko dana. Ukoliko bude odobrena, vakcina će prvo biti data ruskim ljekarima i nastavnicima. Nije jasno da li će imati pravo da biraju hoće li je primiti.

No, Rusija nije usamljen slučaj. To je samo jedan od primjera zahuktavanja trke za vakcinom protiv kovida-19 koje potpiruju autokratske zemlje poput Rusije i Kine, koje nisu baš uvijek sitničave kada se radi o medicinskim i etičkim standardima, piše „Špigl“.

Uspjeh u istraživanjima značio bi da bi Moskva i Peking mogli brže da zaštite svoje stanovništvo i da otvore ekonomiju prije rivala. Vakcina ne bi predstavljala samo napredak u borbi protiv virusa, već bi se pretvorila u moć, prestiž i novac, pošto bi ostatak svijeta tražio da je kupi.

Labavije nego drugdje

U isto vrijeme, preuranjena upotreba vakcine koja nije spremna za široku primjenu može da ima teške posljedice. Političari moraju biti svjesni da brzi razvoj vakcine nije njihov jedini izazov. Oni moraju ubijediti stanovništvo da je vakcina bezbjedna, prokomentarisao je za „Špigl“ Čandrakant Laharija, epidemiolog iz Indije. Nuspojave koje bi se kasnije razvile bi mogle dovesti do situacije gdje bi bilo „izgubljeno povjerenje ne samo u ovu vakcinu, nego i u svaku drugu razvijenu bilo gdje u svijetu“.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), u laboratorijama 12 zemalja razvijeno je 27 različitih vakcina koje se sada klinički testiraju. Testiranja sprovode timovi iz Velike Britanije, Japana, Njemačke, Južne Koreje i Sjedinjenih Država, ali su počeli klinička ispitivanja i instituti u Kini, Indiji i Rusiji - tri ambiciozna tržišta u usponu sa nacionalističkim rukovodstvom i ne toliko strogim regulatornim vlastima, navodi „Špigl“.

Sa više od 865.000 oboljelih od koronavirusa, Rusija je trenutno četvrta najpogođenija zemlja, a predsjednik Vladimir Putin podstiče razvoj vakcine. Vlada kaže da je više od 20 zemalja, od Azije, preko Južne Amerike, do Afrike i Bliskog istoka izrazilo interesovanje za ovu vakcinu. U Moskvi se pominje takozvani „momenat Sputnjika“, što je aluzija na lansiranje prvog satelita u orbitu 1957, što je Sovjetski Savez uspio da uradi prije SAD.

Međutim, epidemiolozi poput Vasilija Vlasova sa moskovske Visoke škole ekonomskih nauka upozoravaju na preuranjenu euforiju. Pobjednički komentari koji dolaze iz Kremlja su poput „propagande iz sovjetskog doba“, kazao je za „Špigl“. Vlasov kritikuje vladino snižavanje zakonskih ljestvica. Moskva ima namjeru da započne masovnu proizvodnju vakcine u septembru ili oktobru, iako klinička ispitivanja nisu još napredovala do odlučujuće treće faze testiranja.

„Rusija krši međunarodno prihvaćena pravila“, kazao je.

Prema smjernicama SZO za vakcine, svaka nova supstanca se prvo mora testirati u laboratoriji i na životinjama, prije nego što se smije upotrijebiti na ljudima. U prvoj fazi kliničkih ispitivanja, samo veoma mali broj subjekata testiranja primi vakcinu, dok druga faza uključuje desetine, eventualno stotine ljudi. U trećoj fazi se uključuju desetine hiljada subjekata. Svaka faza je od ključnog značaja da se ocijeni da li je nova vakcina bezbjedna i da li je učinkovita.

Fin bonus

Štaviše, učešće u ispitivanjima mora biti na dobrovoljnoj osnovi. Subjekti testiranja obično dobijaju novčanu naknadu, ali ona nije previsoka. Takođe, svi relevantni podaci u vezi sa testiranjima moraju se objaviti kako bi ih ocijenile vladine agencije i naučna zajednica.

Institut Gamaleja očito krši ove smjernice na nekoliko načina, napominje „Špigl“. Do sada je slabo koji naučni podatak objavljen, a samo je 76 subjekata uzelo učešće u prvoj i drugoj fazi testiranja, od kojih su polovina vojnici. Drugu polovinu čine civili koji su uzeli po 100.000 rubalja (oko 1.200 eura) za učešće u testiranju. To su tri prosječne plate u Rusiji. Jedna od volonterki, Ana Kutkina ovo naziva „finim bonusom“ i namjerava da novac doda ušteđevini koju će potrošiti na kuću na selu o kojoj odavno mašta.

Ali nisu samo ruski napori vođeni pretjeranim zanosom. U Indiji se takođe pokazuje nestrpljenje. Farmaceutska industrija ove zemlje je najveći proizvođač vakcina u svijetu, iako su mnoge od njih razvijene negdje drugo zbog nedostatka inovacionih kapaciteta. Premijer Narendra Modi bi da promijeni to stanje. Najmanje sedam indijskih farmaceutskih kompanija trenutno pokušava da razvije vakcinu protiv kovida-19. Kompanija Barat biotek je najdalje dogurala. Svoju testnu vakcinu su nazvali kovakcin.

