Bitka iz bolnica se premjestila na ulice

U početku, na prvim linijama fronta evropske borbe protiv pandemije kovida-19 bili su preopterećeni zdravstveni radnici u bolnicama. Sada, kada evropske države pokušavaju da izbjegnu drugi talas, bitka se većinom odvija na ulicama i vode je policajci.

U proteklih nedjelju dana, u nekoliko evropskih država zabilježena je rekordna stopa zaraze. Države poput Njemačke, Francuske, Italije i Španije registruju veliki broj novih slučajeva zaraze, navodi CNN.

U zemljama poput Grčke i Hrvatske, koje su bile uglavnom pošteđene u prvom talasu, epidemija je buknula u avgustu nakon što su turisti, iskoristivši otvaranje granica unutar EU, preplavili plaže.

Suočene sa ekonomskim kolapsom vlasti su odlučile da izbjegnu drugi talas zatvaranja ekonomije i uvele su zakone kako bi pokušale da zaustave širenje virusa. Noćni klubovi su zatvoreni u Italiji i Grčkoj, policijski čas je uveden u Španiji, Italiji i Grčkoj, a maske za lice su obavezne i na otvorenom u većini država bloka.

CNN piše da se radi o postepenom pooštravanju mjera koje će sada morati da budu sprovedene. U tom svjetlu borba protiv kovida-19 je u posljednjih nekoliko nedjelja u Evropi postala pitanje reda i zakona.

Donedavno, većinu regulativa koje su se odnosile na zatvorene prostore trebalo je do sprovode vlasnici, poslodavci, dok su u javnom prevozu za to bili zaduženi vozači ili kondukteri.

Širom Evrope bilo je izvještaja o poteškoćama u sprovođenju pravila koja se odnose na maske, počev od putnika koji su odbijali da ih nose do tragičnog ubistva konduktera u Francuskoj u maju, koji je preminuo nakon što su ga napali putnici od kojih je tražio da nose maske.

Sada kada je nošenje maski obavezno i na otvorenom, a za sprovođenje mjera zadužena je policija, mnogima je laknulo.

„Nažalost, ljudi treba da se plaše. Morate ih kazniti kako bi shvatili da je obavezno, naročito u gradovima kakav je Marselj. Ljudi neće da slušaju konduktera, ali će slušati policiju“, kazao je za CNN Damijen Kospanca, kondukter iz Marselja, gdje je nošenje maski obavezno u cijelom gradu. Međutim, sada kada je teret prebačen na policiju postavlja se pitanje da li je to dugoročno održivo, naročito ako se ima u vidu da sa rastom broja zaraženih mjere postaju sve strožije.

U Francuskoj je policija, od kako je nošenje maski obavezno, dnevno u prosjeku izdala 700 kazni. Međutim, riječ je o policiji koja je posljednjih godina pod velikim pritiskom suočavajući se sa terorizmom i masovnim protestima. „Imali smo proteste žutih prsluka, a sada je tu kovid“, kazao je Erik Mulin, regionalni sekretar policijskog sindikata UNSA. „I dok se bavimo tim misijama ne možemo da se bavimo drugim kriminalnim djelima poput delinkvencije, a to je naša primarna uloga. Potrebno nam je još resursa“, kazao je on.

Policija je u Francuskoj posljednjih godina organizovala nekoliko protesta tražeći dodatnu podršku i resurse. U martu, na početku pandemije, francuska policija je morala da zaprijeti štrajkom kako bi od vlasti dobila zaštitnu opremu koju su tražili policajci.

Takođe postoje i varijacije u stepenu primjene novih pravila kako unutar samih država Evropske unije, tako i između njih. „Ne postoje naredbe u vezi sa nošenjem maski koje se odnose na cijelu zemlju, to sve zavisi od naređenja lokalnih vlasti“, kazao je Kristof Krepin, govoreći ispred „ljutitog udruženja policajaca“.

