U Helen Doron školi, učenje uz zabavu je polazna osnova za sva dalja učenja

U Helen Doron Montenegro, djeca starosti od tri mjeseca do 19 godina pored učenja engleskog jezika uče i život na engleskom. Na taj način rastu budući građani svijeta koji neće imati prepreke ni u sporazumijevanju ni u spoznavanju različitosti. Učenje jezika u Helen Doron za djecu nije moranje, već njihova želja za učenjem na interesantan način. Djeci se otvara put da bolje upoznaju i sami sebe.

Osnivačica i direktorica kompanije „Porta Aperta“, Ivana Zec Barašin, kazala je da je sve što se u svijetu smatra modernom jezičkom industrijom u Crnoj Gori je sastavljeno pod isti krov,tj. „Porta Aperta“ je uz već 20 godina prepoznatljivu jezičko-prevodilačku i obrazovnu djelatnost, od 2014. godine i nosilac nacionalne franšize Helen Doron za Crnu Goru.

Helen Doron je globalni lider u obrazovanju već 36 godina u skoro 40 zemalja na tri kontinenta.

“Uz Helen Doron Crna Gora je dobila autentičnu ,,dopunu'' obrazovnog procesa kroz moderni i visoko edukativni pristup učenju. Nastavni proces pokriva uzraste djece od trećeg mjeseca po rođenju do 19 godina. Na ovaj način, nadamo se, stvaramo, buduće građane svijeta koji neće imati prepreke u daljem kreiranju života, učenja i rada u Crnoj Gori ili bilo gdje u svijetu'', kazala je Barašin.

Efikasno i prirodno učenje stranih jezika povezuje se sa najranijim uzrastom. Pozivamo roditelje da iskoriste period upisnog roka, koji je već u toku, u Helen Doron Montenegro i tako obezbijede mališanima kvalitetnu osnovu za učenje engleskog jezika i socijalizaciju. Tinejdžerski programi su, takođe, vrlo privlačni i korisni za njihov uzrast. Nastava će se odvijati u skladu sa propisima definisanim od strane Instituta za javno zdravlje.

„Helen Doron se čitav svoj život, privatno i profesionalno, bavi jezikom. Po rođenju je bilingvalna uz, u mladosti, studije francuskog jezika u Velikoj Britaniji, lingvistkinja na tri jezika.

Došla je na ideju da bi i bebe od tri mjeseca mogle učiti jezik. U tom uzrastu, naravno, isključuje se učenje vokabulara ali se uspješno i za čitav život usvaja melodija jezika. Po tonu, muzici, izrazu lica djeca, na svoj način, usvajaju jezik i razumiju poruke. Ona pamte šta im se određenim izrazom lica saopštilo. Dijete će uvijek prepoznati koji govornik mu se na kojem jeziku obraća, odnosno znaće da postoji razlika. To je podloga za razvoj intelektualne svijesti čiji razvoj počinje od najmanjeg uzrasta, fleksibilnost u načinu razmišljanja i brzo usvajanje različitosti“, objasnila je Barašin.

Najvažnija je, kako smatra, topla i domaćinska atmosfera, da se djeca apsolutno osjećaju dobrodošlima, da znaju da će im se neko obradovati.

„Djeca itekako otvaraju svoje male duše. Ona se ponašaju slobodno i spontano. Ovakav proces učenja ne doživljavaju kao "moranje''. Vole da uče na ovaj način. Nastavnici, poslije obuka koje prolaze i koje su prilično zahtjevne, uz lingvistički, uspjevaju da i psihološki i sociološki daju doprinos boljem razvoju djeteta. Djeci najviše treba pitoma atmosfera, jer to najviše i najbolje utiče na njihovo samopouzdanje. Oni su ovdje ,,svoji na svome“, kazala je Barašin.

Za manje uzraste nastava se odvija na podu. Na taj način se najbolje anulira i fizička barijera između nastavnika i đaka.

„Svako ima svoj jastuk. Kada uđu u učionicu znaju odakle treba ga uzmu i kad se završi čas znaju gdje da ga vrate. Uz svu opuštenost postoje i pravila, koja oni lako i rado usvajaju i samo im na početku treba objasniti kako i šta funkcioniše, a kasnije se sve to može i pogledom dogovoriti“, rekla je Barašin.

Kada je pandemija koronavirusa pogodila cijeli svijet, kako je kazala, moralo je doći do ličnog, emotivnog, profesionalnog i svakog drugog prestrojavanja.

„Mi smo 13. marta održali posljednje časove u učionicama. Nakon svega tri dana prekida nastavnog procesa postavljena je platforma za online nastavu. Ušli smo u proces kontinuirane nastave i svi smo se prilagođavali. Roditelji su nam bili pravi „saveznici“, izašli u susret, tehnički se opremili da nastava može da funkcioniše. Uspješno je završena školska godina u promijenjenom obliku i načinu rada“, rekla je Barašin.

Kada je počela epidemija koronavirusa, Ministarstvu prosvjete Crne Gore je kroz donaciju uručen paket edukativnih materijala Helen Doron, koje su sva djeca mogla i još uvijek mogu da prate preko Televizije Crne Gore (TVCG).

