Kako DPS misli da sankcioniše širenje lažnih vijesti putem medija

Legitimnost borbe protiv tzv. lažnih vijesti sagovornici iz medija i civilnog sektora ne spore, ali im je sporno to što incijativa dolazi od vladajuće stranke i to u izbornoj godini

123 pregleda6 komentar(a)
RTCG, Foto: Screenshot (YouTube)
25.01.2018. 18:58h

Dan nakon sjednice Predsjedništva DPS-a u toj stranci objašnjavaju šta su mislili kada su saopštili da će vVadi predložiti usvajanje zakona koji bi sankcionisali širenje lažnih vijesti putem medija, i to u skladu sa, najboljom praksom razvijenih evropskih zemalja i država članica NATO-a.

„Dakle, Njemačka je skoro uvela jedan takav zakon, u Velikoj Britaniji trenutno traje polemika da li je potrebno uvesti zakon koji bi se bavio sankcionisanjem tzv. fejk njuz informacija, dok je i francuski predsjednik Makron najavio jednu žestoku borbu protiv takvih informacija“, kazao je Miloš Nikolić (DPS).

Medijski poslenici i civilni sektor strahuju da bi ova ideja u izvođenju DPS-a lako mogla da se pretvori u cenzuru.

“Za nekoga može biti lažna vijest ako toj informaciji, u novinarskoj brzini, recimo nedostaje jedno od pet osnovnih novinarskih pitanja. To može neki državni činovnik proglasiti lažnom viješću. Ovdje postoji ozbiljan problem da će se ući u zonu gdje će se ograničavati sloboda informisanja I izražavanja. Treba biti veoma oprezan”, kazao je Duško Vuković, analitičar medija.

“Ne bih voljela da vidim da ovo bude jedna od inicijativa koja će biti zapravo upotrijebljena da se nastavi obračun sa nepodobnim medijima”, kazala je Ana Nenezić iz CGO,

U DPS tvrde da je ovakav stav zlonamjerno tumačenje nečega što je neophodnost .

„Mislim da ne postoji neki ustaljeni stav da bi uopšte trebali predavati toliko relevantnosti već u ovoj fazi. Zaista smatram da ukoliko i postoji stav pojedinih medijskih organizacija u tom dijelu, da je to jedno zlonamjerno tumačenje nečega, što je potpuno jedna normalna incijativa“, dodaje Nikolić (DPS).

Legitimnost borbe protiv tzv. lažnih vijesti sagovornici iz medija i civilnog sektora ne spore, ali im je sporno to što incijativa dolazi od vladajuće stranke i to u izbornoj godini.

“Ne znači da ne treba se boriti protiv lažnih vijesti, ali kad nešto dolazi iz centara moći, a u ovom slučaju je to vladajuća partija, koja se nije proslavila po nekoj naglašenoj želji da promovise slobodu izražavanja, onda to meni već miriše na dobijanje šalgvorta za neku vrstu zloupotrebe”, navodi Vuković.

“Ono što nas drugi primjeri i iskustva uče, da treba da budemo vrlo oprezni kada ovakve incijative dolaze od ladajuće partije, a posebno, ako u svojoj osnovi imaju sankciju, kao nešto na šta se pozivaju”, smatra Nenezić.

Iz nevladinog sektora zaključuju da je najbolja i najasnija slika inicijativnosti vlasti na polju medija trenutna situacija u javnom servisu , koga nastoje da ponovo vrate pod sopstvenu kontrolu.