Malo debate i dosta maski i distance

Evropske zemlje odlučne su da otvore škole i učenicima omoguće neposrednu nastavu uprkos porastu broja inficiranih kovidom-19 i rezultatima novih studija koje pokazuju da bi djeca mogla biti podložnija obolijevanju nego što se u početku mislilo, piše „Volstrit žurnal“.

Vlasti u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Italiji pokušavaju da izbjegnu još jedno potpuno zatvaranje škola ove jeseni. Umjesto toga, oslanjaju se na mjere poput nošenja maski i održavanja fizičke distance kako bi spriječili širenje infekcije. U slučaju pojave epidemije, planiraju da zatvaraju samo pogođene škole ili pojedinačna odjeljenja.

Ovakav pristup generalno podržavaju sindikati, kao i mnogi roditelji, a dodatno mu uporište pruža činjenica da nije bilo pojave novih žarišta u vrtićima i osnovnim školama koje su ostale otvorene tokom proljeća kada je broj zaraženih bio daleko veći.

Posljednjih nedjelja, broj zaraženih na dnevnom nivou porastao je u dosta zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Španiju. Međutim, iako se u cijeloj Evropi registruje oko 12.000 slučajeva dnevno - više od dva i po puta više nego početkom jula - to je značajno manje od 32.000 koliko je registrovano na vrhuncu pandemije u aprilu. Takođe, brojka je daleko manja od 53.000, koliko se u posljednje vrijeme registruje novih slučajeva u Sjedinjenim Državama na dnevnom nivou.

U njemačkoj saveznoj državi Meklenburg-Zapadna Pomeranija, gdje je školska godina počela prošle nedjelje, dvije škole su privremeno zatvorene nakon što je ustanovljeno da je u jednoj nastavnik, a u drugoj učenik inficiran koronom, što je istaklo izazove koji neminovno slijede.

Međutim, zasad se vlasti ne obeshrabruju. Odjeljenja su razdvojena na grupe, gdje je učenicima dozvoljenja interakcija, ali samo unutar grupe. Jedna ovakva grupa u gradu Rostoku stavljena u karantin nakon što je nekoliko članova porodica učenika bilo pozitivno na koronu, ali je škola ostala otvorena.

Ne škoditi mentalnom razvoju djece

„Ništa se nije promijenilo. Naprotiv, naš koncept preventive funkcioniše i fokusirani smo na mjere kako bismo priječili ponovno potpuno zatvaranje,“ kazao je za „Volstrit žurnal“ Hening Lipski, portparol vlade Meklenburg-Zapadne Pomeranije.

Kej Červinski, predsjednik udruženja roditelja ove savezne države smatra da škole treba da ostanu otvorene.

„Treba da istrajemo. Djeca - naročito učenici osnovnih škola - moraju se vratiti neposrednoj nastavi što je prije moguće,“ kazao je. „Sve ostalo je neodrživo.“ Dodaje da se učenje zasniva na interakciji između učenika i nastavnika i napominje da stručnjaci smatraju da ostajanje kod kuće usporava mentalni razvoj djeteta. Osim toga, dodaje da mnogi roditelji ne mogu da idu na posao ako su im djeca kod kuće.

U Sjedinjenim Državama, poziv predsjednika Donalda Trampa da se otvore škole naišao je na otpor pojedinih eksperata i medija usred intenzivne debate da li bi takav potez pojačao širenje zaraze, naročito s obzirom na značajno visoku stopu obolijevanja širom nacije.

U Evropi je veći pritisak da se djeca vrate u škole kako bi se roditelji vratili na posao. Vlasti takođe brinu i zbog posljedica dugog učenja od kuće, naročito na djecu iz siromašnijih porodica.

„Zatvaranje škola bi imalo učinka jedino ako želimo da naškodimo djeci,“ smatra Viland Kis, profesor pedijatrije u Istraživačkom centru za rani razvoj djeteta u Lajpcigu. On je bio koordinator studije čiji su rezultati pokazali da kućna izolacija šteti mentalnom zdravlju djece, naročito one iz siromašnijih porodica.

