Marković: Odbili ponude koje bi bile ograničenje za investicije

Vlada na početku mandata nije prihvatala predloge i ponude, pa ni od međunarodnih kreditora, koje bi bile ograničenje za investicije, razvoj i nova radna mjesta, saopštio je premijer Duško Marković.

On je kazao da je ekonomska politika Vlade u ovom mandatu bila uspješna, čak iznad očekivanja.

"Govorim samo o ovom periodu mandata za kojeg sam odgovoran, da smo početkom 2017. godine bili u situaciji da, prije svega, stabilizujemo naše javne finansije, da obezbijedimo makroekonomsku stabilnost u mjeri koliko je to moguće u skladu sa našim ukupnim kapacitetima i potencijalima“, rekao je Marković na sjednici Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta Glavnog grada.

Prema njegovim riječima, Vlada je uspjela da povrati povjerenje međunarodnih finansijskih institucija.

"I da na bazi toga pokušamo da kreiramo strateške politike koje su razvojne, koje su strateške, koje su trebale imati za cilj pokretanje ekonomije, ubrzani razvoj, rast zaposlenosti u Crnoj Gori i naravno posljedično tome životni standard“, naveo je Marković.

On je kazao da se u tome uspjelo.

"Da li smo uspjeli u tome – ja mislim da jesmo i iznad naših očekivanja“, rekao je Marković.

On je podsjetio da situacija nije bila sjajna.

"Naše finansije su bile ranjive po svakom osnovu, budžetski deficit je bio izuzetno visok, preko 5,8 ili blizu šest odsto, veliki javni dug, nesređena i nekonsolidovana administracija da odgovori jednom takvom izazovu“, naveo je Marković.

Kako je kazao, poruke i očekivanja bili su veoma pesimistični.

"Tada mi je rečeno od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da mi nemamo odgovore i znanja na nacionalnom nivou da odgovorimo takvom izazovu, da je neophodno da se obratimo MMF-u, povučemo taj portoflio u četvorogodišnjem periodu od 320 miliona dolara, da bi naše javne finansije bile održive i, naravno, da povučemo ozbiljne rezove u sanaciji naše administracije lokalne i državne, a posebno u smanjenju troškova i izdataka", podsjetio je Marković.

Prema njegovim riječima, ti zahtjevi su bili da se smanjuju penzije između 10 i 15 odsto, „da smanjujemo zarade u javnom sektoru između 10 i 15 odsto, da smanjujemo javnu administraciju za 20 odsto, da povećavamo sve vrste opterećenja, dakle i poreze i doprinose“.

"To je bio model kojeg smo veoma lako jednostavno odbili našim međunarodnim partnerima, saopštavajući im da ćemo pokušati da okupimo domaću pamet i da ćemo pokušati da kreiramo domaći program ozdravljenja i nadam se na bazi tog principa i ubrzanog razvoja u zemlji. Svjedoci ste tog perioda i tih rezultata“, kazao je Marković.

Kako je rekao, za samo za dva – tri mjeseca uspjeli su da ozdrave i konsoliduju javne finansije.

"Da tekuće troškove već tada i u tom kratkom periodu finansiramo samo iz izvornih prihoda, povratili smo međunarodni kreditni rejting, naš izlazak na međunarodna finansijska tržišta je bio veoma dobar i plodotvoran sa aspekta zaduživanja i cijene toga duga“, naveo je Marković.

On je rekao da se omogućilo da se dio toga novca usmjeri u kapitalni budžet radi razvoja i investicija u cijeloj zemlji u različitim sektorima.

"I naravno vraćanje ogromnog državnog duga čiji su se anuiteti kretali između 300 i 500 miliona eura na godišnjem nivou u ove tri godine. To je pokazalo da u Crnoj Gori ima i pameti i odlučnosti u državnoj administraciji“, kazao je Marković.