Početkom juna je procurjelo u javnost pismo direktora državnog Indijskog savjeta za medicinska istraživanja (ICMR). Kako se navodiu pismu, subjektima testiranja će se kovakcin dati „najkasnije 7. jula“ kako bi vakcina bila dostupna javnosti do 15. avgusta. Ovaj datum nije slučajno izabran - 15. avgust je indijski dan nezavisnosti.

Indijska akademija nauka je brzo izdala saopštenje u kojem tvrdi da je ovakav tajming „neizvodiv“ i „nerazuman“. Kompanija Barat biotek je onda saopštila da bi za eventualno odobrenje bilo potrebno najmanje još pet mjeseci, tako da je ICMR bio primoran da prikoči. Prema riječima zdravstvenog stručnjaka Laharije ovaj incident pokazuje da u Indiji zapravo funkcioniše nadzor.

„Da li bi ovakva debata bila moguća i Rusiji ili Kini?“, zapitao se u razgovoru za „Špigl“.

Moguć diplomatski fijasko

Ipak, najveći favorit u trci za vakcinu je Kina. Tri od šest testnih vakcina koje su trenutno u trećoj fazi testiranja razvili su kineski naučnici. Preostale tri kompanije koje sprovode finalnu fazu testiranja su britansko-švedska kompanija AstraZeneca, njemačka firma Biontek i američka Moderna.

Do sad je vakcinu primio nepoznat broj kineskih vojnika kojima je počela da se daje još krajem juna, prije nego što je krenula treća faza testiranja. Tu vakcinu su razvili vojni naučnici u saradnji sa kineskom kompanijom Kansino.

Međutim, Kinezi se suočavaju sa problemom koji bi druge zemlje mogle da požele:

"Nemaju dovoljno oboljelih od koronavirusa. Učinkovitost vakcine se jedino može adekvatno testirati tamo gdje se subjekti testiranja suočavaju sa određenim rizikom od infekcije. Kao rezultat strogih mjera izolacije i nadzora, virus je gotovo iskorijenjen u zemlji. Iz tog razloga kompanija Sinofarm treću fazu testiranja sprovodi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Sinovak u Brazilu. Peking je već ovim dvjema zemljama i drugim prokineski nastrojenim nacijama obećao pristup vakcini, kazao je „Špiglu“ koneski zdravstveni ekspert Janžong Huang, iz američkog Savjeta za spoljne odnose. A to je, kako je kazao, donekle politički rizik: s obzirom da Kina ne može kontrolisati medije u zemljama koje dobiju njihovu vakcinu, može biti dosta izvještavanja o mogućim nuspojavama.

"To bi za Kinu bio diplomatski fijasko“, kazao je Huang.

Kineska testiranja ozbiljna

Na osnovu svjedočenja jednog od učesnika druge faze Kansinovih kliničkih testiranja, reklo bi se da su smjernice za testiranje strože od onih u Moskvi. Tokom epidemije u Vuhanu, Lao Đi je na mopedu dostavljao hranu i ljekove. Sjeća se da je tada bio prestravljen kada je pročitao kineski prevod jednog članka iz medicinskog časopisa „Lanset“ u kojem je opisano kako se imuni sistem kod oboljelog od korone može oteti kontroli.

Na mikroblogu veibo je saznao da se traže volonteri za ispitivanja i prijavio se.

„Nadam se da će se vakcina što prije pronaći“, kazao je na panelu dva dana pošto je primio testnu vakcinu u aprilu. „Zato je bolje da uradim svoj dio da u tome pomognem“.

Kako kaže, naučnici su ga podrobno informisali o rizicima. Mjesec prije nego što je primio dozu, izvršen mu je kompletan pregled i predočene informacije o zdravstvenom stanju. Takođe se obavezao da testira krv četiri puta za šest mjeseci.

Upitan koliku je naknadu primio za učešće, kazao je da se ne sjeća. „Nije bilo puno. Možda u visini moje mjesečne plate“, kazao je „Špiglu“, dodajući da se za testiranje nije prijavio zbog para.

Vakcinaciona špijunaža

Iako je Kina trenutno ispred drugih u razvoju vakcine, ova zemlja se očito obratila i svojim bezbjednosnim službama za pomoć. U julu je američko ministarstvo pravde primijetilo dva kinseska hakera koji su navodno tražili slabosti u kompjuterskom sistemu mreža kompanija uključenih u istraživanja vakcine protiv kovida-19. Vjeruje se da su ta dvojica hakera radila pod pokroviteljstvom kineskog ministarstva državne bezbjednosti.

Američka kompanija Moderna potvrdila je da ju je FBI obavijestio o pokušaju špijunaže. Administracija predsjednika SAD velike nade polaže da će ova kompanija sa sjedištem u Masačusetsu uspjeti da razvije vakcinu, obezbijedivši gotovo milijardu dolara za ovaj projekat. Kompanija je krajem januara počela treću fazu testiranja.

Jedan od tri instituta sa kojim Moderna sarađuje je hjustonski medicinski koledž Bejlor. Pres služba koledža kaže da ne zna da li je Bejlor bio na meti kineskih hakera. Ali to nije iznenađujuće: američki zvaničnici trenutno vode nekoliko istraga zbog sumnji u kinesku medicinsku špijunažu u oblasti Hjustona. To je bio i jedan od razloga zašto je Trampova administracija u julu naredila da se tamo zatvori kineski konzulat.

( Danka Vraneš Redžić )