Izazov je spajati naizgled nespojivo na osoben način

Internacionalna smotra umjetnosti i mode u Kotoru koju već 23 godine organizuje agencija Fabrika biće održana 20. i 21. avgusta. Smotru će otvoriti kreatorka Džen Gilpin i njemačka modna kuća DSTM koji će u sklopu revije imati modno baletski performans, a iste večeri svoje modele predstaviće i crnogorska kreatorka Anastazija Miranović. Miranović na novim modelima radi već nekoliko mjeseci, a kolekcija je inspirisana crnogorskom tradicijom.

Druge večeri publika će uživati u predstavama „Siciliano contemporary ballet” koreografa Salvatorea Siciliana, s predstavama “Unsighted” i Blunt Eros”, a u okviru propratnog programa predstaviće se i tri mlade crnogorske kreatorke na zbirnoj reviji - Ivana Murišić, ITSA Couture (Ivana Miranović) i Ivana Ceković.

Miranović rijetko učestvuje na manifestacijama, najčešće ima samostalne revije, a svaka njena kolekcija je u funkciji umjetnosti. U razgovoru za “Vijesti” objašnjava na koji način ju je inspirisala crnogorska tradicija:

“Vještina izrade crnogorskog zlatoveza je zaštićeno, nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Da bi neko nematerijalno kulturno dobro opstalo, potrebno je da se praktikuje. Znamo da su već izvjesno vrijeme u deficitu terzijske manufakture u Crnoj Gori. Svega nekoliko porodica ili NVO se bavi time. U želji da se ova izuzetna vještina sačuva i dalje prenosi generacijama, želja mi je bila da kontekstuiram tradiciju ručno rađenog zlatoveza u savremeni modni dizajn, što je, uostalom, i fundament mog bavljenja dizajnom - spajanje i prožimanje istinskih kulturnih, umjetničkih vrijednosti ovdašnjih prostora, prošlih i sadašnjih vremena”, priča Miranović.

Kako kaže, rad na kolekciji koju će predstaviti u Kotoru trajao je više mjeseci.

“Kolekcija je od februara u izradi i ovih dana je u finalnoj fazi. Publika će imati priliku da vidi reprezentativne modele - haljine, komplete s pantalonama i suknjama i slično, rađene u raznobojnom, pamučnom plišu. Na svim modelima prisutan je ručno rađeni zlatovez, odnosno, na pojedinim ima srebrnog i raznobojnog konca”, otkriva Miranović.

Njene revije uvijek su vezane za jednu temu, a na pitanje kojoj prilici najbolje odgovaraju komadi koji će biti predstavljeni u Kotoru, Anastazija odgovara:

“Ova kolekcija, kao i druga, istim povodom rađena prije 10 godina (“Noć u slavu vijeka”), je u čast obilježavanja obnove crnogorske kraljevine (28. 8. 1910). Ove godine je 110 godina od tog događaja. Zbog toga su modeli inspirisani dvorom, tim ambijentom, pa možemo reći da su ovo modeli za ‘savremene princeze’, gdje biti princeza znači biti posebna, samosvjesna, dostojanstvena, odvažna, smjela, žena s posebnim rafinmanom za estetsko. Svakako, modeli su za određene prilike, s obzirom na to da prisustvo zlatoveza, pored smjele kombinacije boja i specifičnih krojeva, obavezuje i pravi otklon od svakodnevnog”, objašnjava sagovornica “Vijesti”.

Od prije dvije godine, ova manifestacija je ušla u novu fazu, pa u naslovu iste stoji “umjetnost i moda”. Miranović objašnjava koliko su ova dva segmenta povezana:

“Transformacija Internacionalne smotre mode u Kotoru od klasičnih revijskih ekspozicija kolekcija afirmisanih stranih i domicilnih kreatora, u spoj umjetnosti i mode željeni je kontekst organizatora - Modne agencije Fabrika iz Beograda, a u mom slučaju postulat djelanja u modnom dizajnu od prvog zvaničnog predstavljanja (2008). Bila sam u prilici da na istoimenoj manifestaciji prije dvije godine (2018), u Beogradu, u Beogradskoj filharmoniji, zajedno s našim uvaženim pijanistom Ratimirom Martinovićem predstavljam Crnu Goru. Tada sam prezentovala kolekciju “Između dana i noći”, nazvanu po čuvenoj Lubardinoj slici, kome je posvećena data kolekcija. Ista je imala 26 modela u svili s reprodukcijama Lubardinih slika na modelima”, prisjeća se Miranović.

Pored modnih revija, ove godine biće i nekoliko baletskih performansa, a Miranović objašnjava da je visoka moda vid umjetnosti i u tom kontestu kompatibilna s drugim umjetnostima.