„Emitovanje na drugom programu TVCG je počelo u maju i trajaće do 5. oktobra. To su sadržaji koji su djeci bliski, po uzrastima su podijeljeni i taj paket je kod Ministarstva prosvjete naišao na puno odobravanje. Centrala Helen Doron je sa zadovoljstvom prihvatila da se uključi u takav projekat i da zajednički damo suštinsku i tehničku podršku“, kazala je Barašin.

Pandemija koronavirusa je stvorila novi ambijent učenja i povezivanja.

„Imali smo međunarodne časove, koje smo organizovali sa mnogim zemljama iz globalnog sistema Helen Doron. Svakog mjeseca imali smo po nekoliko časova i djeca su se takvim izazovima iskreno radovala. Đake Helen Doron Montenero smo preko zajedničke platforme spajali sa djecom približnog uzrasta i na istom kursu. Bilo im je interesantno da se uporede sa nekim koga ne poznaju. Ni jednima ni drugima jezik preko kojeg se sporazumijevaju nije maternji ali shvataju da se vrlo dobro razumiju. Možda je baš tada bio i početak nekih budućih prijateljstava. Nikad se ne zna gdje će ko studirati, šta će raditi, kuda će ih život voditi“, kazala je Barašin.

Zbog interekacije koja je neophodna da bi se jezik bolje savladavao Helen Doron je osmislila program koji će okupljati najmanje četvoro, a najviše osomoro djece po grupi.

„To je broj, gdje se dokazalo da djeca najviše uče i usvajaju. Uče od nastavnika, jedni od drugih, na svojim i tuđim greškama. Čuju sebe, druge, čuju greške, čuju kada je ispravno i dolazimo do toga da oni sami sebe ispravljaju. Kroz pozadinsko slušanje djeca upijaju engleski jezik“, objasnila je Barašin.

Crna Gora je članica Helen Doron porodice posljednjih šest ipo godina. Za par godina bi mogli očekivati i da prvi Helen Doron Montenegro đaci, engleski naučen u Crnoj Gori, „ovjere“ i u drugim sredinama, kojima je engleski mnogo bliži ili je u službenoj upotrebi, kroz dalje školovanje ili život. Znamo da se na mnogim univerzitetima u Evropi i u svijetu, koji se izučavaju na engleskom jeziku, brzo primijete, po znanju engleskog jezika i načinu govora.

„Osjeća se jezička suverenost bivših đaka Helen Doron. Prepoznaju se po spontanosti, bez teškoće govore engleski jezik. Čak i kada nešto ne znaju mnogo lakše i brže dolaze do rješenja, jer nisu navikli da je neznanje prepreka. Neznanje je prilika za stvaranje novog znanja. Nadamo se da ih, zaista, ne učimo samo englski jezik, nego onako kako i sama Helen kaže: „učimo život na engleskom“, rekla je Barašin.

HD Master franšizer za Crnu Goru, Miodrag Barašin, kazao je da se Helen Doron u svom nastavnom procesu oslanja na 19 različitih kurseva za sve uzraste i nivoe znanja.

„Kada dijete dođe da se upiše u Helen Doron, kroz demonstrativni čas ili testiranje se određuje kojem nastavnom programu treba da pripadne. Razlika u uzrastu između djece koja su u istoj grupi je najčešće oko godinu dana. Prvi uslov za sklapanje grupe je približni nivo predznanja. Velika prednost Helen Doron je što tim stručnjaka iz raznih oblasti, lingvista, pedagoga, sociologa, stručnjaka za informacione tehnologije, svake godine osmišljava dodatne nastavne programe kako bi bili u korak sa vremenom. Tokom pandemije u Helen Doron je proizveden novi kurs na koji djeca već fantastično reaguju, World of Wonders (WOW), Svijet čuda. Đaci u Helen Doron imaju na raspolaganju snimljenih 600 pjesmica za manje uzraste, serijale crtanih filmova i video igrice edukativnog karaktera. Kroz interaktivne igrice uče engleski jezik. Jedan od primjera je da djeca od četiri godine za jedan kurs savladaju od 600 do 800 riječi engleskog jezika“, kazao je Barašin.

Izuzetno su zahvalni što su dio projekta „Okvir pomoći“. Sa NLB bankom od početka imaju, kako je rekao, odličnu saradnju. „NLB banka nam je plasirala kredite iz Investiciono razvojnog fonda kroz kreditnu liniju za mala i srednja preduzeća. Naš razvonji put je uspješno tekao uz pravovremenu podršku IRF-a i NLB banke. Potrebe tržišta su bile takve da se broj leraning centar-a vremenom povećavao. Trenutno se nastava u Podgorici izvodi na tri lokacije, na jednoj lokaciji u Budvi i vrlo brzo će početi nastavni proces u još jednom gradu na obali“, rekao je Barašin.

Metoda Helen Doron je 2019. i 2020. proglašena za najboljeg franšizera u oblasti jezičke edukacije djece u svijetu.

-----------------------------------------------

NLB Banka nastoji da pomogne crnogorska mikro i mala preduzeća da lakše prevaziđu posljedice krize izazvane epidemijom koronavirusa, kroz projekat Okvir Pomoći, koji se realizuje u saradnji sa partnerima, kompanijom Visa i medijskim partnerima: Vijesti i Metropolis Media. Putem ovog projekta, 20 odabranih mikro i malih preduzeća ostvarilo je pravo na besplatnu reklamnu podršku, kao i na besplatnu implementaciju NLB E-commerce servisa i tehničku podršku za pokretanje online prodavnice.

( Promo sadržaj )