Da utvrde odakle Perišiću lični podaci građana

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je juče inicijativu za pokretanje postupka nadzora Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), zbog sumnje da Vuko Perišić, autor softvera za provjeru podrške birača na listama, ima neovlašćen pristup i da neovlašćeno obrađuje lične podatke crnogorskih građana.

“Zaštita ličnih podataka ne može biti poništena angažmanom Perišića od strane Državne izborne komisije (DIK) i nadamo se da će to prepoznati i AZLP i blagovremeno djelovati primjenjujući striktno Zakon o zaštiti ličnih podataka”, kazao je “Vijestima” Damir Suljević iz CGO.

“Vijesti” su nedavno objavile da DIK umjesto softvera koji je lani dobila od Misije OEBS-a, za provjeru potpisa koristi rješenje Perišića, inače bivšeg odbornika DPS-a na Cetinju i rukovodioca Odsjeka za informaciono-komunikacione tehnologije u Skupštini Crne Gore. Iz DIK su objasnili da su odluku donijeli jer je rješenje Perišića “brže”.

“U softver za koji smo se opredijelili potrebno je unijeti JMB građana, dakle 131.855 podataka, koliko je i potpisa. Sa druge strane, u softver doniran od strane OEBS-a potrebno je unijeti četiri podatka (ime, prezime, datum rođenja, matični broj), što je 527.420 podataka”, objasnio je takvu odluku nedavno predsjednik DIK Aleksa Ivanović.

Suljević iz CGO je kazao da je tom izjavom Ivanović “praktično potvrdio da softver Perišića ima već inkorporisane određene lične podatke građana koji su potpisom dali podršku nekoj izbornoj listi”. Tako, kako su kazali u CGO, Ivanović “indicira da, za razliku od softvera koji je donirala Misija OEBS-a, u softveru Perišića već postoje inkorporirani lični podaci lica koja su potpisala podršku”.

“Samim tim što u softveru postoje i drugi podaci lica, dolazi se do zaključka da je neophodan samo unos jedinstvenog matičnog broja, kako bi softver prepoznao i ostale lične podatke lica koja su dala podršku izbornim listama”, piše u inicijativi CGO prema AZLP.

Suljević je “Vijestima” rekao da je za razliku od tog rješenja, koji je “vrlo problematičnim sa aspekta zakonitosti”, softver OEBS-a koji je doniran DIK-u i koji DIK ne koristi, “mnogo je bezbjedniji”.

“I kako se čini iz tog objašnjenja predsjednika DIK-a, u skladu sa zakonskim normama. Vrlo je opasno kad institucije radi brzine i smanjenja sopstvenih napora pronalaze i koriste nezakonita rješenja. Štetu za to snose građani – bilo da su među onima čiji se podaci zloupotrebljavaju na taj način, ili kroz kasnije uplate odšteta ako dođe do tužbi zbog zloupotrebe ličnih podataka”, rekao je on.

Iz CGO ranije su DIK-u uputili zahtjev za slobodan pristup informacijama i tražili da im se dostave podaci o tome da li je i kada objavljen javni poziv za izradu rješenja za koje je angažovan Perišić, da li je bilo drugih ponuda, osim njegove, kao ni koliko je softver na kraju koštao. Iz DIK nisu odgovorili na zahtjev CGO. Na ista pitanja, nisu odgovorili ni redakciji “Vijesti”.

Takvu odluku DIK-a komentarisao je nedavno i dugogodišnji član Savjeta AZLP Radenko Lacmanović, koji je ocijenio da je rješenje koje je DIK izabrao manje bezbjedno, te da je nejasna i svrha takve odluke DIK-a i otvoreno pitanje da li se izabranim rješenjem provjerava tačnost podataka ili autentičnost samih potpisa.

Iz DIK-a nisu odgovorili i na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim da li su sa OEBS-om komunicirali o eventualnoj doradi njihovog softvera, kako bi ipak bio iskorišten. Nisu odgovorili i da li je, kad su shvatili da DIK treba drugo rješenje, za izradu novog softvera objavljen poziv, kad je poziv objavljen i da li je, osim Perišića, bilo drugih ponuđača. Nije poznato i kolika je vrijednost softvera čiji je autor bivši odbornik DPS-a i uposlenik u Skupštini.

( Damira Kalač )