Kako je turistička godina doživjela krah: Sezona duhova

Promovisanje Crne Gore kao “korona free” destinacije i za kratko vrijeme gubljenje tog statusa, povećanje epidemiološkog rizika, slabo funkcionisanje avio-saobraćaja, drumska udaljenost od evropskih destinacija, restriktivni odnos prema građanima BiH i Srbije, uvođenje politike u turizam - neki su od razloga koji su doveli do kraha turističke sezone.

I dok iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) ističu da zbog pandemije koronavirusa ova godina ne može da se poredi s bilo kojom ranije, predsjednica Rebuilding.Travel organizacije za Balkan i počasna konzulka Sejšela u Crnoj Gori Aleksandra Gardašević-Slavuljica upozorava da je Crna Gora postala zemlja turističkih duhova, jer je politika uvedena u turizam.

Ona je ocijenila da će kovid izbrisati Crnu Goru s turističke mape, ako od prvog novog jutra ne napravi profesionalni zaokret u odnosu na dosadašnju promociju.

“Odgovorne destinacije od marta primjenjuju totalnu digitalnu transformaciju, online platfome, koristeći nove komunikacione kanale u borbi za goste, jer su shvatile da je digitalni rebranding neophodan, tržišna borba za svakog gosta, korišćenjem virtuelnog prostora. Destinacije se utrkuju u lansiranju personalizovanih digitalnih kampanja s obaveznim inovativnim elementima. Sve navedeno ne važi u Crnoj Gori. Činjenica je da su dosadašnji odgovorni za promociju destinacije pali na ispitu. Rješenje je bilo, a i dalje postoji, u primjeni jasne strategije zasnovane na pravilnom marketingu destinacije, promovisanju inovativnih tehnologija i povratku reputacije destinacije. To može sprovesti samo savremeno koncipirano turističko tijelo zaduženo za oporavak turizma.”

Korona-free status - greška

Ona upozorava da će izumrijeti destinacije koje se ne uklope u kovid-19 turizam, te da su Hrvati i Albanci neuporedivo bolje od Crnogoraca to uradili, ali nedovoljno dobro.

Ocijenila je da Crna Gora nikada nije smjela da bude promovisana kao “korona-free” i da su mnogi upozoravali da je to opasno, jer države preko noći mogu postati visoko rizične, što se i dogodilo tokom drugog talasa koronavirusa.

“Danas korona-free, a sjutra visoko rizična zemlja, označava kompromitaciju destinacije i gubitak povjerenja turista. To se desilo Crnoj Gori. Trebalo je proglasiti Crnu Goru kao ‘prvu korona odgovornu’ destinaciju u Evropi i iskoristiti prednost statusa niskog rizika od korone. Tako bi se lansirao novi, moćni crnogorski brend, stvoren usljed pandemije, kao dokaz da smo odgovorni domaćini. Ključ je bio u povjerenju koje smo prokockali. Umjesto toga, Crna Gora je dala pretjerano obećanje. Turisti su prestali da nam vjeruju, što je doprinijelo kolapsu tržišta. NTO odgovorna za destinacijski marketing, morala je znati koje su preporuke svjetskih turističkih autoriteta i spriječiti lansiranje ‘korona-free’ političke mantre. Otvaranje ‘korona bezbjednog koridora’, kao što su mnogi uradili, bilo je rješenje. Propustili smo da oporavimo turizam, uništili smo ekonomski status turističkih radnika, i kompletnu ekonomiju koja zavisi od turističkog eko-sistema. Umjesto da zagospodarimo tržištem Evrope, zahvaljujući ‘korona-odgovornom’ statusu i vazdušnom ‘korona koridoru’, postali smo evropski Zimbabve.”

Krah uprkos intenzivnoj promociji

Iz NTO pak kažu da se ne može praviti paralela s drugim državama iz regiona, posebno Hrvatskom, koja kao zemlja EU nema ograničenja kada je u pitanju turistički promet iz ostalih zemalja članica.

Ističu da se od marta intenzivno sprovode marketinške aktivnosti na promociji turističke destinacije.