U Njemačkoj se instrukcije za povratak u škole razlikuju od jedne do druge savezne države. Djeca u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji moraju da nose maske u školskim autobusima i svim zajedničkim prostorijama u školi osim učionice. Nije dozvoljeno da se miješaju djeca iz različitih odjeljenja u zajedničkim školskim prostorijama, a nastavnici se ohrabruju da rade dodatna testiranja na koronavirus.

Sjeverna Rajna Vestfalija, gdje se ljetnji raspust završio ove nedjelje, uvela je obavezno nošenje maski tokom časova za sve srednjoškolce. U Berlinu, gdje su škole takođe otvorene u ponedjeljak, djeca moraju da nose maske dok se kreću po školskoj zgradi, ali ne i u učionici.

U Škotskoj, učenici koji su se ove nedjelje vratili u škole, podijeljeni su po grupama kako bi se spriječilo miješanje djece različitog uzrasta i od svih se očekuje da redovno peru ruke. Maske nisu obavezne, ali se od starije djece i odraslih može zatražiti da ih nose ukoliko bude zabilježen porast broja inficiranih u široj zajednici.

Pojedini naučnici upozoravaju da ne bi trebalo potpuno otvarati škole, ukazujući na pojačanje epidemije izvan Evrope. U Izraelu se pojavilo nekoliko novih klastera, mahom u srednjim školama. U SAD, stotine učenika uzrasta od do 19 godina je zaraženo u junu, u ljetnjem kampu koji je organizovan u Džordžiji.

Zatvaranje škola (nije) ključno

Mnogi stručnjaci za ovu bolest tvrde da je rizik za djecu nizak, a mnoge studije pokazuju da većina oboljele djece ili nemaju nikakve ili imaju blage simptome. Studije takođe pokazuju da mlađa djeca ne pokreću epidemiju.

Peter Klimek, profesor na Medicinskom univerzitetu u Beču, bio je na čelu studije koja se bavila mjerama protiv pandemije u 76 različitih zemalja i oblasti, a koja je pokazala da je zatvaranje škola bila jedna od najučinkovitijih mjera za suzbijanje zaraze u široj populaciji.

Međutim, Klimek kaže da bi ovaj učinak mogao biti i rezultat drugih faktora, kao što je činjenica da su roditelji morali da rade od kuće i da vode računa o djeci. To znači da su imali manji broj kontakata, te samim tim i manje mogućnosti da se zaraze.

Evropske zemlje koje su proljetos otvorile škole nisu bilježile značajno širenje epidemije među djecom ili širom populacijom.

U Švedskoj, u kojoj su vrtići i škole ostale otvorene tokom pandemije, vladine studije pokazuju da to nije imalo mjerljivog efekta na ukupan broj potvrđenih slučajeva infekcije kovidom-19.

Anders Tegnel, vodeći virusolog u Švedskoj, tvrdi da odluka da se u toj zemlji ne zatvaraju škole i vrtići nije imala mnogo uticaja na stopu infekcije. Takođe je upozorio da bi otvaranje škola da bi se nakon nekog vremena ponovo zatvorile zbog porasta broja zaraženih „katastrofalno“ uticalo na povjerenje u institucije. Danska, prva zapadna zemlja koja je uaprilu otvorila vrtiće i osnovne škole, od tada bilježi stabilno opadanje broja slučajeva infekcije kovidom-19, napominje „Volstrit žurnal“.

Francuska - manja odjeljenja, distanca, maske

Kada se početkom septembra otvore škole i vrtići u Francuskoj, prisustvo će biti obavezno uz nekoliko pravila. Od nastavnog osoblje i djece starije od 11 godina tražiće se da nose maske u određenim okolnostima i odjeljenja će biti odvojena jedna od drugih.

Francuska je počela otvarati škole u maju na dobrovoljnoj osnovi. Desetine slučajeva zaraze potencijalno povezanih sa školama se pojavilo ubrzo, što je dovelo do hitnog zatvaranja pojedinih obrazovnih ustanova. Međutim, vlasti tvrde da su ti oboljeli mogli biti inficirani i prije otvaranja škola zbog dugog perioda inkubacije.

