Smotra koja slavi umjetnost

Nakon što je preksinoć otvoren 33. „Barski ljetopis“, poštujući sve mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, tokom naredne tri sedmice u Baru će se svakodnevno slaviti kultura kroz muzičke, književne, likovne, pozorišne i filmske programe, poručuju organizatori u saopštenju.

Direktorka festivala Ksenija Popović istakla je u svom obraćanju da, iako ovo neće biti izdanje kakvo je prvobitno zamišljeno, nije ni u jednom trenutku bilo dileme da se tradicija ovog festivala mora sačuvati i nastaviti.

“Nije slučajno ‘Barski ljetopis’ opstao 33 godine, i to prkoseći sankcijama, bombardovanju, nemaštini, pa sada i pandemiji: jer grad čiji stanovnici odrastaju uz vrijednosti suživota umjesto podjela, ne može se odreći smotre koja slavi umjetnost. Danas otvaramo festival na kojem će se tri sedmice svakodnevno slaviti kultura. Ova nas je godina vratila suštini. Valjalo bi da tu lekciju pamtimo i kada ponovo sve bude dobro”, kazala je Popović.

Publika je u ponedjeljak veče uživala u koncertu crnogorskog klasičnog gitariste Danijela Cerovića, violinistkinje Mirke Šćepanović i violončeliste Dmitrija Prokofjeva, koji su nastupili ispred Dvorca kralja Nikole, a na repertoaru su bile četiri kompozicije poznatih domaćih i stranih autora.

“Spremamo ovaj program već neko vrijeme, a večeras smo ga premijerno podijelili s barskom publikom. Našli smo dvije kompozicije koje su originalno pisane za ovaj ansambl. To je muzika Nikola Paganinija i kompozicija Dušana Bogdanovića koja jeste napisana za solo gitaru, ali čiji smo aranžman za nas uspjeli da nađemo. Ona je posvećena svjetskom miru. Zapravo je omnibus, kolaž malih ritmičkih obrasca s prostora bivše Jugoslavije iz devedesetih godina. Kompoziciju Bele Bartoka smo transkribovali nas troje”, kazao je Cerović kojem je ovo bio prvi koncert nakon šest mjeseci pauze.

Promovisana je i knjiga Stefana Đukića „Između polova“ koju je objavilo „Sumatra“ izdavaštvo, a predstavlja zbirku 32 putopisne kolumne nastale tokom dvije godine putovanja kroz 19 država na 4 kontinenta, a koje su objavljivane u dodatku “Magazin” Nezavisnog dnevnika “Vijesti”.

“Ova knjiga povezuje stilove. Putopis se spaja s tekstom o umjetnosti, filozofiji, književnosti, politici, društvenim zbivanjima. Putopis je u knjizi zapravo udica za tekst o nečemu drugom. Knjigu je zaokružilo shvatanje da putopis ne mora da bude samo tekst o atrakcijama, već tekst o kulturi i civilizaciji uopšte”, kazao je Đukić.

( Jelena Kontić )