Crna Gora da ne bude glavobolja za EU

Zadatak crnogorske uprave, u ovoj fazi pregovora o pristupanju EU, je da svojim rezultatima uvjeri zemlje članice da se Crna Gora aktivno mijenja i da kada im se pridruži neće biti glavobolja za ostale, ocijenila je predstavnica Instituta alternativa (IA) u Radnoj grupi za poglavlje 23 Dina Bajramspahić.

Podsjeća da su donosioci odluka u EU funkcioneri, a samim tim i političari, i da oni moraju eventualno podržavanje proširenja da “odbrane kod kuće”. “Budući da širom EU dominira neraspoloženje za nova proširenja i da balkanske zemlje nisu na dobrom glasu, moraju da imaju konkrente argumente. Evropljane ne zanimaju neke i nama nerazumljive statistike Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) ili Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), očekuju se opipljive stvari, jasni primjeri, upečatljivi, u svim sferama društva”, rekla je Bajramspahić “Vijestima”, govoreći o očekivanjima u vezi s novim izvještajem EK koji se očekuje u septembru.

Ona smatra da će generalni ton izvještaja o Crnoj Gori i to koliko će biti kritički u načelu, dominantno zavisiti od toga kako će proći izborni dan, u smislu poštovanja zakona i procedura, funkcionisanja institucija, kvaliteta demokratije, kompetitivnosti izbora i jednakosti šansi.

“Kada su u pitanju pregovaračka poglavlja, ocjene će mahom biti slične prethodnim, a naročito će za poglavlja 23 i 24 biti gotovo iste kao u junskom non-pejperu. To samo po sebi treba da doživimo nezadovoljavajućim. U domenu reforme pravosuđa, borbe protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, bukvalno ništa u izvještajnom periodu nije urađeno kako bi se zavrijedile neke pohvale u septembru. Krajnje je vrijeme da institucije promijene svoj stav iz - ‘huh, preživjeli smo progress report’, u ‘moramo sami osmisliti i realizovati velike akcije i poteze kao dokaz ozbiljne posvećenosti dostizanju standarda’ i tako uporno, svakih šest mjeseci, do učlanjenja”. EK je u non-pejperu iz juna istakla zabrinutost zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu, navodeći i da izazovi ostaju u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija...

Bajramspahić kaže da će EU sve manje da govori “da moramo ovo ili ono, biće nam ostavljeno da ako želimo da napredujemo, sami preduzmemo nešto”. “U tom svjetlu posmatram i situaciju s trećim mandatima. Šansa da se predsjednica Vrhovnog suda (Vesna Medenica) povuče je bila mala, ali je taj potez mogao da proizvede benefite za samu reformu pravosuđa, za jačanje institucija nasuprot koncentraciji moći u rukama pojedinaca, te da zabilježi neke bodove u EU, približi nas dobijanju završnih mjerila. Ništa od toga se nije desilo, i to je šteta”, kaže Bajramspahić, odgovorajući na pitanje kako će na izvještaj EK uticati to što nije prihvaćena preporuka vicepremijera i ministra pravde Zorana Pažina da se predsjednici sudova koji su izabrani za treći mandat, povuku s tih funkcija.

Kao pozitivno iz prethodnog perioda navodi to da je Crna Gora prihvatila novu metodologiju pregovaranja i usvojila Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, što će biti pozdravljeno od EK.

“Ali, generalno, mislim da će izvještaji EK sve više da zvuče ravnodušno. Niko nas neće kažnjavati niti dramiti, samo nećemo napredovati dok ne ponudimo više. To je dovoljna kazna jer je naš cilj punopravno članstvo. Mislim da je taj pristup EU dobar za naše sazrijevanje i okretanje ka sopstvenim kapacitetima.”

Podsjeća da su predstavnici IA članovi mnogih radnih grupa koje rade na reformama i zajedničko za sve te grupe je žustro negiranje problema i ulaganje više energije u smišljanje izgovora, nego traženje načina da se problemi riješe.

“To je ambijent u kojem su i reforma pravosuđa, reforma antikorupcijskih institucija, reforma javne uprave i javnih finansija, uglavnom blokirane i čekaju vrijeme kada će se poštenije sagledati stvarno stanje stvari. Tužilaštvo radi sporo i nevoljno, slabe volje i slabih kapaciteta, dok antikorupcijske institucije štancuju statistike kojima se ne unapređuje ništa i mahom ne proizvode nikakvu vrijednost.”

Stanje u medijima zabrinjavajuće

Bajramspahić upozorava da je stanje u medijima u Crnoj Gori zabrinjavajuće i tu vidi najmanje tri reda problema: prvo i osnovno - neriješeni napadi na novinare i imovinu medija, etiketiranje novinara, a tokom ove godine i hapšenja.