“Imajući u vidu da je na globalnom nivou došlo do smanjenja međunarodnih putovanja, sve turističke destinacije bilježe pad turističkog prometa. Zato je u uslovima pandemije nezahvalno govoriti o dobroj ili lošoj sezoni i praviti poređenja s prethodnom sezonom, rezultate možemo da sagledamo u svjetlu trenutne situacije”, kazali su u NTO za “Vijesti”.

Ukupni prošlogodišnji prihodi od crnogorskog turizma iznosili su 1,1 milijardu eura. Vlada je ovogodišnje prihode projektovala na 40 odsto prošlogodišnjih, odnosno na 450 miliona eura, ali je ta procjena već početkom juna pala u vodu, a tokom jula je pad iznosio devedesetak procenata. Za početak novembra najavljena je nova procjena, što povlači novi rebalans budžeta...

Prema podacima NTO, u petak je u Crnoj Gori boravilo blizu 29.000 turista, što je 20 odsto ostvarenog turističkog prometa u poređenju s prošlogodišnjim periodom, dok je u hotelima popunjenost od 42 procenta u poređenju na isti period lani.

Prema posljednjim zvaničnim statističkim podacima Monstata, u Crnoj Gori je od početka godine zaključno s junom boravilo oko 162.400 turista, što je tek petina u odnosu na prošlu godinu...

Iz NTO kažu da se podaci za jul i avgust mogu očekivati početkom oktobra.

Istakli su da situacija u godini pandemije nije uporediva ni s jednom godinom prije i da sve zemlje, uključujući Crnu Goru, nastoje da ostvare određeni turistički promet.

“Praviti paralele s nekim drugim državama podrazumijeva uraditi analize koje uzimaju u obzir više pokazatelja i uporedivih podataka kako bismo kreirali realniju sliku i rangirali Crnu Goru na listi turističkih destinacija. To će analizirati evropske i svjetske institucije iz oblasti turizma. S obzirom na vanredne okolnosti u kojima se odvija ova turistička sezona, u ovom trenutku apsolutno nije realno poređenje s drugim destinacijama, posebno s Hrvatskom koja kao članica EU nema ograničenja kada je u pitanju turistički promet iz ostalih zemalja članica i čiji gro turista upravo dolazi iz zemalja EU. Činjenica da Hrvatska bilježi pozitivne rezultate je pokazatelj postepenog oporavka sektora turizma i putovanja, što uliva i nama optimizam za period koji slijedi. U ovom trenutku najvažnije je sačuvati zdravlje i sigurnost građana i turista i spriječiti neželjeno širenje epidemije kako bi našu epidemiološku situaciju doveli na nivo koji će nam omogućiti da zemlje EU ponovo daju preporuku da njihovi građani mogu putovati u Crnu Goru”.

Novi slogan za oporavak

Na pitanje da li je Crna Gora mogla da uradi nešto više da postigne bolje rezultate, iz NTO su kazali da je od samog početka zdravstvene krize država ulagala masimalne napore da očuva turizam, kao i da su NTO i Ministarstvo turizma sprovodili marketinške aktivnosti na strateški važnim tržištima.

Ukazuju da ovogodišnja sezona ne zavisi samo od nas, već je velikim dijelom uslovljena i epidemiolškom situacijom na strateški važnim emitivnim tržištima, kao i da je Crna Gora otvorila granice za veliki broj država i da se ta lista nedjeljno ažurira.

Iz NTO ukazuju da su od marta stalno sprovodili aktivnosti u cilju bržeg oporavka turističkog prometa, te da je saopštenje o korona-free destinaciji plasirano svim partnerima i evropskim medijima, što je imalo za rezultat da je u medijima na tržištu Evrope objavljeno na desetine članaka s tom informacijom.

“Imajući u vidu da su preporuke marketinških stručnjaka da se u turističkoj promociji destinacije ne koristi sintagma ‘korona free’, prije svega jer je riječ o promjenljivoj kategoriji, NTO novu turističku kampanju realizuje pod sloganom ‘u društvu prirode’. Kroz kreativni koncept kampanje... na suptilan način se u vizuelnim rješenjima kroz asocijacije na čistotu, prirodne ljepote, bjelinu, brižnost i autentičnost i vezu ljudi i prirode šalje poruka o Crnoj Gori kao bezbjednoj turističkoj destinaciji.”

