Putin spremio trupe za Bjelorusiju

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je juče da je Kremlj osnovao „rezervne policijske snage“ kao podršku bjeloruskom lideru Aleksandru Lukašenku, mada neće biti raspoređene osim ukoliko tamošnji neredi ne izmaknu kontroli.

Ovi komentari su do sada najsnažniji signal da se Rusija priprema da upotrijebi silu ukoliko bude potrebno u Bjelorusiji. Komentari su izazvali snažnu reakciju bjeloruskog susjeda i članice NATO, koja zahtijeva da Moskva odbaci takav plan.

„Naravno da imamo određene obaveze prema Bjelorusiji, a pitanje koje je pokrenuo Lukašenko bilo je hoćemo li pružiti neophodnu pomoć“, kazao je Putin u intervjuu za državnu televiziju.

„Rekao sam mu da će Rusija ispuniti svoje obaveze. Aleksandar Grigorovič (Lukašenko) je zatražio od mene da formiram rezervnu policiju i ja sam to učinio. Međutim, složili smo se da je nećemo koristiti osim ukoliko situacija ne izmakne kontroli.“

U srijedu veče avion koji se koristi za prevoz vodećih zvaničnika ruske bezbjednosne službe FSB sletio je u Minsk drugi put ove nedjelje. Kremlj je saopštio da nema informacije o tome ko se nalazio u avionu i kakve su konsultacije obavljene.

Koordinacioni odbor bjeloruske opozicije je saopštio da je neprihvatljivo da Rusija osnuje oružane snage bilo kakve vrste za dejstva u Bjelorusiji i da takav potez predstavlja „kršenje međunarodnog prava“.

Reakcija poljskog predsjednika Mateuša Moravjeckog je bila oštra.

"Poljska „poziva Rusiju da smjesta povuče planove o vojnoj intervenciji u Bjelorusiji, pod lažnim izgovorom za ponovno uspostavljanje kontrole - što je neprijateljski čin, kršenje međunarodnog prava i ljudskih prava bjeloruskog naroda, koji treba da bude slobodan da sam odlučuje o svojoj sudbini“, objavio je Moravjecki na engleskom jeziku na Tviteru.

Poljska je takođe pozvala bjeloruskog ambasadora da razjasni ono što je Varšava nazvala „neosnovanim optužbama“ da ima prikrivene planove za bjelorusku teritoriju.

Lukašenko, koji tvrdi da su protesti dio NATO zavjere da podijeli Bjelorusiju, optužio je Poljsku da planira da preuzme region Grodo koji se graniči s Poljskom i Litvanijom ukoliko se Bjelorusija raspadne.

Kremlj je do sada bio oprezan u reakciji na događaje u Bjelorusiji, ali izgleda da je Putin odlučio da za sada podrži Lukašenka nudeći mu pored naoružanih snaga i ekonomsku podršku.

Lukašenko je kazao da je s Putinom razgovarao o reprogramiranju bjeloruskog duga Rusiji u iznosu od milion dolara, a i da bi dogovor mogao uskoro biti postignut.

Rusija je takođe poslala i novinare da rade u državnoj bjeloruskoj televiziji nakon što su zaposleni u tom mediju dali ostavke u znak protesta zbog, kako su naveli, naređenja da emituju propagandu.

Ranije juče bjeloruska policija je privela oko 20 novinara koji su se pripremali da izvještavaju s protesta u centru Minska i zaplijenila njihove telefone i lična dokumenta, kazao je jedan očevidac za Rojters.

Ministarstvo unutrašnjih poslova kasnije je saopštilo da su novinari prebačeni u policijsku stanicu kako bi policajci provjerili da li imaju validne akreditacije.

Saopšteno je da će oni sa zvaničnim akreditacijama biti oslobođeni. Ministarstvo je navelo da se radilo o provjeri, a ne o privođenju.

Nakon što je bjeloruska policija prošle nedjelje zauzela manje agresivan stav, hapšenja demonstranata su ponovo intenzivirana.

„Posljednjih dana bilježimo rast represije“, kazao je Valentin Stefanovič, aktivista u grupi za građanska prava.

„Vlasti su čekale da aktivnosti na ulicu počnu da jenjavaju i onda da krenu u napad Nadam se da su makar zlostavljanja i mučenja prestala“.

( Nada Bogetić )