Premijerove namjere nisu bile iskrene

Inicijativa Savez za Evropu, koju je premijer Duško Marković pokrenuo u februaru ove godine, kao ideja nije dovedena do kraja i nema usaglašenih zaključaka, niti efekata, smatra dio učesnika iz civilnog sektora.

Predstavnici opozicionih partija koje su se odazvale pozivu premijera nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” o efektima te inicijative.

Marković je na sjednici Vlade 25.juna “ informisao... o rezultatima dijaloga vođenog sa brojnim društvenim akterima u okviru njegove inicijative Savez za Evropu kao i o planu daljih aktivnosti koje proizilaze iz dijaloga”.

“U skladu sa rezultatima dijaloga u okviru inicijative Savez za Evropu i postignutim visokim nivoom usklađenosti stavova, Vlada je utvrdila Amandmane na Predlog zakona o medijima i Amandmane na Predlog zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, koje je predložilo Ministarstvo kulture,” navodi se u saopšenju sa druge sjednice izvršne vlasti iz jula ove godine.

To je, kako je juče odgovoreno”Vijestima” iz Vlade, potvrda da je ona “djelovala u skladu sa nekim temama istaknutim tokom razgovora”.

Marković je krajem februara i početkom marta imao sastanke sa nevladinim sektorom, predstavnicima medija, Udruženjem pravnika, Univerziteta Crne Gore, DANU i CANU. Sreo se i sa predsjednicom SDP-a Draginjom Vuksanović Stanković i nezavisnom poslanicom Ankom Vukićević, nakon čega je napravljena pauza zbog koronavirusa.

Razgovore je nastavio 29. maja sa predstavnicima GP URA i nezavisnim poslanikom Aleksandrom Damjanovićem.

Izvršna direktorka CRNVO Ana Novaković Đurović rekla je da je odnos premijera i Vlade prema tom dijalogu bio neprofesionalan, neodgovoran i suštinski neiskren.

“CRNVO je predložio konkretne mjere u oblasti izmjene Zakona o sprečavanju korupcije, procesa evropske integracije, promjene pregovaračke strukture, kao i čitav niz mjera u oblasti razvoja civilnog društva i eventualnog uspostavljanja saradnje sa institucijama. Od svega predloženog jedino je pozitivno odgovoreno na jedno - omogućeno je učešće predstavnika NVO u radu Savjeta za vladavinu prava”, rekla je “Vijestima” Novaković Đurović.

Ona je dodala da je tokom pandemije kovida-19, koja je uslijedila ubrzo nakon razgovora, uslijedilo apsolutno ignorisanje preporuka kada su predložili mjere za ublažavanje njenih posljedica na rad nevladinog sektora.

“Niti jedna od predloženih mjera nije usvojena. Uputili smo i druge apele, a na bazi tema i razgovora koje su pokrenute tokom dijaloga, ali na te apele nijesmo dobili ni odgovor. Paradoksalno, nakon lansiranja inicijative Savez za Evropu i taj trend imamo i danas”, rekla je Novaković Đurović.

Ona je dodala da nijesu iznenađeni ovim odnosom, jer su izričito isticali da će o kvalitetu ove inicijative i njenim efektima dati sud nakon određenog vremena. “Vlada se potrudila da nam neočekivano brzo pokaže da namjere nisu bile iskrene, a premijer da nema kapacitete ni snage da pokrene i predvodi ozbiljnije reforme”, zaključila je Novaković Đurović.

Izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić smatra da Savez za Evropu kao ideja nije doveden do kraja, jer je trebalo neke zaključke staviti na papir i oko njih se saglasiti.

“No, epidemija i izborna utakmica su prekinuli aktivnosti, koje imaju smisla jer Vlada je na taj način dobila mnogo ideja u cilju popravljanja stanja u društvu i procesu integracija. Nekoliko stvari oko kojim smo pričali su implementirane, a sve ostalo očekujemo da novi sastav Vlade u septembru sprovede u djelo”, kazao je Raonić.

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ne misli da je sastanak bio beskorisan i, kako je kazala, NVO treba da koriste svaku priliku da utiču na vlast da bude bolja.

Ona je za “Vijesti” rekla da je Vlada prihvatila njihov predlog da izmijeni prelazne i završne odredbe Zakona o slobodi vjeroispovjesti i pravnom položaju vjerskih zajednica, ali su pregovori sa SPC propali po pitanju registracije.

Prihvaćeno je i da se odustane od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje je HRA predložila zajedno sa drugih 43 NVO.

”Premijer je rekao i da je Vlada saglasna da se angažuje strani ekspert da preispita istrage ubistva Duška Jovanovića i napada na Tufika Softića”, navela je Gorjanc Prelević.

Dodaje da Vlada nije odgovorila na inicijativu iz septembra 2019. godine za donošenje zakona u Crnoj Gori o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika i zatvorenica Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora iako su obećali da će odgovoriti.

“Nije prihvaćen ni predlog da Vlada obešteti sve žrtve ratnih zločina čiji su tužbeni zahtjevi odbijeni zbog zastarjelosti u onim slučajevima u kojima sudovi nisu utvrdili da se radilo o ratnom zločinu (‘Bukovica’, ‘Deportacija’, ‘Kaluđerski laz’), ili krivični postupak nije ni vođen (slučaj ‘Murino’). Predložili smo i da se policija (koja je u nadležnosti vlade) posveti istraživanju nekažnjenih počinilaca ratnih zločina, ali ni to ne vidimo da je prihvaćeno. Razgovarali smo i o izgradnji zatvorske bolnice, psihijatrijske klinike, što sve još nije započeto, kao i o potrebi za izmjenama više zakona, propisa, strategija, od kojih se na nekima radi”, kazala je Gorjanc Prelević.

Nisu prihvaćeni predlozi da se obustavi kažnjavanje građana

Nisu prihvaćeni predlozi HRA da se obustavi represivno procesuiranje i kažnjavanje građana zbog komentara na društvenim mrežama, isticanja zastava drugih država i povrede ugleda državnih simbola, jer je to suprotno međunarodnim standardima slobode izražavanja. “Vidim da je nedavno to isto kritikovala i misija OEBS-a koja prati izbore u Crnoj Gori”, rekla je Gorjanc Prelević. Povodom jačanja garancija nezavisnosti sudstva, za šta je najvažniji Sudski savjet, koji je „donosio i skandalozne odluke“ o izboru predsjednika sudova i sudija, HRA je ponovo predložila da se Zakon o Sudskom savjetu dopuni. Predložili su da se propišu uslovi za izbor članova tog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima bi se obezbijedilo da oni budu nezavisni i nepristrasni, kao i odredbe o sprečavanju sukoba interesa u odnosu na sve članove Sudskog savjeta. „Vlada je u međuvremenu radila na predlozima izmjena tog zakona, ali ti predlozi još uvijek nijesu objavljeni tako da ne znamo šta je bila spremna da predloži“, kazali su iz HRA.

( Biljana Matijašević, Željka Vučinić )