Kosovski čvor još godinu pod tepih

Sporazum koji su juče potpisali predsjednik Srbije i premijer Kosova, osim stavke u kojoj se Kosovo obavezalo da u narednih godinu dana neće tražiti članstvo u međunarodnim organizacijama, a Srbija da će na godinu prestati da lobira za povlačenje priznanja kosovske nezavisnosti i ekonomske saradnje između dvije države, uglavnom predstavlja odraz spoljnopolitičke agende predsjednika SAD Donalda Trampa.

„Vijesti” imaju uvid u kopije dva dokumenta gotovo istovjetne sadržine, od kojih na jednom stoji potpis Aleksandra Vučića, a na drugom Avdulaha Hotija. Ni na jednom od ta dva dokumenta nema potpisa Donalda Trampa.

Vučić je nakon ceremonije potpisivanja kazao da je Srbija potpisala bilateralni sporazum sa SAD o normalizaciji ekonomskih odnosa sa Kosovom, a ne trilateralni.

„Potpisali smo bilateralni sporazum sa SAD, ovo nije trilateralni sporazum. Treća strana nije priznata kao subjekt međunarodnog prava što je za nas bilo veoma važno“, rekao je Vučić novinarima, a prenosi Beta.

Rojters je, međutim, sinoć prenio izjavu specijalnog američkog izaslanika Ričarda Grenela, koji je kazao da Sjedinjene Države „nijesu ugovorna strana u sporazumu Srbije i Kosova“.

Od ukupno 16 tačaka sporazuma dokumenti se razlikuju samo u posljednjoj tački sporazuma koja se tiče na odnosa dviju država sa Izraelom. U dokumentu koji je potpisao Vučić posljednja tačka se odnosi na obavezivanje Srbije da u Jerusalimu do 20. septembra ove godine otvori diplomatsko predstavništvo, a do jula 2021. godine premjesti ambasadu u Jerusalim. Na taj način Srbija postaje prva evropska država koja će premjestiti ambasadu u Jerusalim, što su do sada učinile samo Sjedinjene Države i Gvatemala. U dokumentu koji je potpisao Hoti, 16. tačka glasi „Kosovo (Priština) i Izrael su saglasni da međusobno priznaju jedna drugu“. Kosovo na taj način postaje prva država sa većinski muslimanskim stanovništvom koja će priznati državu Izrael.

„Ovo je zaista istorijski dan, veoma, veoma važan dan“, izjavio je Tramp tokom ceremonije potpisivanja dogovora o normalizaciji ekonomskih odnosa Srbije i Kosova.

„Drago mi je da objavim još jedno istorijsko preuzimanje obaveza, Srbija i Kosovo su se obavezale na ekonomsku normalizaciju. Poslije nasilne i tragične istorije i godina propalih pregovora, moja administracija predložila je novi način premošćavanja podjela”, rekao je Tramp.

Što se tiče odnosa između dvije zemlje, najveći pomak predstavlja pretposljednja točka u kojoj stoji da se „Kosovo složilo sa jednogodišnjim moratorijumom na traženje članstva u međunarodnim organizacijama, dok se Srbija takođe saglasila da na godinu odustane od kampanje za povlačenje priznanja kosovske nezavisnosti ili traženja od drugih država da ne priznaju Kosovo“.

Strane agencije su, ipak, najviše pažnje posvetile obavezivanju Srbije i Kosova da podrže Trampovu politiku na Bliskom istoku, a odmah nakon potpisivanja sporazuma predsjednik Izraela Benjamin Netanjahu je zahvalio Trampu na njegovom doprinosu da Jerusalim bude priznat za prijestonicu Izraela. Izrael je proteklih godina pregovarao sa Kosovom o otvaranju kancelarije za ekonomske interese u Tel Avivu, međutim, između te dvije zemlje do sada nije bilo zvaničnih diplomatskih odnosa, a Izrael je odbijao da prizna nezavisnost Kosova.

Trampova administracija je priznala Jerusalim za prijestonicu Izraela krajem 2017. godine i u maju 2018. tamo premjestila svoju ambasadu. Taj potez je izazvao osudu međunarodne zajednice, na čelu sa EU, koja tvrdi da takva odluka opstruira napore za rješavanje izraelsko-palestinskog konflikta budući da Palestinci žele dio Jerusalima za prijestonicu svoje države.

Prema jednoj od stavki juče potpisanog sporazuma, Beograd i Priština su se obavezali da „označe Hezbolah u njegovoj cjelini kao terorističku organizaciju, te da u poptunosti primijene mjere ograničenja Hezbolahovih operacija i finansijskih aktivnosti unutar njihovih nadležnosti“.

Posebna stavka sporazuma odnosi se i na izgradnju infrastrukture za 5G internet mrežu. U sporazumu stoji da će „obje strane zabraniti upotrebu 5G mreže u okviru svoje mrežne infrastrukture, koja je nabavljena od nepouzdanih kupaca“, i dodaje da se obje strane obavezuju da će blagovremeno ukloniti takvu opremu i učiniti druge potrebne korake tamo gdje je ona već prisutna.

Trampova administracija vodi agresivnu kampanju kako bi isključila kineskog tehnološkog giganta kompaniju “Huavej” iz izgradnje 5G mreža i promijenila globalni lanac snabdijevanja. Do sinoć nije bilo reakcije “Huaveja”, niti kineske vlade čijeg predsjednika Vučić naziva „brat Si”.