Marketinške kampanje dale rezultate u Hrvatskoj

Iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) su kazali da su u vrijeme zaključavanja granica održali vidljivost Hrvatske kao turističke organizacije, a da su pojačane marketinške aktivnosti počeli krajem maja kada su otvorili granice.

U cilju privlačenja turista u ovoj sezoni za manje od dva mjeseca, kako su kazali, kreirali su tri kampanje. Prva je bila dok su granice bile zaključane - primarno na društvenim mrežama, druga je bila namijenjena dalekim tržištima za koja je bilo jasno da zbog manjka letova i ostalih tržišnih okolnosti uzrokovanih pandemijom neće moći realizovati putovanja u ovoj godini i treća je velika oglašivačka kampanja na ključnim evropskim tržištima kojima je Hrvatska lako dostupna i drumskim putevima - Njemačke, Austrije, Italije, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske...

“Aktivnosti sada usmjeravamo na promociju postsezone gdje nam je u prvom planu promocija kontinentalnog turizma, etno-gastronomije, ali i nautike kao jednog od najtraženijih hrvatskih turističkih proizvoda.”

Navode da na turističke rezultate svake zemlje u ovim okolnostima utiče čitav niz faktora i da je povoljna epidemiološka slika samo jedan od preduslova.

“I ovom je prilikom vrlo važnu ulogu u postizanju rezultata imala i ciljana promocija, targetiranje tržišta i skupina turista, a važna je i epidemiološka slika na samim tržištima s kojih određenu destinaciju inače posjećuje najveći broj turista.”

Prema podacima e-Visitor, u Hrvatskoj je u junu ostvareno 916.000 dolazaka i 4,9 miliona noćenja, što je oko 32 posto lanjskog rezultata mjereno noćenjima. U julu je ostvareno 2,4 miliona dolazaka i 18,6 miliona noćenja, što je 60 odsto lanjskog rezultata, dok je u dosadašnjem dijelu avgusta ostvareno 2,5 miliona dolazaka i 19,6 miliona noćenja, što je 67 odsto lanjskog rezultata mjereno noćenjima.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prošloj godini od turizma je prihodovano 10,5 milijardi eura. Za ovu su godinu dostupni podaci samo za prvi kvartal tokom koga je stvareno 392 miliona eura, što je oko 80 odsto lanjskog rezultata.

Neum procvjetao u doba pandemije

Iz Turističke zajednice Hercegovačko-Neretvanskog kantona kažu da su se dobro spremili za ovu sezonu, ali da je pandemija smanjila broj dolazaka i noćenja za 90 odsto u odnosi na lani.

“Predsezona je uništena, a noćenja i dolazaka nismo imali sve do kraja jula. Tek krajem jula i početkom avgusta svjedoci smo povećanju broja turista i noćenja i to isključivo domaćih.”

Pojašnjavaju da je Neum bio izuzetak koji je ostvario odlične rezultate. To iz razloga što građani BIH koji imaju bosanski pasoš ne mogu bez četrnaestodnevne izolacije ući u Hrvatsku, pa su se u velikom broju odlučili na ljetovanje u Neumu.

Uz to, i građani Srbije ljetovali su u Neumu jer zbog epidemioloških mjera nijesu mogli da putuju u Grčku i Hrvatsku, ali i Crnu Goru.

Tako se dogodilo da je u Neumu bilo više turista nego na cijelom crnogorskom primorju...

Iz Turističke zajednice Hercegovačko-Neretvanskog kantona navode da nemaju aktuelne podatke za Neum o broju noćenja i dolazaka, ali da je u avgustu bilo popunjeno 90 odsto kapaciteta i da će taj grad godinu završiti s izuzetnim turističkim reztultatima.

Ukazuju da je Hrvatska uložila napor za ovu sezonu i da su napravili dobre rezultate uprkos pandemiji.

“Crna Gora je u jeku turističke sezone pokazala da ima veliki broj oboljelih, što je dodatno negativno uticalo na posjetu njenim odmaralištima, avio-saobraćaj nije vjerovatno funkcionisao, a restriktivne mjere prema građanima BiH i Srbije su još više ‘unakazile’ onako lošu sezonu.”

Ocjenjuju i da je putna udaljenost Crne Gore od glavnih evropskih tokova poprilična i da je i to uticalo na dolazak turista.

( Marija Mirjačić )