Krajem juna se počelo sa obaveznim otvaranjem škola. Primjenjivala su se pravila socijalne distance u vrtićima, metar udaljenosti među đacima u osnovnim školama i nošenje maski među starijim učenicima i tamo gdje nije moguće držati socijalu distancu. No ovo je trajalo samo nekoliko nedjelja, jer raspust u Francuskoj počinje u julu. Tek će se u septembru vidjeti kako zapravo stoje stvari.

Vlasti u Njemačkoj kažu da će izbjeći masovno zatvaranje čak i ako broj novozaraženih ponovo skoči, te da će pribjeći izolovanju odjeljenja sa slučajevima zaraze ili cijelih škola i pojačati testiranje.

Hajnc-Peter Mejdinger, predsjednik najvećeg udruženja prosvjetnih radnika, tvrdi da sindikati podržavaju ovakvu oluku, ali dodaje da je nastavnicima potreban detaljniji plan kako da se djeluje u slučaju većeg talasa epidemije. Britanski Nacionalni sindikat prosvjete, koji predstavlja 450.000 nastavnog i pomoćnog osoblja u školama, u početku se opirao djelimičnom otvaranju škola u junu, ali sada podržava puno otvaranje ukoliko budu ispunjeni strogi standardi održavanja higijene i socijalne distance.

UK - knjige iz biblioteke u karantinu

U vladinim smjernicama objavljenim ovog ljeta nema određenih pragova za zatvaranje škola u Velikoj Britaniji, ali zdravstveni zvaničnici mogu da predlože zatvaranje pojedinih škola u slučaju širenja virusa u lokalnoj zajednici. Škole u Škotskoj su otvorene 11. avgusta, a tamošnje vlasti ističu da samo 0.8 odsto zaraženih otpada na populaciju mlađu od 15 godina. Školama se preporučuje da redovno provjetravaju prostorije, te da knjige koje se vraćaju u biblioteku izdaju ponovo tek poslije tri dana. Socijalna distanca se ne zahtijeva od mlađe djece, ali se ne preporučuje fizički kontakt.

Škole u Velsu su otvorene krajem juna, odjeljenja su podijeljena na manje grupe tako da zajedno na času može biti maksimalno trećina odjeljenja. Potpuno otvaranje škola se očekuje sredinom septembra, a velški premijer je upozorio da bi se pojedine škole mogle zatvoriti u slučaju skoka broja zaraženih.

Britanski premijer Boris Džonson je najavio otvaranje škola u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj u septembru. Njegova vlada je u junu bila počela fazno otvaranje škola, ali se predomislila zbog manjka kadra i nedostatka prostora za organizovanje manjih grupa.

U ovoj zemlji, gdje se bilježi najveća stopa smrtnosti od kovida-19, roditelji su podijeljeni. Prema istraživanju koje je sproveo Jgov (YouGov) ovog mjeseca, 57 odsto ispitanika smatra da bi škole trebalo otvoriti nakon raspusta, dok se njih četvrtina protivi takvoj odluci.

U Italiji nastava na otvorenom

Prema podacima vlade Italije, gdje je do petka zabilježen 35.231 smrtni slučaj od novog koronavirusa, ankete pokazuju da većina roditelja podržava otvaranje škola. Sindikati se takođe zalažu za neposrednu nastavu, ali traže od vlade da uvede dodatne mjere bezbjednosti. Otvaranje škola planirano je za 14. septembar.

Vlasti u Italiji razmatraju opciju da se predavanja održavaju u većim prostorijama, kao što su fiskulturne sale, dvorišta ili čak muzeji. Pojedine srednje škole mogle bi od nekih učenika traže da prate nastavu na daljinu, dok ostali pohađaju časove neposredno.

Za poduhvat smanjenja broja učenika u grupi mobilisaće se 50.000 prosvjetnih radnika, što će se finansirati iz federalnih fondova.

Takođe im je u planu da ponovo zatvore škole i vrate se učenju od kuće ukoliko se broj novozaraženih značajno poveća.

( Danka Vraneš Redžić )