„Nekada se radi o represiji, nekada o prevenciji, nekada o edukaciji. Mi ne radimo policijske provjere „dobrih ljudi“ iz „dobrih porodica“ u lijepim predgrađama već i sprovodimo na ulicama Marselja“, dodao je Krepin. Uprkos otvorenim granicama u Evropi, takođe postoje varijacije u sprovođenju raznih pravila bloka. Na primjer, Italija, prvobitni epicentar evropske epidemije, do je sada imala dvaput više slučajeva od Belgije. Ipak 100 novčanih kazni zbog kršenja mjera o nošenju maski izrekne se svakog dana samo u Briselu, dok ta cifra za teritoriju cijele Italije iznosi 40.

U Španiji koja u ovom trenutku ima najveću stopu zaraze u zapadnoj Evropi, premijer Pedro Sančez je prošle nedjelje saopštio nove mjere uključujući zatvaranje noćnih klubova i djelimičnu zabranu pušenja na otvorenom. Sančez je saopštio da će 2000 vojnika biti raspoređeno kako bi pomogli u lociranju kontakata oboljelih pacijenata. Sančez je takođe regionima dao ovlašćenja da proglase vanredno stanje na lokalnom nivou.

U Grčkoj, koja je uglavnom bila pošteđena u prvom talasu, policijske provjere takođe su pojačane. Prošlog petka sprovedeno je skoro 60 000 provjera i zabilježeno 560 kršenja pravila koja se odnose ili na nošenje maski ili na socijalno distanciranje, prenijeli su lokalni mediji. Takođe su izrečene novčane kazne preduzećima koja ne policijski sat koji stupa na snagu od ponoći. U većini država, malo toga je saopšteno o dodatnim resursima ili promjeni policijske strategije. Generalno, CNN primjećuje da nova pravila padaju na teret policajaca. A opasnost od dodatnog otpora Evropljana kako budu uvođene nove mjere vjerovatno će dovesti do novog opterećenja policijskih resursa.

Tokom prvog talasa evropske epidemije koronavirusa vlasti i zdravstveni sistemi suočeni sa kolapsom, većinom su slali jasne poruke. Međutin sada, kada zdravstveni sistemi nijesu više u toliko opasnosti i kada je stopa smrtnosti manja, pitanje koliko daleko se smije otići u regulisanju svakodnevnog života zapravo postaje svar upravljanja rizikom. Za vlasti to može postati teško političko pitanje, dok se sve nezadovoljniji građani suočavaju sa rastućim teretom regulativa.

Sada je, kako navodi CNN, prerano predviđati hoće li nova pravila pomoći vlastima da preokrenu kovid cifre. Međutim, dok se to ne dogodi, vlasti širom Evrope će nastaviti da traga za pravom mjerom između zaštite javnog zdravlja i daljeg ograničavanja građanskih sloboda, dok policija hoda na tankoj liniji između to dvoje.

Njemačka desnica koristi nezadovoljstvo građana

U Njemačkoj je u subotu oko 38000 ljudi učestvovalo na protestima protiv novih mjera uvedenih u cilju suzbijanja širenja kovida-19. Policija je bila primorana da intereveniše nakon što je grupa demonstranata, od kojih su mnogi nosili simbole ekstremne desnice pokušala da upadne u parlament. Ministar unutrašnjih poslova je kazao da takvo ponašanje neće biti tolerisano. Policija je spriječila demonstrante da uđu u zgradu, ali su uhapšene stotine ljudi, došlo je do sukoba i masovni protest je razbijen.

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer osudio je juče ponašanje dijela demonstranata.

„Zastave Rajha i nepristojnost pristalica ekstremne desnice ispred njemačkog parlamenta predstavljaju nepodnošljiv napad na srce naše demokratije”, naveo je Štajnmajer na svom profilu na Instagramu.

Štajnmajer je rekao da može da razumije nezadovoljsto zbog uvedenih mjera ali je dodao da se „njegovo razumijevanje zaustavlja onog trenutka kada se demonstranti priklanjaju neprijateljima demokratije i političkim agitatorima“.

( Nada Bogetić )