On je rekao da je za ovakvu politiku Vlada dobila podršku privrede i da je ta energija pomogla da se u Crnoj Gori počne stvarati nova vrijednost „i da naše stope privrednog rasta budu među najvećima u Evropi, značajno smanjenje nezaposlenosti odnosno rast zaposlenosti“.

"To je punilo budžet, a mi smo, ne štedeći, usmjeravali ta sredstva u razvoj i pretvorili smo Crnu Goru gradilište đe god smo imali uslove, od Herceg Novog do Gusinja“, kazao je Marković.

On je dodao da je u tom razdoblju Crna Gora zabilježila priliv preko dvije milijarde eura stranih direktnih investicija čemu je, kako je naveo, svakako jedan od ključnih doprinosa i članstvo u NATO-u.

"Zahvaljujući osmišljenoj ekonomskoj politici učinili smo da naša privreda bude još produktivnija i da stvara novu vrijednost. To nam je omogućilo i ekonomski rast, i rast životnog standarda“, kazao je Marković.

On je rekao da je pandemija koronavirusa uticala na ekonomiju čitavog svijeta „pa je zaustavila i naš rast“.

"Koronavirus traje, zdravstvena kriza i dalje razorno djeluje na našu ekonomiju, na ekonomsku supstancu. Niko nigdje nema odgovor na to“, ukazao je Marković.

On je dodao da ga ohrabruje to što je imao prilike da čuje ovih dana širom Crne Gore pozitivne reakcije na pakete mjera i na efikasnost primjene tih mjera i ocjene da su one sačuvale naša najvrednija preduzeća i kompanije u zatvorenim djelatnostima.

Marković je ocijenio uspješnim Vladine pakete mjera navodeći da je u drugom paketu samo za sto dana podijeljeno 40 miliona eura za 65 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori odnosno 163 hiljade zarada.

"To je podijeljeno bez ijednog pismenog zahtjeva, bez čekanja na odluku, bez odlaska u banku ili poštu da se podigne novac. Formirali smo takav pristup i takvo aplikativno rješenje da je Ministarstvo ekonomije sa svojim sposobnim timom bilo u stanju da istog dana prihvati aplikaciju i da praktično u par sati provjeri i donese odluku i da Ministarstvo finansija u samo par dana uplati novac onima kojima je bio namijenjen“, rekao je Marković.

Kako je kazao, i u toj situaciji su pokazali da imaju unutrašnje potencijale i kapacitete koji mogu da odgovore i ovakvoj krizi I problemima.

On je rekao da treći paket ekonomskih mjera vrijedan 1,2 milijarde eura ima razrađene kratkoročne i dugoročne efekte.

"On nije samo stabilizirajući i socijalni, već posebno snažan razvojni instrument za našu privredu, zaposlene i građane“, naveo je Marković.

On je ocijenio ohrabrujućim to što je Evropska unija (EU) pokazala unutrašnju snagu i izdvojila značajna sredstva za ozdravljenje ekonomija država članica i trećih zemalja.

"Deset milijardi eura je opredijeljeno za taj paket, međunarodne finansijske organizacije, a prije svega MMF je obezbijedio dodatnih 14 milijardi. To je svota novca koja će biti podsticajna da finansijski međunarodni kreditori uđu sa dodatnim svotama novca za Zapadni Balkan“, naveo je Marković.

Prema njegovim riječima, on će otprilike iznositi 60 milijardi eura i Crna Gora je već do 4. avgusta aplicirala za deset projekata iz tog fonda koji će biti trošeni za razvoj infrastrukture koja ima, prije svega, karakter regionalnog povezivanja saobraćajne infrastrukture koja podrazumijeva i puteve i željeznicu.

"U energetici, u projektima za očuvanje životne sredine i naravno u IT-u kao jednoj grani koja tek treba da doživi u Crnoj Gori afirmaciju i, nadam se, vrlo brzo kroz ono što smo predložili u trećem paketu mjera IT možemo da pretvorimo u novu digitalnu industriju“, rekao je Marković.

( Mina bussines )