“Balet, kao vrhunska, vrlo zahtjevna, sofisticirana umjetnost, kojom smo, izbjegavajući konvencionalni pristup, kroz promo filmove, odlučili da virtuelno predstavimo sadržaje Narodnog muzeja Crne Gore, što je izazvalo pozitivne reakcije javnosti, pokazuje što mislim o spajanju različitih medija, umjetnosti, a u korist približavanja istih široj publici. Dakle, moda i balet vrlo uspješno mogu da kontekstuiraju željeni narativ. U tom smislu želim istaći da će moje predstavljanje, pored kolekcije, imati i učešće baletskog dua “Acro Duo Ballet” kojeg čine Elena Petričenko i Sergej Čumakov, profesori Baletske škole “Princeza Ksenija”, čime smo potpuno u temi ovogodišnje Smotre. Inače, moje modne ekspocizije po “nepisanom pravilu” podrazumijevaju učešće umjetnika - muzičari instrumentalisti, operski solisti, horovi, glumci”, nabraja Miranović.

Modni performansi u svijetu sve više imaju tu umjetničku notu. No, Anastazija objašnjava kako se uopšte razvijala moda kroz crnogorsku istoriju i koliko su stare Crnogorke posvećivale pažnje modi, kad je ona bila najizraženija...

“To je vrlo široka tema, i traži veći prostor za eksplikaciju. Naime, od perioda Crnojevića (15. vijek) uticaji Vencenije, u kojoj su dinasti ove vladarske kuće često boravili, počeli su da se reflektuju u pogledu odijevanja u ondašnjoj Crnoj Gori. Takođe, s druge strane, uticaji islamskog kostima su prisutni iz razumljivih razloga. U tom ukrštanju različitih uticaja i simbiozi s autohtonim, domicilnim rješenjima, razvijala se osobena ‘crnogorska moda’ prošlih vremena. Dakle, od renesanse, koja s Crnojevićima stiže u Crnu Goru, veća pažnja se posvećuje ovom segmentu društvenog razvoja, da bi za vladavine knjaza/kralja Nikole dostigla kulminaciju. Kralj Nikola je čak morao da donosi zvanična akta kojima zabranjuje pretjerano kićenje, kupovanje/nošenje tzv. ”svitnog ruha”, zbog nemaštine ratnih godina u kojima je Crna Gora živjela. Crnogorska narodna nošnja bila je i zvanična odjeća, nerijetko i uniforma u državničkim audijencijama, a o njenoj ljepoti svjedoče i brojne nagrade koje je osvajala na svjetskim prezentacijama. Svakako, Crnogorci i Crnogorke su uvijek imali istančan osjećaj u pogledu odijevanja, i kako nekada, tako i danas, posvećuju mu veliku pažnju”, smatra Miranović koja je na modnoj sceni od 2008. godine.

Kako kaže, od tada do danas odnos prema modi kod nas se mijenjao, u skladu s mogućnostima, shodno promjenama na globalnom planu i diktatima svjetskih modnih scena, koji su do nas stizali s izvjesnim zakašnjenjima.

“Međutim, činjenica da je te 2008. bilo svega nekoliko aktivnih i aktuelnih kreatora u Crnoj Gori, a da ih danas imamo na desetine, otvaranje Fakulteta za modni dizajn na UDG-u, osnivanje Modne komore, postojanje profilisanih, modnih agencija i slično, govori o rastu kolektivne, institucionalne svijesti u tom pogledu, pored pojedinačnih, individualnih napora i produkcija”, ističe Miranović.

Crnogorci i Crnogorke su uvijek imali istančan osjećaj u pogledu odijevanja, i kako nekada, tako i danas, posvećuju mu veliku pažnju”

I pored dvanaestogodišnje karijere nije izlagala na ostalim modnim manifestacijama koje su se održavale u Crnoj Gori, sem na Smotri mode, a imala je dosta samostalnih revija.

“Moja prva revija, kao što ste pomenuli, bila je 2008. upravo na, takođe, prvom Fashion Connection-u održanom u Baru, u okviru Barskog ljetopisa pod pokroviteljstvom Kulturnog centra Bar. Imala sam još nekoliko saradnji s ovom agencijom, a onda sam odlučila da samostalno nastupam, kada procijenim da treba. To ne konotira s brojem učesnika na određenom modnom događaju, već s odgovornim i profesionalnim odnosom prema svemu što radim i očekujem od drugih”, objašnjava sagovornica “Vijesti” zašto izbjegava kolektivne modne manifestacije.

Miranović ne krije da voli sama da bude odgovorna za svaki detalj u vezi s prezentacijom svog rada. S obzirom na to da joj moda nije glavna profesija, već obavlja veoma zahtjevnu funkciju, trenutno je direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, kreatorka i istoričarka umjetnosti priznaje koliko je zbog takvog pristupa teže pripremiti modele za prezentaciju.

