Bagerom poravnali korito Ribnice

Suvo korito rijeke Ribnice u samom centru Podgorice poravnato je prije tri dana bagerom, ali nije poznato ko je izvođač tih radova, ni šta je cilj takve intervencije.

Iz Glavnog grada nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”, niti su saopštili da li su, ukoliko nisu upoznati sa radovima i ako se oni izvode mimo propisa, o tome obavijestili nadležne inspekcije i druge službe.

Reporterka “Vijesti” u suvom koritu Ribnice, od Mosta Kapadžića prema knjižari “Karver”, zatekla je u utorak prijepodne bager. Mašina je već poravnala dio korita rijeke, koja godinama tokom ljetnjih mjeseci presušuje, ali nije bilo vozača ni drugih radnika na terenu. Bager nije imao ni bilo kakvu oznaku.

U utorak veče, bagera više nije bilo u koritu, ali je do kraja dana, mašinom već poravnato kompletno dno rijeke od Mosta Kapadžića do “Karvera”. Zatrpane su i sve rupe, koje voda, kad je rijeka u punoj snazi, prirodno stvara.

“Vijesti” su u utorak uputile pitanja Glavnom gradu, ali iz uprave na čijem je čelu Ivan Vuković nisu odgovorili kakva je aktivnost u pitanju, ni ko je sprovodi.

Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta i ihtiolog Danilo Mrdak kazao je “Vijestima” da nema nikakvu razumnu ideju šta bi mogao da bude razlog za intervenciju u koritu Ribnice.

“Ukoliko ne žele da betoniraju korito Ribnice, a ja se iskreno nadam da im to nije namjera, tek onda se nalazim u problemu da razumijem zašto ovaj bager poravnava riječno korito. Riječno korito nije cijev (osim ako nije betonirano) i u njemu postoje udubljenja (virovi) kaskade, relativno ravni djelovi, a to je sve uslovljeno hidrodinamikom vode koja tuda teče. Uvjeravam ih da se bave Sizifovim poslom i da će sa prvim jesenjim kišama riječna bujica ponovo ‘izvajati’ svoje korito onako kako zakoni fizike to nalažu”, kaže Mrdak.

Dodao je i da zbog ovakve intervencije postoji mogućnost da sa prvim bujicama dođe i do manjeg izlivanja rijeke.

“Jer se poravnjavanjem smanjuje kapacitet korita za bujičnu vodu, remete se staništa, jer se zatrpavaju rupe koje su, kada ima vode, ono što mi zovemo virovima”, objašnjava on.

Lokalnim planom zaštite životne sredine Glavnog grada - Podgorica za period 2015. do 2019. kao jedna od mjera za zaštitu kvaliteta voda i vodnih tijela, predviđeno je bilo regulisanje i zaštita obala rijeke Ribnice i, zabrana izgradnje. Ribnica godinama presušuje tokom ljetnjih mjeseci, česte su akcije čišćenja njenog korita, jer je otpad u koritu i sa obala vidljiv i golim okom i stalno prisutan. U istom dokumentu, Ribnica je, uz Moraču, Zetu, Sitnicu i Cijevnu, prepoznata kao rijeka koja predstavlja “posebnu vrijednost i prirodnu ljepotu grada”.

“Rijeka Ribnica predstavlja simbol Podgorice, prije svega zbog toga što se nastanak prvih naselja na ovom području vezuje upravo za ovaj lokalitet. Uz lijevu obalu Ribnice, donedavno je radilo desetak mlinova, ali njihovi ostaci danas jedva da i dočaravaju to doba”, piše u istom dokumentu.

U julu 2015. godine betoniran je dio korita Ribnice ispod Tabačkog mosta i zgrade hotela “Nikić”. Ispostavilo se da je betoniranje organizovao biznismen Ljubomir Nikić, navodeći tada da je izbetonirao korito rijeke jer nije znao šta će sa 10.000 eura, misleći da time čini korisnu stvar, a onda je kazao da je to učinio kako bi spriječio urušavanje svoje zgrade.

Ekološka inspekcija Glavnog grada naložila je Nikiću da vrati korito rijeke u prvobitno stanje, što je on najprije navodno uradio, ali tako što je beton zamaskirao šljunkom i kamenjem. Nakon nove intervencije nadležnih, beton je i konačno uklonjen.

Ribnica je prije nekoliko godina betonirana i malo niže nizvodno, u dijelu ispod Mosta braće Zlatičanin.

I ta i lokacija koju je betonirao “Nikić”, nalaze se u neposrednoj blizini Sastavaka (Skaline), gdje je, kada je u pitanju florističko bogatstvo gradskog područja Podgorice, zabilježen najveći broj vrsta i podvrsta - njih 603.

( Damira Kalač )