Za Zečevića nema posla u struci: Magistrovi papiri čame u ministarstvu

Pljevljak Radoslav Bele Zečević tvrdi da je prvi i jedini magistar pčelarstva u Crnoj Gori, ali za njega nema posla u struci uprkos obrazovanju.

Nakon završenog Biotehničkog fakulteta u Podgorici, Zečević je u decembru prošle godine magistrirao pčelarstvo na fakultetu u Novom Sadu, na temu uzgoja pčelinjih matica.

I pored činjenice da je najškolovaniji pčelar u Crnoj Gori, dvadesetšestogodišnji mladić ne može u struci da nađe zaposlenje i skoro godinu nalazi se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Uzaludni su, priča, bili njegovi napori da dođe do posla u struci, iako bi znanjem, kako tvrdi, značajno mogao da pomogne unapređenju pčelarstva.

“Država do sada nije imala sluha i ne želi da prepozna moje znanje koje sam osim magistarskom diplomom potvrdio i petnaestogodišnjim praktičnim radom u pčelarstvu. Svoj CV sam prije više od pola godine predao Ministarstvu poljoprivrede i do danas nisam dobio nikakav odgovor“, kaže Zečević za “Vijesti”.

Paraleno sa studijama, Bele je radio na svom pečlinjaku i predstavljao grad i državu na brojnim takmičenjima u zemljama regiona.

Ističe da mu je jedna od najdražih nagrada šampionski pehar za kvalitet meda koji je osvojio u Novom Sadu, u konkurenciji od 150 uzoraka, kada je med gazdinstva Zečević odnio šampionsku titulu.

Kaže da je u poslu pokazao visok nivo znanja i sposobnosti, koje je spreman da prenese na buduće generacije.

“Ono što ne znam - spreman sam da naučim. U svijetu još uvijek niko do kraja nije istražio pčele i zbog tog je potrebno svakodnevno učiti o njima“, ističe Zečević koji pčelari od desete godine.

Još najmlađi crnogorski profesionalni pčelar, u uljaniku ima oko 250 pčelinjih društava i oko 350 oplodnih jedinica za uzgoj selekcionisanih matica.

Osim meda i matica, proizvodi i pergu, propolis, matičnu mliječ, rojeve. Priča da je po proizvodnji matične mliječi rekorder u Crnoj Gori.

“Pčelarstvo u Crnoj Gori ide uzlaznom putanjom jer je Savez pčelara uložio velike napore u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, ali nažlost još vlada ogromno neznanje i zato imamo probleme sa gubicima pčelinjih zajednica i niskim prinosom pčelinjih proizvoda. Vrlo veliku pažnju moramo posvetiti selekciji pčelinjih matica jer osim napornog rada od toga zavisi svaki uspjeh u pčelarstvu. U zemljama Evrope selekciju matica rade više desetina godina i zato postižu odlične rezultate. Kod nas je to tek u začetku“.

Ocijenio je da je poseban problem to što u Crnoj Gori još nema nijednog kvalifikovanog predavača sa licencom.

“Trebalo bi da Crna Gora ima svoje licencirane predavače kako ne bi dovodili ljude iz regiona da edukuju naše pčelare. Smatram da u Crnoj Gori imamo potencijala da nađemo nekoliko takvih ljudi. Nadam se da će ovaj problem uskoro biti riješen i da ćemo imati kvalifikovane ljude koji će moći da predaju pčelarima. Predavači koji dolaze iz regiona pčelare na druge načine u odnosu na Crnu Goru zbog specifičnog pčelarenja i tehnike rada. Često ta predavanja nisu korisna za naše pčelare jer priprema za glavnu pašu u Crnoj Gori se znatno razlikuje od ostalih zemalja u regionu zbog specifičnih biljnih vrsta i geografskog terena na kome pčelare“.

Zečević posjeduje uljanik u pljevaljskim selima Židovići i Odžići, a pčele seli u Danilovgrad i na Žabljak.

Osim njega, za rad u pčelinjaku angažovana je cijela njegova porodica.

“Nema prinosa meda bez, kako mi pčelari kažemo, točkova, odnosno selidbe pčelinjih društava“.

Kaže da je ovogodišnja pčelarska sezona bila naporna i teška za pčelare u Crnoj Gori i regionu, i da su samo određene lokacije donijele solidne prinose meda, ali da je zadovoljan prinosima meda i ostalih pčelinjih proizvoda.

Zečević ističe da promjene klime na globalnom nivou pogađaju pčelare širom svijeta, jer su i prinosi manji, ali da ipak uspijevaju uz pomoć savremenih tehnika pčelarenja da se izbore sa tim pojavama i zanimanje učine profitabilnim.

( Goran Malidžan )