Alarm pišti, ali se školsko zvono još ne čuje

Nije važno kad će početi školska godina, važnije od toga je da obrazovni sistem nije spreman za potpuno novo vrijeme koje je donio koronavirus, jer poslije epidemije - škola i obrazovanje više nikad neće biti isti.

To je “Vijestima” kazala Biljana Maslovarić, izvršna direktorica Pedagoškog centra Crne Gore, komentarišući odluku Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) i Ministarstva prosvjete da početak školske godine odlože za cio mjesec.

“Irelevantno je da li će školska godina početi 1. septembra ili 1. oktobra, pitanje je šta se radi u međuvremenu - da li postoji plan edukacije nastavnika, da li su razrađeni svi mogući oblici učenja, kako ćemo u okolnostima epidemije nalaziti prostor za socijalizaciju djece, kako ćemo da im prenesemo i druge vrijednosti, da se nauče stavu, brojnim vještinama i kompetencijama koje se usvajaju tokom obrazovanja”, kazala je Maslovarić.

Za platformu #Učidoma, koja je nastala kao odgovor Ministarstva i partnera na korona krizu, kaže da je izuzetna, ali da ne može biti dovoljna za kvalitetan sistem obrazovanja.

“Šta će to resor prosvjete da sprovede, koje su to strategije, o čemu su još, osim te platforme, razmišljali”, pita Maslovarić.

Iz resora Damira Šehovića nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”, između ostalih i o eventualnom skraćenju nastavnih planova, o čemu se spekuliše u školama pred za danas zakazane sjednice nastavničkih vijeća, na kojima bi prosvjetari trebalo da budu obaviješteni šta i kako dalje. Spekulacijama o skraćenju nastavnih planova ide naruku činjenica da bi bilo veoma teško nadoknaditi neodržane časove u septembru, čak i u situaciji bez korone, jer bi đaci morali u škole svake subote u sljedećih pola godine...

“Vijestima” je iz više srednjih škola potvrđeno da očekuju da će biti u obavezi da materijale za časove objavljuju na sajtovima škola i da se razmatra mogućnost da nastava bude organizovana i preko Majkrosoftove platforme. Navodno, malo profesora obučeno je za taj vid nastave, a neki su trenutno na obuci, ili će uskoro biti...

Iz Ministarstva prosvjete više puta su saopštili da je obrazovni sistem spreman za početak školske godine, a “Vijestima” su nedavno nezvanično saopštili da će škole otvoriti vrata kao i svake godine - 1. septembra. Osim što su saopštavali da i dalje snimaju sadržaje za #Učidoma, što su platformi posvetili i čitavo avgustovsko izdanje “Prosvjetnog rada” i nedavno objavili da je završena i digitalizacija udžbenika za prvake, nisu saopštili bilo kakav drugi plan organizacije nastave u vrijeme korona krize.

Umjesto toga, na preporuku Instituta za javno zdravlje (IJZ), 18. avgusta saopštili su da se školska godina pomjera za 1. oktobar.

Kazali su i da se odluka donosi isključivo u cilju zaštite zdavlja djece. Za 30. avgust zakazani su parlamentarni izbori, a istog dana biće održani i lokalni u Andrijevici, Budvi, Gusinju, Kotoru i Titvu.

“Početak školske godine... odgođen je za 1. oktobar, zbog procjene zdravstvenih vlasti da regularan početak školske godine, za koji je obrazovni sistem bio spreman, nosi rizik po zdravlje djece zbog neizvjesnog razvoja epidemiološke situacije koja je, iako pod kontrolom, još uvijek složena”, saopštili su iz resora prosvjete.

Odluka o odgađanju, kako su naveli, odnosi se i na škole i na vrtiće. Istog dana, iz Ministarstva su najavili da će IJZ i predstavnici sistema obrazovanja u narednim danima “definisati jasne preporuke na osnovu kojih će detaljno biti objašnjen način organizacije nastave u školama i vrtićima, kada za to dođe vrijeme”.

Iz tog resora i IJZ više puta su kazali da će preporuke da budu gotove do kraja pretprošle, a zatim i do kraja prošle sedmice. Taj rok pomjeren je za ovu sedmicu.

Iz Ministarstva su u petak saopštili da će za nekoliko dana predstaviti i modele funkcionisanja školske godine, koji će biti najbezbjedniji za djecu. Kazali su da se i dalje snimaju časovi za platformu #Učidoma, a u saopštenju medijima naveli i da su svjesno izbjegli da se ti materijali koriste u nastavi u septembru.

“Jer znamo koliko je važno iskoristiti sve mogućnosti za direktan kontakt u školi”.

U porukama koje su direktori navodno slali nastavnicima piše da će učenici prvih šest razreda osnovne škole prisustvovati fizički nastavi, a da će ostali nastavu pratiti onlajn, da će djeca do šestog razreda biti u odjeljenjima od po 15 đaka, da će časovi biti skraćeni, a da će biti održavana najviše četiri dnevno...

Iz resora prosvjete, međutim, nisu odgovorili na ta pitanja. Nezvanično, “nešto od svega biće vjerovatno i sprovedeno u praksi”.

Maslovarić za “Vijesti” kaže da je trebalo odlučivati ne o datumu za početak školske godine, već kako da obrazovni sistem bude kvalitetan i kako da se u situacijama koje su opasne po zdravlje, kao što je epidemija novog koronavirusa, napravi ambijent u kojem će škola biti otvorena.