Podsjeća da su slobodni mediji preduslov demokratije i stvaranje ambijenta u kojem mediji mogu mirno da rade minimalan je zadatak države. “Drugi dio problema je finansiranje medija i radna prava i zarade novinara i novinarki, što je takođe uslov da mediji ispune svoju ulogu i služe društvu na pravi način. Što me dovodi do trećeg problema, kvalitet i profesionalizam. Čini mi se da su etički ideali u medijima prilično izblijedjeli i da više nego ikada dominira jednostranost, plitkost, isključivost, propaganda, navijanje i svrstavanje, tabloidizacija. Uvažavajući malobrojne izuzetke, porazno je da je jaz između izvještavanja različitih medija toliko dubok kao da se radi o potpuno različitim zemljama. Ne radi se tu o pluralizmu, nego o neodgovornosti za izrečeno i za posljedice.”

I dok država, kako dodaje, ima obavezu oko prvog i drugog problema, presudnu ulogu u rješavanju trećeg mora imati medijska samoregulacija, jer novinarska struka mora sama sebi nametnuti visoke standarde i braniti ih. “Bilo čije miješanje u tom pogledu bilo bi podložno zloupotrebi i ograničavanju slobode i nezavisnosti. Mislim da bi bilo dobro nagrađivati tekstove zasnovane na dokazima i činjenicama, te analitički ukazivati na tekstove koji ponižavaju novinarstvo kao jedan od stubova slobodnog društva.”

Smatra da umjesto podilaženja najnižim porivima čitalaca i gledalaca, treba ići težim putem i podizanjem javne svijesti postići da građani odbace sadržaje koji banalizuju stvarnost ili podstiču na mržnju i ukopavanje u rovove.

“Tu zabrane i gušenje nisu pravi put jer će se uvijek pojavljivati novi takvi sadržaji, već znanje, argumenti, činjenice, dijalog, neostrašćenost. To je često dosadnije u našem društvu, ali se jednostavno mora više društveno vrednovati.”

Žene imaju potencijal da poprave kvalitet javnog dijaloga

Govoreći o rezultatima parlamenta, Bajramspahić je ocijenila da je cijeli skupštinski saziv 2016-2020. protraćen.

“To ne smije da se ponovi. Skupština mora da bude jaka i aktivna, ne samo pričaonica, nego pokretač konkretnih promjena u društvu. Duboko vjerujem da se Crna Gora mijenja amandmanima, amandman po amandman i primjenom zakona, a ne populističkim tiradama kakvih smo se naslušali. S takvim praksama će se nastaviti ako se tome ne budemo suprotstavljali.” Dodaje da, iako procentualni iskorak nije napravljen, karakteristika ovih izbora je to da su žene u svim partijama snažnije istupile kao kreatori politika svojih partija, a ne kao dekor.

Poručuje da je to veoma važno i da žene imaju potencijal da poprave nivo i kvalitet javnog dijaloga, koji je tokom prošle i ove godine srozan do neslućenog dna.

Smatra da bi bilo dobro da poslanice u novom sazivu Skupštine nađu način da održavaju komunikaciju između partija i da zajedno, dogovaranjem, “guraju” dobre parlamentarne inicijative koje su u interesu svih građana, bez obzira što između njih postoje ozbiljne programske razlike.

“Dijalog je uvijek legitiman, a transparentan dogovor nije nemoralna stvar. Moramo da ohrabrujemo saradnju umjesto fanatizma, isključivosti, satanizovanja neistomišljenika, jer je to primitivno i jalovo.

Oko nekih pitanja nećemo nikada moći da se dogovorimo, ali nerazumno je da je sve paralisano u međuvremenu, nego valja raditi u interesu cijele zajednice. Skupština mora da se uključi u integracije i doprinese napretku pregovora.”

Hapšenja zbog statusa na Fejsbuku duboko naopaka

Bajramspahić smatra da su hapšenja zbog statusa na Fejsbuku duboko naopaka, sve i da su zakonita, “a nisu, već su protivna evropskim i međunarodnim standardima”. “Zbog slobode govora i mišljenja, kojim se ne poziva na nasilje i koja ne predstavljaju govor mržnje, niko se ne smije hapsiti u demokratskom društvu. Kritičko mišljenje je preduslov zdravlja društva. Čak i da se radi o vrijeđanju i neprijatnom uznemiravanju, mora se ići težim, a tolerantnijim putem. Tamo gdje su zakazali kultura i obrazovanje, nije rješenje zatvor.”

( Biljana Matijašević )