“Istovremeno bavljenje različitim aktivnostima svojevrstan je izazov. Često mi profesionalno bavljenje kulturom i umjetnošću biva uporište i inspirativno ishodište za teme mojih kolekcija. Određena znanja i istraživanja u tom pogledu samo su podrška mojih modnih iskaza. Naravno, potrebna je dobra organizacija, koju uspješno sprovodim zahvaljujući velikoj podršci moje porodice i prijatelja”, ne krije Miranović.

Sve njene kolekcije uvijek su u vezi s istorijom umjetnosti, a Anastazija otkriva da li je razlog za to što ne može da pobjegne od onoga što je godinama učila, ili ipak želi da kroz modu ljudima približi istoriju umjetnosti:

“Istorija umjetnosti svakako daje široko obrazovanje koje sam nadogradila istraživačkim, kreativnim radom u modnom dizajnu. Sve i da hoću ne mogu pobjeći od istorije umjetnosti kojom se kroz razne aktivacije u kulturi i umjetnosti bavim, a tako i vidim moje bavljenje modom. Želim približiti kulturnu baštinu i umjetnost široj publici, onoj kojoj moda može biti ‘mamac’ za ulazak u svijet umjetnosti. Takođe, ako želimo biti inovativni u modi, što je danas prilično teško, upravo mali, lični narativi iz kultura nedovoljno otkrivenih i prezentovanih, mogu biti doprinos na širem planu. Modi sam uvijek prilazila umjetnički i jedino me kao takva interesuje”, tvrdi sagovornica “Vijesti”.

Želim približiti kulturnu baštinu i umjetnost široj publici, onoj kojoj moda može biti ‘mamac’ za ulazak u svijet umjetnosti. Takođe, ako želimo biti inovativni u modi, što je danas prilično teško, upravo mali, lični narativi iz kultura nedovoljno otkrivenih i prezentovanih, mogu biti doprinos na širem planu. Modi sam uvijek prilazila umjetnički i jedino me kao takva interesuje”

Kao neko ko je imao priliku da svoje kreacije predstavi van granica Crne Gore, osvrnula se na to koliko i da li uopšte zaostajemo za svjetskim modnim trendovima.

“Danas smo, zahvaljujući Internetu i društvenim mrežama blagovremeno informisani o aktuelnostima iz svijeta mode, međutim, pitanje je koliko smo spremni da iste prihvatimo, koliko smo otvoreni za novo. Patrijarhalne sredine teže prihvataju bilo kakve promjene, pa i u svijetu mode. Ipak, prisustvo svjetskih brendova na našem tržištu ne dozvoljava da previše ‘zaostajemo’, iako je rijetkost da nam stižu takozvane “prve linije”, jer je vrlo malo konzumenata istih. Generalno smo malo tržište, zanemarljivo za svjetski okvir”, iskrena je Miranović čije su kreacije uvijek specifične u smislu da ne prate ono što se u tom trenutku dešava na modnoj sceni, zato ih kupuju samosvjesne žene, a ima i onih komada koje završe na pozornici.

“Ne povodim se trendovima, međutim, pratim što se dešava u svijetu na polju modnog dizajna. Moje kolekcije pored čvrstog uporišta u crnogorskoj tradiciji, kulturi i umjetnosti uvijek u nekom segmentu, boji sezone ili kroju, isprate date aktuelnosti. U tome je izazov - da spajate naizgled nespojivo na osoben način. Vlasnice mojih modela su ostvarene i samosvjesne djevojke, žene sa stavom, koje vrlo decidno znaju što žele. Takođe, svi modeli imaju svoju namjenu. Često su i kostimi pozorišnih predstava”, zaključuje Miranović.

O modi ne razmišlja sezonski

Ove godine, zbog aktuelne pandemije, mnogi modni brendovi odlučili su da ne prave sezonske kolekcije. Kako na ovaj potez gleda crnogorska kreatorka, otkriva:

“Razumljiv mi je njihov stav, jer njega diktira tržište. O modi ne razmišljam sezonski i moram priznati da sam bila vrlo produktivna u kovid periodu, koji je, nažalost, još uvijek aktuelan”, priznaje Miranović.

“Naime, pored već pomenute kolekcije, koja se bazira na temi iz naše istorijske i kulturne prošlosti, radila sam na jednoj sasvim drugačijoj kolekciji koja je za inspirativno uporište imala umjetničko djelo naše poznate savremene umjetnice, slikarke Sonje Đuranović. Odradili smo štampu Sonjinih slika na svili i kolekcija je u fazi realizacije. Vidjećemo kada i gdje će biti prikazana, zajedno sa Sonjinim umjetničkim radovima. Dakle, koliko sam modno u kulturnoj baštini, toliko sam i u savremenim umjetničkim praksama, i nadalje želim da svojim kreativnim radom doprinosim u edukaciji i popularizaciji kulture i umjetnosti Crne Gore”, kaže Miranović.

( Marija Vasić )