Mediji ocjenjuje da jučerašnji sporazum daje Trampu još jednu diplomatsku pobjedu uoči novembarskih predsjedničkih izbora.

Odluka Srbije i Kosova o ambasadama u Jerusalimu neće naići na dobar prijem u Evropskoj uniji koja više od deset godina posreduje u pregovorima Beograda i Prištine.

Vučić i Hoti u ponedjeljak idu za Brisel gdje treba da se sastanu sa evropskim šefom diolomatije Žozepom Borelom i specijalim izaslanikom EU za dijalog Beograda i prištine Miroslavom Lajčakom.

Diplomatski napori Bijele kuće, koje je predvodio Trampov lojalista Grenel, iritirali su pojedine evropske diplomate koji tvrde da evropski proces posredovanja treba da ima prioritet.

Evropski zvaničnici su, takođe, strahovali da bi se u okviru sporazuma mogao naći plan o razmjeni teritorija, za koji koji mnogi smatraju da bi mogao napraviti probleme u drugim djelovima Balkana.

Grenel se našao na meti kritika i zbog pregovaračke taktike. U aprilu, smijenjeni premijer Kosova Aljbin Kurti optužio je Grenela da stoji iza njegove smjene kako bi mogao da pruži Trampu diplomatski uspjeh u izbornoj godini

„Moja vlada nije zbačena ni zbog čega drugog već prosto zbog toga što se ambasadoru Grenelu žurilo da potpiše sporazum sa Srbijom”, kazao je Kurti.

Grenel je sinoć nakon potpisivanja sporazuma kazao da su američki zvaničnici sve vrijeme tokom pregovora bili u kontaktu za zvaničnicima Njemačke i Francuske, koje su obavijestili o strategiji i detaljima sporazuma. Kazao je da će sporazum otvoriti prilike za evropske i američke kompanije u raznim sektorima, uključujući energetiku, vododnabdijevanje, izgradnju puteva, željeznice i rudnika.

Susret srpske i kosovske delegacije u Bijeloj kući bio je prvobitno zakazan za jun, ali je otkazan nakon što je predsjednika Kosova Hašima Tačija, koji je predvodio kosovsku delegaciju, međunarodni sud optužio za ratne zločine.

Mini Šengen, izgradnja puteva, nestala lica, vjerske slobode i jezero Gazivoda

U okviru sporazuma o normalizaciji ekonomskih odnosa obje strane su pristale da će raditi na primjeni ranijih sporazumima o izgradnji autoputeva i željeznice.

Prva stavka u sporazumu odnosi se na auto-put Beograd-Priština.

„Obje strane se obavezuju da će primijeniti sporazum o auto-putu, koji je potpisan 14. februara 2020. godine“, stoji u sporazumu.

Druga stavka je primjena sporazuma o željeznici između Beograda i Prištine i izrada zajedničke studije o izvodljivosti za projekat izgradnje željezničke infrastrukture do luke na Jadranskom moru.

Zatim, navodi se da će Srbija i Kosovo zajednički raditi sa američkom Međunarodnom korporacijom za finansijski razvoj i EXIM-om kako bi se sprovelo u djelo više memoranduma - o izgradnji „auto-puta mira“ i željezničkih trasa Priština-Merdare i Niš-Priština, prenio je Radio Slobodna Evropa.

Jedna od najspornijih tačaka sporazuma odnosila se i na jezero Gazivode, na sjeveru Kosova, a bivši kosovski premijer Ramuš Haradinaj je ranije juče zaprijetio da će njegova partija napustiti vladajuću koaliciju ukoliko ta tema bude predmet sporazuma.

U sporazumu se navodi da su se „obje strane složile da će raditi sa američkom Agencijom za energiju i drugim tijelima Vlade Sjedinjenih Država na izradi studije, u cilju podjele jezera Gazivode/Ujmani kako bi se obezbijedilo stabilno snabdijevanje vodom i energijom“, prenosi RSE.

Obje strane su se obavezale i na poštovanje religijskih sloboda, uključujući i obnavljanje međureligijskog dijaloga, zaštitu vjerskih znamenitosti i primjenu sudskih odluka kojima se štiti Srpska pravoslavna crkva.

I Beograd i Priština su se složili da će više raditi na pitanjima nestalih osoba, izbjeglica i interno raseljenih lica tokom rata na Kosovu.

Sporazum navodi i da će se obje strane pridružiti Mini Šengen zoni, kao i da će uzajamno priznati diplome i profesionalne sertifikate. Riječ je o zajedničkoj inicijativi Sribije, Albanije i Sjeverne Makedonije iz 2019. godine o slobodnom protoku roba, kapitala i ljudi, podsjeća RSE.

Premijer Kosova Avdulah Hoti ocenio je da je sporazum veliki korak u normalizaciji odnosa između dvije zemlje, koji treba da se okonča međusobnim priznanjem.

„Vjerujem da se radi o istorijskom sporazumu u smislu značaja koji ima u pravcu postizanja konačnog sporazuma. Iz Bijele kuće su uvijek dolazile samo dobre vijesti za Kosovo, tako je i danas sa sporazumom koji je postignut u prisustvu predsjednika Trampa i njegove administracije poslije dugog posla koji je urađen sa savjetnikom za nacionalnu bezbjednost i sa ambasadorom Grenelom”, kazao je Hoti novinarima poslije sastanka u Bijeloj kući.

( Nada Bogetić, Mihailo Jovović )