“Trebalo je odlučivati kako da držimo kanale socijalizacije djece, a škola je jedan od ključnih faktora u tom procesu. U 21. vijeku imati informaciju nije umjetnost, svi smo izloženi informacijama. Djeci treba kontakt, treba otvoreni odnos i komunikacija sa nastavnikom, gdje se uspostavljaju sistem vrijednosti, uči timski rad…”, kaže Maslovarić.

Prema njenim riječima, prethodna školska godina završena je sa saznanjem da je obrazovni sistem spreman, da za narednu postoje dva scenarija. U prvom, plan je bio vratiti se na stari sistem, ali Maslovarić kaže da se to više ne može desiti, jer škole i obrazovanje više nikad neće biti isti.

Drugi plan značio je nastavak #Učidoma, za koji Maslovarić, uz sve pohvale, kaže da ne može da bude i jedini način rada.

Zamjera nadležnima jer su, kako je kazala, odluku od odlaganju školske godine donijeli bez konsultacija sa strukom.

“Iz Ministarstva je saopšteno da se odluka o pomjeranju početka školske godine donosi isključivo u cilju zaštite zdravlja djece. Da li postoji nešto što mi kao građani ne znamo, da li su nam škole baš izvori epidemije, pa je problem najlakše riješiti potpunim zatvaranjem”.

I u Sindikatu prosvjete očekivali su da struka kaže zadnju riječ kad je u pitanju obrazovni sistem

“Očekivali smo da će stručni timovi, sastavljeni od nastavnika, ljekara iz IJZ, predstavnika Sindikata prosvjetnih radnika, Ministarstva rada, raditi neprekidno u proteklih pola godine, odraditi analize, snimanje stanja u školama i ponuditi učenicima i roditeljima nekoliko rješenja. Umjesto toga, predstavnik Zavoda za školstvo izjavljuje da se još ne zna kako će početi školska godina”, navodi se, pored ostalog, u pismu koje je Sindikat uputio resoru prosvjete 17. avgusta, dan prije objave da će školska godina biti odložena.

Otvorili su i nekoliko pitanja, među kojima i na osnovu čega vršiti eventualne podjele odjeljenja na grupe, ali i ako se planira skraćivanje nastavnog časa, koliko bi ta mjera dovela do povećanja obima rada nastavnika… Pitali su i da li treba primijeniti skraćenje nastavnog predmetnog programa...

U regionu, nastava će početi na klasičan način, a pojedine zemlje već su spremile preporuke za početak školske godine u septembru.

Nadležni u Hrvatskoj, prema pisanju medija, završili su preporuke za djecu do četvrtog razreda osnovne škole, a nastava bi trebalo da počne 7. septembra - u učionicama. Mjere će, kako je najavljeno, da budu poznate 31. avgusta. Najmlađi vjerovatno neće morati da nose zaštitne maske.

U Srbiji će niži razredi pohađati nastavu u prijepodnevnoj smjeni, a viši u popodnevnoj. Časovi će biti skraćeni na 30 minuta, a sva odjeljenja koja imaju više od 15 učenika dijeliće se u dvije grupe. U školama će biti obavezno nošenje zaštitnih maski.

U crnogorskom sistemu obrazovanja je više od 100 hiljada djece.

Problem i veliki broj đaka u odjeljenjima

Maslovarić kaže da jedinstveno rješenje svakako ne postoji i navodi neke primjere za koje smatra da su uspješni modeli obrazovanja u uslovima epidemije. Kao jedan takav, pominje “balončić”, model primijenjen u skandinavskim državama, gdje djeca idu u školu, ali najmanje borave fizički u školskoj zgradi. Umjesto toga, nastava se realizuje u prirodi. I odjeljenja su podijeljena, kaže, na po deset đaka, što pomaže lakšoj kontroli epidemije.

“Ako se razboli jedno dijete, jednostavnije je među desetoro djece identifikovati izvor infekcije, lakše se prati epidemiološka slika, ne samo kod djece, nego uopšte u populaciji”.

Napominje da u crnogorskim školama broj đaka uglavnom premašuje normu, pa je u nekim razredima i više od 30 đaka.

Dodaje i da je trebalo da svaka škola uradi izmjene plana rada, da se probaju primijeniti primjeri dobre prakse iz svijeta, da se ne donose generalni planovi, već da se planira u odnosu na pojedinu školu.

Kao primjer države koja je već prihvatila da je epidemija donijela promjenu i da se o zdravlju već danas mora drugačije razgovarati nego ikad, navodi Austriju.

“Oni su napravili takozvani semafor - uputstva na listu papira sa bojama, koje ukazuju kako se reaguje u kojoj od situacija, ako je zelena tako i tako, žuta, crvena…”, kaže ona.

Maslovarić: Odluke političke donose se “iz centrale”

Maslovarić ističe da je sigurna da su odluke koje se donose političke i zamjera jer se donose “iz centrale”, a ne delegiraju na nastavnike, roditelje, pa i djecu. “Jasno se vidi da su političke partije ušle iz svojih interesa, rade i funkcionišu tako što vide biračko tijelo unutra. Iz te vizure, a ne vizure profesionalizma i decentralizacije i delegiranja obaveza, oni su dodatno doprinijeli da nastavnici čekaju gotova rješenja… Pominju se i ekonomski faktori, čak i da je školska godina odložena da bi se popravila turistička sezona. To je nevjerovatno”, kaže ona.

( Damira Kalač )