Neprihvatljivo da se čine ustupci prema nacionalizmu i mržnji, i ignoriše kršenje ljudskih prava
“Zakon o slobodi vjeroispovijesti je pružio optimalan okvir da se omogući vjerski pluralizam i od diskriminacije zaštite sve vjerske grupe, bez obzira na njihovu brojnost”, kazali su iz Ministarstva
Jačanje kapaciteta političkih partija i obrazovanje njihovih lidera, članova i simpatizera o univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava neophodno je za unaprjeđenja prakse poštovanja tih prava, smatraju u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.
Ministarstvo je, kako se navodi, učestvovalo u konsultacijama kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) sa državnim organima, Ombudsmanom i organizacijama civilnog društva o poštovanju prava i zaštiti braniteljki i branitelja ljudskih prava u Crnoj Gori.
Tokom razgovora je ocijenjeno da je neprihvatljivo da se zbog neznanja ili nedovoljnog razumijevanja, ideološke ostrašćenosti i isključivosti čine ustupci prema nacionalizmu i mržnji i ignoriše bilo koje kršenje ljudskih prava.
Kada se govori o zaštiti branitelja ljudskih prava, Ministarstvo je prepoznalo još uvijek problematičan odnos društva prema malim (“alternativnim”) vjerskim zajednicama prema kojima je netrpeljivost i dalje izražena.
“Zakon o slobodi vjeroispovijesti je pružio optimalan okvir da se omogući vjerski pluralizam i od diskriminacije zaštite sve vjerske grupe, bez obzira na njihovu brojnost”, kazali su iz Ministarstva.
Iz tog resora su kazali da se protivnici Zakona o slobodi vjeroispovijesti suštinski u praksi prepoznaju kao protivnici sekularnosti i savremenog koncepta ljudskih prava.
Navodi se da je istaknuta posvećenost promociji rodne ravnopravnosti, tolerancije i stvaranju okruženja u kojem su svi građani, bez obzira na razlike u identitetu, prihvaćeni i bezbjedni.
Iz Ministarstva su naglasili da su brzo i odlučno reagovali na sve primjere mizoginije, heteroseksizma, etničke i vjerske netrpeljivosti bez obzira da li su žrtve bile novinari, građanski aktivisti ili obični građani.
U prethodnom periodu, kako su dodali, Ministarstvo je osnažilo proces konsultacija sa organizacijama civilnog društva o vladinim politikama i akcijama na polju ljudskih prava.
“Ukupno institucionalno iskustvo, pristup i rad Ministarstva se prepoznaje kao primjer dobre prakse”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se od ukupnog budžeta Ministarstva skoro 85 odsto sredstava usmjerava prema organizacijama civinog društva, među kojima su i najveći kritičari rada Vlade.
“Podrška i partnerstvo sa nevladnim organizacijama, savjetima nacionalnih manjina i vjerskim zajednicama u Ministarstvu se prihvata kao način da politike Vlade budu inkluzivne i konkretne, racionalne i produktivne”, zaključuje se u saopštenju.
( MINA )